RSE
Kao argument za nisku opću ocjenu standarda suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj, Human Rights Watch navodi kako je Vrhovni sud u posljednje vrijeme poništio niz odluka županijskih sudova sa suđenja Hrvatima za ratne zločine, koja su nepravomoćno bila okončana ili oslobađanjem ili blagim kaznama, te navode poništenje presuda nekim Srbima koje je Vrhovni sud poslao na ponovno suđenje. Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt izjavila je danas da je neugodno iznenađena ovim izvješćem:
ŠKARE OŽBOLT
Moja prva reakcija je bilo iznenađenje, neugodno iznenađenje takvim izvješćima. Detaljno ćemo ih proučiti i odgovoriti i Human Rights Watchu, ali i hrvatskoj i svjetskoj javnosti. Osobno smatram da su stručnost hrvatskih sudaca i njihov profesionalizam vrlo visoki i da je objektivnost suđenja isto tako visoka.
RSE
Čelnik Građanskog odbora za ljudska prava, Zoran Pusić, kaže da hrvatske nevladine udruge godinama ukazuju na problem kojeg je istakao Humans Rights Watch i da je ocjena hrvatskog pravosuđa od strane ove organizacije zaslužena, te nastavlja:
PUSIĆ
Padaju mi na pamet neke presude u Gospiću koje potpuno potvrđuju ovakvu ocjenu, gdje sudac u pismenom obrazloženju pismeno navodi da su preci optuženog „petsto godina jahali na hrvatskoj grbači“. To govori i o stručnosti i o etničkoj pristranosti. Imamo ozbiljnih problema. Možemo se sjetiti suđenja za niz stvari, od spomenutog suđenja u Gospiću do suđenja zbog Lore, suđenja oko Pakračke Poljane, suđenja onom ubojici Josipa Reihl-Kira, gdje je isto bila oslobađajuća presuda, i tako dalje. Te stvari su zabrinjavajuće.
RSE
Human Rights Watch kaže kako sve veća spremnost Haškog suda da ustupi slučajeve nacionalnim pravosuđima, u okviru strategije svoga rada, naglašava važnost učinkovitog i poštenog suđenja na domaćim sudištima, kako bi se osigurala pravda i vladavina prava u zemljama bivše Jugoslavije. Bivša hrvatska ministrica pravosuđa, Ingrid Antičević Marinović, kaže da primjerna Zakona o sudu za ratni zločin može otkloniti primjedbe o pristranosti hrvatskog pravosuđa:
ANTIČEVIĆ MARINOVIĆ
Učinili smo transparentnim odgovornost za suđenje u takvim predmetima i to na koji način – da se personalizira odgovornost glavnog državnog odvjetnika, čak i predsjednika Vrhovnog suda, koji mogu izabrati i sud i sastav suda da sudi u konkretnom predmetu, dakle da bi to mogli da rade najspremniji i najvičniji sudci, sudci koji uživaju apsolutno povjerenje i u struci i kod građana.
Kao argument za nisku opću ocjenu standarda suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj, Human Rights Watch navodi kako je Vrhovni sud u posljednje vrijeme poništio niz odluka županijskih sudova sa suđenja Hrvatima za ratne zločine, koja su nepravomoćno bila okončana ili oslobađanjem ili blagim kaznama, te navode poništenje presuda nekim Srbima koje je Vrhovni sud poslao na ponovno suđenje. Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt izjavila je danas da je neugodno iznenađena ovim izvješćem:
ŠKARE OŽBOLT
Moja prva reakcija je bilo iznenađenje, neugodno iznenađenje takvim izvješćima. Detaljno ćemo ih proučiti i odgovoriti i Human Rights Watchu, ali i hrvatskoj i svjetskoj javnosti. Osobno smatram da su stručnost hrvatskih sudaca i njihov profesionalizam vrlo visoki i da je objektivnost suđenja isto tako visoka.
RSE
Čelnik Građanskog odbora za ljudska prava, Zoran Pusić, kaže da hrvatske nevladine udruge godinama ukazuju na problem kojeg je istakao Humans Rights Watch i da je ocjena hrvatskog pravosuđa od strane ove organizacije zaslužena, te nastavlja:
PUSIĆ
Padaju mi na pamet neke presude u Gospiću koje potpuno potvrđuju ovakvu ocjenu, gdje sudac u pismenom obrazloženju pismeno navodi da su preci optuženog „petsto godina jahali na hrvatskoj grbači“. To govori i o stručnosti i o etničkoj pristranosti. Imamo ozbiljnih problema. Možemo se sjetiti suđenja za niz stvari, od spomenutog suđenja u Gospiću do suđenja zbog Lore, suđenja oko Pakračke Poljane, suđenja onom ubojici Josipa Reihl-Kira, gdje je isto bila oslobađajuća presuda, i tako dalje. Te stvari su zabrinjavajuće.
RSE
Human Rights Watch kaže kako sve veća spremnost Haškog suda da ustupi slučajeve nacionalnim pravosuđima, u okviru strategije svoga rada, naglašava važnost učinkovitog i poštenog suđenja na domaćim sudištima, kako bi se osigurala pravda i vladavina prava u zemljama bivše Jugoslavije. Bivša hrvatska ministrica pravosuđa, Ingrid Antičević Marinović, kaže da primjerna Zakona o sudu za ratni zločin može otkloniti primjedbe o pristranosti hrvatskog pravosuđa:
ANTIČEVIĆ MARINOVIĆ
Učinili smo transparentnim odgovornost za suđenje u takvim predmetima i to na koji način – da se personalizira odgovornost glavnog državnog odvjetnika, čak i predsjednika Vrhovnog suda, koji mogu izabrati i sud i sastav suda da sudi u konkretnom predmetu, dakle da bi to mogli da rade najspremniji i najvičniji sudci, sudci koji uživaju apsolutno povjerenje i u struci i kod građana.
