Ovu informaciju za Radio Slobodna Evropa potvrdio je bosanskohercegovački ambasador u Norveškoj Faik Uzunović. Prema njegovim riječima, u ovoj zemlji živi oko 15 hiljada Bosanaca i Hercegovaca, a dokumentacija će biti preispitana za oko 12 hiljada ljudi koji su u Norvešku došli od 1992. do 1994. godine:
“Prema mojim informacijama, oni neće biti ispitivani nego će dokumentacija koju su prijavili i koja je pohranjena u doba njihovog dolaska biti pregledana i tek onda, na osnovu toga, ukoliko bude nekih posebno interesantnih slučajeva, se, naravno, može desiti da bude posebnih provjera itd. Inače, norveška vlada prije nekih dvije godine formirala je u okviru svog ministarstva policije i pravde posebnu jedinicu, tzv. KRIPOS, koji je bio zadužen da se bavi obrađivanjem specijalnih slučajeva organizovanog kriminala terorizma i pitanjem osoba osumnjičenih za ratne zločine.”
U Norveškoj su u maju ove godine uhapšeni Mirsad Repak, norveški državljanin porijeklom iz BiH, navodno povezan sa zločinima počinjenim nad civilima zatočenim u logoru Dretelj kraj Čapljine, i Sakib Dautović, osumnjičen za zločine počinjene u logorima formiranim na području Velike Kladuše.
Informaciju da će biti provjeravana dokumentacija bosanskohercegovačkih emigranata u Norveškoj, pozivajući se na norveške medije, objavila je Balkanska istraživačka mreža BIRN. Novinarka BIRN-a Nidžara Ahmetašević:
“Ono što oni najavlju je da će, što nisu do sada nikada radili, ispitati sve osobe koje su došle u Norvešku u zadnjih desetak ili petnaest godina, i njihovu eventualnu povezanost sa ratnim zločinima ili sa počiniocima ratnih zločina.”
Istražni organi Kraljevine Norveške već su se u dva navrata obraćali za pomoć Tužilaštvu BiH. Zvanično su tražene informacije koje se odnose na logor Dretelj. Portparol Tužilaštva Boris Grubešić:
“Oko ove najnovije akcije, za koju imamo priliku saznati iz medija ili sa Interneta da se tek dešava u Norveškoj, mi još nismo kontaktirani, Povodom ove, kažem, posljednje akcije koju navodno provode norveške vlasti, mi službenim putem nismo kontaktirani kako bismo pružili asistenciju, a ranije smo u dva navrata kontaktirani radi pomoći oko dostave određenih informacija u svezi događaja u logoru Dretelj u Hercegovini.”
Novinarka BIRN-a Nidžara Ahmetašević kaže da je više informacija o provjeri dokumentacije Bosanaca i Hercegovaca koji žive u Norveškoj bilo nemoguće dobiti, vjerovatno zbog činjenice da je cijeli postupak u fazi istrage:
“Takva je praksa kod nas, a koliko ja znam - takva je praksa i u većini zemalja vani da dok je istraga u toku nisu tako radi davati informacije. U svakom slučaju, u Norveškoj se vode neke istrage koje mogu rezultirati da će naći osobe povezane sa ratnim zločinima počinjenim na teritoriji BiH, ali i mnogo šire jer, koliko sam ja pročitala u tom tekstu koji su prenijele strane agencije, riječ je o tome da će oni ustvari istraživati sve, samo su počeli od BiH - jer im je vjerovatno to nešto najbliže i najviše imaju ljudi iz naše zemlje.”
Norveški mediji pišu da postoji mogućnost da će osobe koje budu otkrivene u ovom postupku biti izvedene pred sudove u Norveškoj, što omogućavaju novi zakoni koji tretiraju zločine protiv čovječnosti, ratne zločine, genocid i terorizam. Ambasador Bosne i Hercegovine Faik Uzunović:
“Zavisi ko bude u kojoj fazi jer je i tu stanje dosta komplikovano. Vi znate da mi sa Norveškom nemamo potpisan sporazum o dvojnom državljanstvu. Po norveškim zakonima najmanje sedam godina je potrebno u određenim odnosima - bračnim, sa poslom itd.- da čovjek bude vezan za stalni boravak ovdje, sa legalnom dozvolom itd., da bi aplicirao za državljanstvo. I sada u našem slučaju je potrebno odricanje od državljanstva. Međutim, oni koji su došli neposredno u toku rata i koji su dobili tzv. humanitarni azil, oni su to državljanstvo stekli i njima nije oduzimano državljanstvo BiH.”
Do sada Norveška nije provjeravala da li su osobe koje traže useljeničku vizu na bilo koji način povezane sa ratnim zločinima počinjenim bilo gdje u svijetu. Početkom novembra norveška vlada predložila je nove zakone kojima se tretiraja ova djela. Usvojene izmjene omogućavaju da se osobama kojima se dokaže krivica odredi maksimalna zatvorska kazna od 30 godina.
