"Najava eventualnog povećanja funkcionerskih plata samo pokazuje odnos ove političke elite prema demokratskim standardima i civilizacijskim normama", rekao je Nebojša Medojević, izvršni direktor Grupe za promjene, komentarišuci informaciju o predlogu novog Zakona o zaradama funkcionera, koji bi Vlada, prema pisanju podgoričkog dnevnika Vijesti, mogla razmatrati već danas.
"Tek uspostavljanjem niza mjera kojim bi se pratio rad državnih službenika i funkcionera, stvorili bi se uslovi da oni obavljaju svoj posao profesionalno i u opštem interesu", smatra Medojević koji dodaje da se tek onda može govoriti o povećanju plata najviših funkcionera i to ne ovako simbolično, već višestruko:
"Oni su retorički za promjene, sve dok te promjene ne ugroze njihove sebične, privatne interese".
Prema predloženom zakonskom tekstu, plata Predsjednika Republike Filipa Vujanovića biće povećana sa 460 na oko 700 eura. Premijer Milo Djukanović bi umjesto sadašnjih 402 primao 650 eura, isto kao i predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić, Vrhovni državni tužilac Vesna Medenica, ombudsman Šefko Crnovršanin i predsjednici Vrhovnog i Ustavnog suda: Stevan Damjanović i Radoje Korać.
Plate potpredsjednika Skupštine i Vlade bile bi nešto niže, dok bi plate poslanika i ministara bez dodataka bile oko 550 eura.
Najmanji koeficijent, imali bi sudije osnovnih sudova.
Kritičari ovog predloga primjećuju da su niske plate bile opravdanje za članstvo funkcionera u upravnim odborima preduzeća, a da se sada upravo funkcionerske plate povećavaju, ali uz izostanak napuštanja upravnih odbora, odnosno, konačnog zakonskog rješenja kojim bi se eliminisao ovaj aspekt konflikta interesa.
Predlog se kritikuje i zbog procjene da bi se usvajanjem ovog zakona budžetski troškovi uvećali za oko 700.000 eura godišnje, što je, po mišljenju dijela stručne javnosti, u kontradikciji sa obavezom koju je Vlada preuzela pod pritiskom medjunarodnih finansijskih institucija, o rasterećenju budžeta, odnosno, otpuštanja 4.200 zaposlenih u državnim službama.
"Vlada će kad - tad morati da se suoči sa posljedicama svog vladanja."
Nebojša Medojević:
"Sad će biti veoma interesantno objašnjenje vladajuće strukture, sopstvenim biračima da Vlada više neće moći da zapošljava svoje birače koje je sama zaposlila".
Ekonomistu Aleksandra Radulovića interesuje: kako će više od četiri hiljade zaposlenih koji treba da ostanu bez posla primiti vijest o povećanju funkcionerskih plata:
"Politika racionalizacije koja se u Crnoj Gori, navodno sprovodi, treba da dovede do otpuštanja 4.200 državnih službenika. Ja bih volio da vidim, kako će ovo povećanje plata biti obrazloženo ljudima koji treba da budu otpušteni i kako će biti pravdano sa aspekta racionalizacije budžeta."
Radulović se upitao i - šta bi najavljenim povećanjem plata (koje bi inače predstavljalo izvjesno dodatno opterećenje za budžet) državni funkcioneri zapravo dobili:
"Nemam utisak da državni funkcioneri žive samo od svojih plata, o čemu se jasna predstava može dobiti prostim uvidom. U svakoj državi, umjesto: kolika su im primanja, mnogo važnije pitanje za javnost treba da predstavlja pitanje: koliko funkcioneri troše".
Nebojša Medojević takodje smatra da funkcioneri uglavnom ne žive od svojih plata:
"Najveći broj funkcionera u Crnoj Gori, imajući u vidu njihovu imovinu i rashode, ne bi mogli u bilo kojoj razvijenoj zemlji da objasne tu ogromnu razliku. Taj isti problem nije samo problem u vezi ljudi koji donose najznačajnije odluke, već ako udjete u policiju, carinu ili finansijsku policiju, naćićete takve slučajeve".
"Tek uspostavljanjem niza mjera kojim bi se pratio rad državnih službenika i funkcionera, stvorili bi se uslovi da oni obavljaju svoj posao profesionalno i u opštem interesu", smatra Medojević koji dodaje da se tek onda može govoriti o povećanju plata najviših funkcionera i to ne ovako simbolično, već višestruko:
"Oni su retorički za promjene, sve dok te promjene ne ugroze njihove sebične, privatne interese".
Prema predloženom zakonskom tekstu, plata Predsjednika Republike Filipa Vujanovića biće povećana sa 460 na oko 700 eura. Premijer Milo Djukanović bi umjesto sadašnjih 402 primao 650 eura, isto kao i predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić, Vrhovni državni tužilac Vesna Medenica, ombudsman Šefko Crnovršanin i predsjednici Vrhovnog i Ustavnog suda: Stevan Damjanović i Radoje Korać.
Plate potpredsjednika Skupštine i Vlade bile bi nešto niže, dok bi plate poslanika i ministara bez dodataka bile oko 550 eura.
Najmanji koeficijent, imali bi sudije osnovnih sudova.
Kritičari ovog predloga primjećuju da su niske plate bile opravdanje za članstvo funkcionera u upravnim odborima preduzeća, a da se sada upravo funkcionerske plate povećavaju, ali uz izostanak napuštanja upravnih odbora, odnosno, konačnog zakonskog rješenja kojim bi se eliminisao ovaj aspekt konflikta interesa.
Predlog se kritikuje i zbog procjene da bi se usvajanjem ovog zakona budžetski troškovi uvećali za oko 700.000 eura godišnje, što je, po mišljenju dijela stručne javnosti, u kontradikciji sa obavezom koju je Vlada preuzela pod pritiskom medjunarodnih finansijskih institucija, o rasterećenju budžeta, odnosno, otpuštanja 4.200 zaposlenih u državnim službama.
"Vlada će kad - tad morati da se suoči sa posljedicama svog vladanja."
Nebojša Medojević:
"Sad će biti veoma interesantno objašnjenje vladajuće strukture, sopstvenim biračima da Vlada više neće moći da zapošljava svoje birače koje je sama zaposlila".
Ekonomistu Aleksandra Radulovića interesuje: kako će više od četiri hiljade zaposlenih koji treba da ostanu bez posla primiti vijest o povećanju funkcionerskih plata:
"Politika racionalizacije koja se u Crnoj Gori, navodno sprovodi, treba da dovede do otpuštanja 4.200 državnih službenika. Ja bih volio da vidim, kako će ovo povećanje plata biti obrazloženo ljudima koji treba da budu otpušteni i kako će biti pravdano sa aspekta racionalizacije budžeta."
Radulović se upitao i - šta bi najavljenim povećanjem plata (koje bi inače predstavljalo izvjesno dodatno opterećenje za budžet) državni funkcioneri zapravo dobili:
"Nemam utisak da državni funkcioneri žive samo od svojih plata, o čemu se jasna predstava može dobiti prostim uvidom. U svakoj državi, umjesto: kolika su im primanja, mnogo važnije pitanje za javnost treba da predstavlja pitanje: koliko funkcioneri troše".
Nebojša Medojević takodje smatra da funkcioneri uglavnom ne žive od svojih plata:
"Najveći broj funkcionera u Crnoj Gori, imajući u vidu njihovu imovinu i rashode, ne bi mogli u bilo kojoj razvijenoj zemlji da objasne tu ogromnu razliku. Taj isti problem nije samo problem u vezi ljudi koji donose najznačajnije odluke, već ako udjete u policiju, carinu ili finansijsku policiju, naćićete takve slučajeve".
