Dostupni linkovi

U Norveškoj potraga za ratnim zločincima iz BiH


Norveška - Oslo

Državna agencija za strance Kraljevine Norveške počela je pretraživati arhive tražeći osobe koje bi eventualno mogle biti umješane u ratne zločine. Pretraga je počela s imenima osoba koje se mogu dovesti u vezu sa zločinima počinjenim na teritoriji BiH.

Ovu informaciju za Radio Slobodna Evropa potvrdio je bosanskohercegovački ambasador u Norveškoj Faik Uzunović. Prema njegovim riječima, u ovoj zemlji živi oko 15 hiljada Bosanaca i Hercegovaca, a dokumentacija će biti preispitana za oko 12 hiljada ljudi koji su u Norvešku došli od 1992. do 1994. godine:

“Prema mojim informacijama, oni neće biti ispitivani nego će dokumentacija koju su prijavili i koja je pohranjena u doba njihovog dolaska biti pregledana i tek onda, na osnovu toga, ukoliko bude nekih posebno interesantnih slučajeva, se, naravno, može desiti da bude posebnih provjera itd. Inače, norveška vlada prije nekih dvije godine formirala je u okviru svog ministarstva policije i pravde posebnu jedinicu, tzv. KRIPOS, koji je bio zadužen da se bavi obrađivanjem specijalnih slučajeva organizovanog kriminala terorizma i pitanjem osoba osumnjičenih za ratne zločine.”

U Norveškoj su u maju ove godine uhapšeni Mirsad Repak, norveški državljanin porijeklom iz BiH, navodno povezan sa zločinima počinjenim nad civilima zatočenim u logoru Dretelj kraj Čapljine, i Sakib Dautović, osumnjičen za zločine počinjene u logorima formiranim na području Velike Kladuše.

Informaciju da će biti provjeravana dokumentacija bosanskohercegovačkih emigranata u Norveškoj, pozivajući se na norveške medije, objavila je Balkanska istraživačka mreža BIRN. Novinarka BIRN-a Nidžara Ahmetašević:

“Ono što oni najavlju je da će, što nisu do sada nikada radili, ispitati sve osobe koje su došle u Norvešku u zadnjih desetak ili petnaest godina, i njihovu eventualnu povezanost sa ratnim zločinima ili sa počiniocima ratnih zločina.”

Istražni organi Kraljevine Norveške već su se u dva navrata obraćali za pomoć Tužilaštvu BiH. Zvanično su tražene informacije koje se odnose na logor Dretelj. Portparol Tužilaštva Boris Grubešić:

“Oko ove najnovije akcije, za koju imamo priliku saznati iz medija ili sa Interneta da se tek dešava u Norveškoj, mi još nismo kontaktirani, Povodom ove, kažem, posljednje akcije koju navodno provode norveške vlasti, mi službenim putem nismo kontaktirani kako bismo pružili asistenciju, a ranije smo u dva navrata kontaktirani radi pomoći oko dostave određenih informacija u svezi događaja u logoru Dretelj u Hercegovini.”

Novinarka BIRN-a Nidžara Ahmetašević kaže da je više informacija o provjeri dokumentacije Bosanaca i Hercegovaca koji žive u Norveškoj bilo nemoguće dobiti, vjerovatno zbog činjenice da je cijeli postupak u fazi istrage:

“Takva je praksa kod nas, a koliko ja znam - takva je praksa i u većini zemalja vani da dok je istraga u toku nisu tako radi davati informacije. U svakom slučaju, u Norveškoj se vode neke istrage koje mogu rezultirati da će naći osobe povezane sa ratnim zločinima počinjenim na teritoriji BiH, ali i mnogo šire jer, koliko sam ja pročitala u tom tekstu koji su prenijele strane agencije, riječ je o tome da će oni ustvari istraživati sve, samo su počeli od BiH - jer im je vjerovatno to nešto najbliže i najviše imaju ljudi iz naše zemlje.”

Norveški mediji pišu da postoji mogućnost da će osobe koje budu otkrivene u ovom postupku biti izvedene pred sudove u Norveškoj, što omogućavaju novi zakoni koji tretiraju zločine protiv čovječnosti, ratne zločine, genocid i terorizam. Ambasador Bosne i Hercegovine Faik Uzunović:

“Zavisi ko bude u kojoj fazi jer je i tu stanje dosta komplikovano. Vi znate da mi sa Norveškom nemamo potpisan sporazum o dvojnom državljanstvu. Po norveškim zakonima najmanje sedam godina je potrebno u određenim odnosima - bračnim, sa poslom itd.- da čovjek bude vezan za stalni boravak ovdje, sa legalnom dozvolom itd., da bi aplicirao za državljanstvo. I sada u našem slučaju je potrebno odricanje od državljanstva. Međutim, oni koji su došli neposredno u toku rata i koji su dobili tzv. humanitarni azil, oni su to državljanstvo stekli i njima nije oduzimano državljanstvo BiH.”

Do sada Norveška nije provjeravala da li su osobe koje traže useljeničku vizu na bilo koji način povezane sa ratnim zločinima počinjenim bilo gdje u svijetu. Početkom novembra norveška vlada predložila je nove zakone kojima se tretiraja ova djela. Usvojene izmjene omogućavaju da se osobama kojima se dokaže krivica odredi maksimalna zatvorska kazna od 30 godina.

XS
SM
MD
LG