RSE: Gospodine Darmanoviću, da li je za Vas očekivana najava o povlačenju članova iz Crne Gore, iz Savjeta za saradnju sa Hagom i može li to zaštititi državne interese ukoliko se državna zajednica nađe u nekom obliku međunarodne izolacije zbog nesaradnje, a što postaje, čini se, sve izvjesnije?
DARMANOVIĆ: Mislim da je to po dinamici događaja u vezi sa pitanjem Haškog tribunala, saradnje sa Haškim tribunalom, logičan potez zato što se Crna Gora našla u situaciji da na neki način plaća račune, za sada ne tako velike, nevoljne, neenergične, a često i fingirane saradnje sa Hagom, koju sprovodi jedna Vlada u Beogradu koja sebe naziva demokratskom i koja bi po toj vokaciji, trebalo da sarađuje sa institucijama međunarodne pravde. I poslije mnogo puta ponovljenih upozorenja da se osobe optužene za ratne zločine i dalje nalaze u Beogradu, da neki uspijevaju da organizuju bjekstvo i pod okriljem struktura vlasti ili uz njihovu prećutnu saglasnost ili uz ''zatvaranje očiju'', a da još nije jasno da li jedan od ključnih optuženih se nalazi ili ne nalazi na teritoriji Srbije. U svemu tome, kao što vidite, Crna Gora se niti pominje, niti ima ikakvoga učešća i vjerovatno da je odnos Crne Gore sa Haškim tribunalom zaključen slučajem generala Strugara, odnosno suđenjem koje je još u toku, a da vjerovatno neće biti novih potraživanja po tom osnovu. Tako da je možda pitanje da li je uopšte trebalo da predstavnici Crne Gore uzimaju aktivnijeg učešća tu tom Savjetu, ako su znali da će se stvari ovako odvijati, ali nije baš po tom osnovu bilo neke pretjerane štete. Mogao bih reći jedan možda potez koji ima šire implikacije gdje Crna Gora želi da demonstrira svoj otklon od tog pitanja, dakle, da demonstrira da ne želi više da snosi posljedice po tom osnovu, a možda i da pokaže da je institucije državne zajednice sve manje zanimaju kako se približavaju rasplet na tom državnom pitanju i da demonstrira da državna zajednica, odnosno institucije koje bi trebalo da je čine zapravo ne funkcionišu ni u tom pitanju koje bi trebalo da bude nesporno.
RSE: Da li se u tom kontekstu o kojem ste upravo govorili može dovesti u vezu tajming sa sjutrašnjim sastankom ministara spoljnih poslova Evropske unije, na kome će biti riječi upravo o odnosima Srbije i Crne Gore?
DARMANOVIĆ: Meni je sad teško da procjenim da li je to u nekoj direktnoj vezi, ali moglo bi da bude, recimo, da Crna Gora na jednom važnom međunarodnom pitanju želi da jasno demonstrira svoju razliku u odnosu na Vladu u Beogradu i da igra na jednu od svojih jačih karti. Nema nikakve dileme da postoji različit odnos povodom pitanja saradnje sa Haškim tribunalom, ne samo među vladama, nego, ako hoćete, u javnom mnjenju Crne Gore i Srbije. Ovdje je prevagnuo pozitivan odnos za saradnju sa Haškim tribunalom, u našem posljednjem istraživanju. Više je ispitanika u javnom mnjenju za, nego protiv saradnje, a u Srbiji je vjerovatno uticajem svega onoga što se dešavalo u protekloj deceniji i dalje nesrevnjivo veća ova brojka onih koji nijesu za saradnju.
RSE: Koliko su pozitivne implikacije na međunarodnom planu za Crnu Goru? Kakve su moguće implikacije na unutrašnjem planu, na odnose sa zvaničnim Beogradom, a u kontekstu opet ovih najavljenih razgovora o međusobnim odnosima Crne Gore i Srbije?
DARMANOVIČ: Ukoliko bude postojala obostrana volja da se pitanje raspleta odnosa u državnoj zajednici odvija na jedan dogovorni način, da se traže najracionalnija rješenja za obje države, onda vjerovatno da ovakve stvari neće mnogo uticati na te razgovore, ali ukoliko ostane taj dominantan stav u preovlađujućim strukturama srpske Vlade, da je državna zajednica apsolutno najbolji okvir za ulazak Srbije i Crne Gore u Evropsku uniju povećavaće se razlike, pa će onda dolaziti do izražaja i ovakva pitanja. Ja ne vjerujem da će se dešavati ništa dramatično. Državno pitanje Srbije i Crne Gore će se sasvim sigurno rješavati za pregovaračkim stolom ili glasanjem, ali onoliko koliko budu postojale razlike tako će se one iskazivati i na nekim drugim pitanjima. Ovo pitanje je prilično čisto. Ili sarađujete sa međunarodnim Tribunalom ili ne sarađujete. Ne radi se o nekom komplikovanom i diplomatskom pitanju. Ono je teško i neprijatno, ali je vrlo jednostavno mjeriti njegove efekte.
DARMANOVIĆ: Mislim da je to po dinamici događaja u vezi sa pitanjem Haškog tribunala, saradnje sa Haškim tribunalom, logičan potez zato što se Crna Gora našla u situaciji da na neki način plaća račune, za sada ne tako velike, nevoljne, neenergične, a često i fingirane saradnje sa Hagom, koju sprovodi jedna Vlada u Beogradu koja sebe naziva demokratskom i koja bi po toj vokaciji, trebalo da sarađuje sa institucijama međunarodne pravde. I poslije mnogo puta ponovljenih upozorenja da se osobe optužene za ratne zločine i dalje nalaze u Beogradu, da neki uspijevaju da organizuju bjekstvo i pod okriljem struktura vlasti ili uz njihovu prećutnu saglasnost ili uz ''zatvaranje očiju'', a da još nije jasno da li jedan od ključnih optuženih se nalazi ili ne nalazi na teritoriji Srbije. U svemu tome, kao što vidite, Crna Gora se niti pominje, niti ima ikakvoga učešća i vjerovatno da je odnos Crne Gore sa Haškim tribunalom zaključen slučajem generala Strugara, odnosno suđenjem koje je još u toku, a da vjerovatno neće biti novih potraživanja po tom osnovu. Tako da je možda pitanje da li je uopšte trebalo da predstavnici Crne Gore uzimaju aktivnijeg učešća tu tom Savjetu, ako su znali da će se stvari ovako odvijati, ali nije baš po tom osnovu bilo neke pretjerane štete. Mogao bih reći jedan možda potez koji ima šire implikacije gdje Crna Gora želi da demonstrira svoj otklon od tog pitanja, dakle, da demonstrira da ne želi više da snosi posljedice po tom osnovu, a možda i da pokaže da je institucije državne zajednice sve manje zanimaju kako se približavaju rasplet na tom državnom pitanju i da demonstrira da državna zajednica, odnosno institucije koje bi trebalo da je čine zapravo ne funkcionišu ni u tom pitanju koje bi trebalo da bude nesporno.
RSE: Da li se u tom kontekstu o kojem ste upravo govorili može dovesti u vezu tajming sa sjutrašnjim sastankom ministara spoljnih poslova Evropske unije, na kome će biti riječi upravo o odnosima Srbije i Crne Gore?
DARMANOVIĆ: Meni je sad teško da procjenim da li je to u nekoj direktnoj vezi, ali moglo bi da bude, recimo, da Crna Gora na jednom važnom međunarodnom pitanju želi da jasno demonstrira svoju razliku u odnosu na Vladu u Beogradu i da igra na jednu od svojih jačih karti. Nema nikakve dileme da postoji različit odnos povodom pitanja saradnje sa Haškim tribunalom, ne samo među vladama, nego, ako hoćete, u javnom mnjenju Crne Gore i Srbije. Ovdje je prevagnuo pozitivan odnos za saradnju sa Haškim tribunalom, u našem posljednjem istraživanju. Više je ispitanika u javnom mnjenju za, nego protiv saradnje, a u Srbiji je vjerovatno uticajem svega onoga što se dešavalo u protekloj deceniji i dalje nesrevnjivo veća ova brojka onih koji nijesu za saradnju.
RSE: Koliko su pozitivne implikacije na međunarodnom planu za Crnu Goru? Kakve su moguće implikacije na unutrašnjem planu, na odnose sa zvaničnim Beogradom, a u kontekstu opet ovih najavljenih razgovora o međusobnim odnosima Crne Gore i Srbije?
DARMANOVIČ: Ukoliko bude postojala obostrana volja da se pitanje raspleta odnosa u državnoj zajednici odvija na jedan dogovorni način, da se traže najracionalnija rješenja za obje države, onda vjerovatno da ovakve stvari neće mnogo uticati na te razgovore, ali ukoliko ostane taj dominantan stav u preovlađujućim strukturama srpske Vlade, da je državna zajednica apsolutno najbolji okvir za ulazak Srbije i Crne Gore u Evropsku uniju povećavaće se razlike, pa će onda dolaziti do izražaja i ovakva pitanja. Ja ne vjerujem da će se dešavati ništa dramatično. Državno pitanje Srbije i Crne Gore će se sasvim sigurno rješavati za pregovaračkim stolom ili glasanjem, ali onoliko koliko budu postojale razlike tako će se one iskazivati i na nekim drugim pitanjima. Ovo pitanje je prilično čisto. Ili sarađujete sa međunarodnim Tribunalom ili ne sarađujete. Ne radi se o nekom komplikovanom i diplomatskom pitanju. Ono je teško i neprijatno, ali je vrlo jednostavno mjeriti njegove efekte.
