Dostupni linkovi

Hrvatska dobila dokumentaciju za Vukojevića


Vice Vukojević

BiH je dostavila Državnom odvjetništvu Hrvatske izvještaj i materijale koji se odnose na optužbe za zločine protiv Vice Vukojevića, bivšeg sudije Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Vicu Vukojevića, zastupnika hrvatskog Sabora, a potom sudiju Ustavnog suda te zemlje, 1994. godine je jedna mlada djevojka, zaočenica logora u Herecegovini, optužila za silovanje. Vukojević odnedavno više nije sudija, ne štiti ga imunitet dužnosnika, a vlasti BiH dostavile su materijale o Vukojeviću pravosuđu Hrvatske.

Bosna i Hercegovina je dostavila Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske izvještaj i materijale koji se odnose na optužbe protiv Vice Vukojevića, bivšeg sudije Ustavnog suda Republike Hrvatske, da je tokom 1993. godine u zloglasnom logoru Vojno, sjeverno od Mostara, silovao 22-godišnju Bošnjakinju iz Stoca. Potvrdio je to za naš radio portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić:


“Te provjere su izvršene i izviješće je proslijeđeno Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske 5. 4. 2007. godine, dakle prije više od pola godine to je proslijeđeno.”

Žena koju je Vice Vukojević navodno silovao nikada se nije pojavila u javnosti. Njeno svjedočenje prvi put je objavljeno u knjizi Saveza logoraša BiH “Molila sam ih da me ubiju.” Irfan Ajanović, bivši predsjednik Saveza, za vrijeme čijeg je mandata knjiga objavljena, za naš radio naglašava kako su svi navodi iz knjige autentični, pa tako i svjedočanstvo silovane djevojke iz Stoca:

“To svjedočenje je donio Mostarac koji je u to vrijeme bio predsjednik Udruženja logoraša u Starom Gradu, gospodin Mehmed Žujo. Primili su ga gospodin Pašić Samir i Nezira Zolota. Oni su kroz razgovore sa tom ženom provjerili autentičnost i dali kasnije da se to objavi.”

Jedna od žrtava zloglasnog logora Vojno, predsjednica Udruženja žena žrtava rata iz Mostara Saja Čorić kaže da se ne sjeća je li vidjela Vukojevića u vrijeme svog zatočeništva. S druge strane dodaje da su žene na silovanje odvođene pojedinačno, u posebne prostorije, zbog čega postoji mogućnost da ostale žene nisu vidjele Vicu Vukojevića. O strahotoma logora, u kojem su osim žena bila zatočena i djeca, za naš radio kaže:

“Kako ću nazvati mjesto koje je bilo zatvoreno, gdje smo bili zakovani, gdje su bili lanci, gdje smo bili u dvije, tri kuće zatvoreni u podrumima, u garažama? To je grupa od 80 žena i 25 djece, koja je dovedena na prvu borbenu liniju da bude štit, živi štit.”

Iako podržava odluku da se slučaj napokon do kraja istraži i eventualno procesuira, Saja Čorić naglašava kako se ne može govoriti o iskoraku Republike Hrvatske u procesuiranju ratnih zločina jer, podsjeća, Vukojeviću nije skinut imunitet, već je po završetku osmogodišnjeg mandata ostao bez njega. Također dodaje:

“I ukoliko je počinio taj zločin, bila bih ja presretna da mu se sudi u BiH. Ali, nije bitno gdje će mu se suditi, bitno je da ga stigne pravda.”

Podsjetimo da je na Sudu BiH u toku proces protiv zapovjednika Bjelopoljske bojne Marka Radića, te njegovih zamjenika Damira Brekala i Mirka Vračevića, direktno odgovornih za logor Vojno. Tužilaštvo BiH, između ostalog, tereti ih za ubistva, premlaćivanja i silovanja zatočenih Bošnjaka, te njihovo odvođenje iz zatvora Vojno na prisilne radove tokom 1993. i 1994. godine.

Nije se smjelo toliko čekati


Potez je na Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine, kažu u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske povodom obnovljenog interesa za slučaj navodnog silovanja mlade Bošnjakinje, što ga je, po njenom svjedočenju, počinio tadašnji HDZ-ov saborski zastupnik, a do pred koji dan sudac Ustavnog suda Hrvatske Vice Vukojević. Hrvatski organi pokrenuli su postupak odmah nakon što je splitski „Feral Tribune“ objavio dijelove iz knjige „Molila sam ih da me ubiju“, u kojoj se nalazi i njezino svjedočanstvo o silovanju dok je bila zatočena u logoru „Vojno“ pored Dretelja. Preko instituta međunarodne pravne pomoći zatraženo je da nadležni organi Bosne i Hercegovine istraže stvar, u veljači je iz Zagreba u Sarajevo poslana požurnica, a u travnju je iz Sarajeva stiglo izvješće da su obavljene određene provjere, ali da se radi i dalje. Glasnogovornica Državnog odvjetništva Martina Mihordin:

„Po zahtjevu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, nadležna tijela u Bosni i Hercegovini provode provjere i izvide i mi čekamo njihove rezultate.“

Poznavatelji problematike kažu kako je to gotovo sve što Državno odvjetništvo i može u ovoj fazi napraviti. Ako dođe do podizanja optužnice, to će morati napraviti bosanskohercegovačko tužiteljstvo. Tek onda se odvjetništvu i hrvatskom pravosuđu može ustupiti postupak, budući da je Vukojević hrvatski državljanin i kao takav ne može biti izručen drugim zemljama. Hrvatska je već odradila jedno suđenje za ratne zločine preuzeto od Bosne i Hercegovine – karlovačko suđenje Fikretu Abdiću za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika. Sociologinja i feministica Jasenka Kodrnja, u izjavi za naš radio upozorava na ozbiljnost ovog slučaja:

„Riječ je o tome da je rat na području bivše Jugoslavije pokazao da je silovanje sredstvo osvajanja teritorija, da je ono sustavno bilo korišteno kao jedno od ratnih sredstava, kao i pljačka, otimačina. To su bila sredstva ratovanja tijekom čitave patrijarhalne povijesti. Tek je ovaj rat na neki način upozorio na važnost i količinu tih zločina. Naravno da ti zločini trebaju biti sankcionirani.“

Povjesničar i novi predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivo Banac u izjavi za naš radio izražava čuđenje da se još ništa nije poduzelo:

„Teško je do kraja znati što se dogodilo u ovom incidentu, koji je detaljno opisan. Već dugi niz godina je jedan od odvratnijih za koji sam ču, iz rata protiv BiH. Apsolutno je nevjerojatno da od trenutka kada se ta optužba pojavila do dana današnjeg nitko u Hrvatskoj nije pokušao izvidjeti o čemu je riječ.“

Nije se smjelo toliko čekati, tvrdi Banac:

„Da Hrvatska ne živi pod stigmom da je jedan od članova njezinog Ustavnog suda obični silovatelj. To je jedno strašno opterećenje. Možda je gospodin Vukojević nevin, ja ne znam. Ali da to nitko prije nije istraživao, to je zasigurno sramota. Da je on nekakva privatna osoba, da on prodaje sladoled, možda bi se to moglo razumjeti. Ali čovjek je bio član Ustavnog suda!“

Da je slučaj Vukojević davno trebalo riješiti, slaže se i publicist i bivši predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak:

„To je slučaj koji je poznat od prije. Radi se o osobi koja je kao saborski zastupnik, u uniformi HVO-a, sa činom pukovnika, paradirala na televiziji. I to je već samo po sebi bilo nešto ne samo upitno, nego i zastrašujuće. Ovo što se sad događa je samo posljedica nečeg što se trebalo prije dogoditi.“

  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG