Dostupni linkovi

Policijski zvaničnici pod istragom zbog ratnih zločina


Sarajevo, zgrada Tužilaštva i Suda BiH

Zamjenik direktora Granične policije BiH Vahid Alagić suspendovan je nakon što je Tužilaštvo BiH otvorilo istragu zbog sumnje da je počinio ratni zločin.

Prema ranijim informacijama, sumnja se da je u periodu od maja 1992. do kraja 1995. godine Alagić učestvovao u krivičnom djelu ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na području sela Bradina i Glavatičevo u opštini Konjic. Direktor Granične policije BiH Vinko Dumančić potpisao je danas rješenje kojim Alagića privremeno suspenduje:
«Pošto se radi o teškom kaznenom djelu, suspenzija će trajati dok bude trajala istraga, ili eventualno kazneni postupak. Isto tako, sukladno tome, danas sam donio odluku o suspendiranju 12 policijskih službenika zbog drugog kaznenog djela, ustvari kaznenog djela zlouporabe položaja.»
Tužilaštvo BiH je, kako nam je potvrđeno, pokrenulo istragu i protiv Zijada Landže i Faika Špage, također zbog ratnih zločina počinjenih na teritoriji opštine Konjic. Mediji su objavili da su njih obojica uposlenici Državne agencije za istrage i zaštitu - SIPA. U SIPI navode da su u toku provjere stvarnog identiteta Zijada Landže, jer podaci iz krivične prijave ne odgovaraju ličnim podacima njihovog uposlenika. Također je utvrđeno da Faik Špago nije zaposlen u ovoj agenciji. Govori Selma Delalić, iz kabineta direktora SIPE:
«Kada je u pitanju gospodin Zijad Landžo, dobili smo čvrsto obećanje Tužilšatva BiH da će kao prioritet uzeti utvrđivanje stvarnog identiteta prijavljene osobe, što će u krajnjem pokazati da li je to policijski službenik koji radi u Agenciji. Ukoliko se potvrdi da se radi o uposleniku SIPE, rukovodilac će poduzeti potrebne mjere i radnje u skladu sa odredbama Zakona o policijskim službenicima BiH. Također smo utvrdili da lice s imenom Faik Špago nije uposlenik SIPE.»
V.D. direktora SIPE Sead Lisak danas je donio rješenje o suspenziji policijskog službenika Milenka Tepavčevića, također zbog istrage koju je Tužilaštvo pokrenulo protiv njega, a zbog sumnje da je počinio krivično djelo ratnog zločina:
«Tužilaštvo BiH je po zahtjevu SIPE dostavilo obavijest da se protiv policijskog službenika ove agencije Milenka Tepavčevića vodi krivična istraga zbog sumnje da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.»
Iako bi pomoglo bržem otkrivanju počinitelja ratnih zločina, ali i drugih krivičnih djela, koji su danas uposleni u nekim od državnih institucija ili agencija, tužitelji, prema zakonu, nisu obavezni da bez traženja dostavljaju podatke o osobama protiv kojih je pokrenuta istraga. Direktor Državne granične policije Vinko Dumančić:
«Tužitelji nisu obvezni dostavljati nama bez traženja, iako će gospodin Jurčević vjerojatno u budućnosti nama to učiniti, barem tako je nama obećao - bez našeg traženja da će za sve policajce dostavljati, iako po zakonu nije obvezan.»
Centar javne bezbijednosti Trebinje još u avgustu je državnom tužilaštvu podnio izvještaj protiv tri lica zbog osnovane sumnje da su počinili ratni zločin protiv čovječnosti tokom rata u BiH. MUP RS-a saopštio je da se lica protiv kojih je podnesen izvještaj terete da su naređivala, učestvovala u napadima, protjerivanju i ubijanju u selima Bradina i Glavatičevo. Navodi se da je 48 srpskih civila na brutalan način ubijeno, dok je ostalo srpsko stanovništvo iz tih sela nasilno lišeno slobode i zatvoreno.
Zora Kuljanin, predratna stanovnica sela Bradina, danas živi u Bratuncu. Zadovoljna je što je počela istraga o zločinima počinjenim u njenom selu:
«I vrijeme je nakon nekih deset, dvanaest, petnaest godina da se to malo pokrene, da se vidi - jer mi svi iz Bradine svak je negdje i neko, i svugdje je nekom nešto napravljeno. Moj muž je od kuće odveden, mislim pobjegao je od kuće, bez oružja je bio. Slomljen i dan-danas. U zatvoru je na Musali bio od jula do do 1. maja, uopšte oružja nije imao. I šta je on, ko ga danas vidi? Niko. Isto kao svugdje, svugdje. Na sve strane je toga bilo.»
Prema izvještajima nekih nevladinih organizacija, ali i presudama Suda u Hagu na području opštine Konjic srpski civili su ubijani ili odvođeni u logore Musala i Čelebići. U haškim optužnicama također se navodi da su mještani sela Bradina bili naoružani. Oružje im je podijelila Srpska demokratska stranka, a na ulasku u selo bile su postavljene barikade. Za zločine počinjene u Konjicu pred Haškim tribunalom procesuirani su Zejnil Delalić, Hazim Delić, Zdravko Mucić i Esad Landžo.
XS
SM
MD
LG