Dostupni linkovi

Srbi neće učestvovati na kosovskim izborima na kojima će dobiti institucije kakve sada imaju


Ministar za povratak u Vladi Kosova, Milorad Todorović, govori za naš program o nedavnom sastanku predstavnika kosovskih Srba i Albanaca u Prištini, koji je bio najavljen kao nastavak dijaloga o najkrupnijim problemima sa kojima se danas suočavaju te dve zajednice.

TODOROVIĆ: To uopšte ne vidim kao nastavak dijaloga. Onaj pravi dijalog je trebao da počne u Beču 14. oktobra, a znate i kako je počeo i kako se, sad slobodno možemo da kažemo, završio. Ono što je sad bio cilj jeste zapravo nastavak onog okruglog stola, a ja sam ga video i u kontekstu očiglednih, ponekad i napadnih nastojanja predstavnika međunarodne zajednice da pošto-poto, u bilo kojim okolnostima vide Srbe i Albance za istim stolom. Daleko od toga da ja imam bila šta protiv dijaloga, jer alternativa dijalogu su konflikti svakojake vrste, ali su prosto u pitanju principi i u pitanju je to da lideri privremenih institucija samouprave nikada nisu, osim u svoje ime, dakle nikad nisu u ime institucija kojima stoje na čelu, jasno i glasno osudili nasilje i nasilje kao sredstvo za postizanje političkih ciljeva. U takvom jednom okruženju mislim da ovo nazvati dijalogom ne bi zapravo bilo prava formulacija.

RSE: Da li time želite da kažete da kada ste sedeli sa sagovornicima Albancima, nije došlo do osude tog nasilja?

TODOROVIĆ: Na tom skupu nije došlo do osude nasilja, osim što su kolege s albanske strane u nekoliko navrata govorili da je njihov stav poznat i da oni osuđuju nasilje, osim što nisu mogli da se sete kad su i na koji način jasno, glasno i da li su to na vreme uradili. Moram da kažem, i tamo sam već rekao, da je to pitanje za jedan unutrašnji dijalog među Albancima, a da posle toga dijalog sa Srbima ne bi trebao da bude problem.

RSE: O čemu se uopšte razgovaralo?

TODOROVIĆ: Razgovor je tangirao vrlo širok spektar pitanja, od decentralizacije bezbednosti, učešća Srba u privremenim institucijama samouprave, pri čemu moram da kažem da je preovladavao stav da su te institucije u martovskim događajima izgubile jako puno kredibiliteta, ako ne i ceo kredibilitet. U svakom nastupu je svako od učesnika tangirao neku od tih tema ili sve teme, u jednom, drugom ili svim nastupima.

RSE: Gospodin Redžepi je pre nekoliko dana uputio poziv Srbima izbeglicama sa Kosova da se vrate. Kako vi shvatate taj poziv? Da li je to bio iskren poziv?

TODOROVIĆ: To bi trebalo da bude poziv premijera institucije koja je u pravom smislu multietnička onako kako je zamišljena. Kao što je kolektivni poziv albanskih lidera na povratak Srba prošle godine trebao da bude poziv lidera albanske zajednice i institucija samouprave u onom najširem smislu. Ja odlučno znam i šta je prethodilo tom pozivu, a pogotovo mi je poznato šta su bile posledice tih poziva. Mi nismo imali ubrzanje povratka, opet smo imali anarhije u Goraždevcu i u drugim sredinama na Kosovu i Metohiji, odnosno etnički motivisano nasilje.

Odmah posle toga je usledilo nešto što je pogodilo mene lično, ali moram da kažem da je to bila i neka vrsta znaka, odnosno poruke, koja se slala srpskoj zajednici. Naime, prvo me je potpredsednik Skupštine sprečio da za skupštinskom govornicom, sa pozicije ministra za povratak u Vladi Kosova, objasnim šta su uzroci za izostanak povratka, tako što je isključio mikrofon. A samo nedelju dana posle toga, dakle 10. juna, jedna jedina tačka zasedanja Skupštine Kosova bila je posvećena povratku, a ja kao neko ko drži najveću funkciju unutar Vlade Kosova za povratak nisam bio ni pozvan na to zasedanje Skupštine. Dakle, ako se radi samo o verbalnom pozivu, onda su, moram da kažem, kolege Albanci zadovoljili kriterijume. Međutim, rezultati na terenu i to kako su se institucije samouprave ponašale u konkretnim slučajevima praktično demantuju to što je tada rečeno.

RSE: Gospodin Vuk Drašković je u intervjuu „Interfaksu“ pomenuo mogućnost teritorijalne autonomije za izvesne srpske enklave, srpske oblasti na Kosovu. Kako to komentarišete?

TODOROVIĆ: Teritorijalna autonomija, politička i kulturna autonomija, je nešto bez čega srpska zajednica zaista ne može da opstane i to je suština problema, problem svih problema na Kosovu i Metohiji. Ako ovaj put međunarodna zajednica ne prihvati nešto što se zove minimalni zahtev srpske strane za autonomijom, mislim da će biti gotovo sa pričom koja se zove multietničnost na Kosovu.

RSE: Emitovali smo još jednu izjavu, naime gospođa Jelica Minić iz Ministarstva spoljnih poslova, a sada trenutno u Evropskom pokretu za Srbiju, rekla je da se na međunarodnom skupu, koji je nedavno održan, čula ideja da bi Kosovo u nekakvoj tranziciji moglo da postane nešto kao jedna od evropskih regija.

TODOROVIĆ: To do sada nije zvanično plasirano. To su, hajde da kažem, govorkanja koja tu i tamo s poneke strane dođu. Međutim, suština je: šta bi se time na Kosovu i Metohiji promenilo? Da li bismo promenili pristup rešavanju pristup rešavanju problema, da li bismo promenili to da je sada u pitanju ekonomski kolaps, da li bismo promenili to da su međunacionalni odnosi loši? Mi na Kosovu imamo sasvim dovoljno nečeg što zovemo „papirologija“, dakle propisa koje niko ne poštuje. Šta reći o propisu broj jedan, koji se zove Rezolucija 1244, u kojem jedan od stavova tangira i teritorijalni integritet Republike Srbije, dok se na celoj teritoriji Kosova i Metohije danas vijore zastave jedne strane države? Da ne pričamo o drugim sitnim, ali ne manje važnim problemima. Ja naravno jesam za prihvatanje evropskih vrednosti, ali da to bude deo unutrašnjih reformi kosovskog društva, a ne da bude zastava kojom se maše, a da se ispod te zastave dešavaju opet iste stvari.

RSE: I konačno bih vas pitala šta ste se dogovorili na tom sastanku? Hoćete li nastaviti tu seriju razgovora?

TODOROVIĆ: Nije postignut nikakav čvrst dogovor, osim dogovora da se kontakti ili, ako se to nekom više sviđa, dijalog nastavi. Ja ne znam u kom će se formatu taj dijalog voditi, ali odlično znam da će teme tog dijaloga biti apsolutno iste, dakle problemi sa kojima se srpska zajednica suočava, uslovi pod kojima srpska zajednica hoće, ali mnogo više uslovi pod kojima srpska zajednica neće učestvovati na predstojećim kosovskim izborima. A sigurno je da neće učestvovati na izborima na kojima će dobiti institucije kakve ima sada, koje su se pokazale kao totalno neefikasne, institucije koje su totalno izgubile kredibilitet i kojima srpska zajednica definitivno više ne veruje. Dakle, ne verujem da postoji neko ko će želeti da pripada tim institucijama, a da ima na umu interese srpske zajednice na Kosovu.
XS
SM
MD
LG