Dostupni linkovi

Nisko plasirani crnogorski đaci


Rezultati istraživanja koje je sprovela Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) ukazuju da Crna Gora statistički znatno zaostaje za prosjekom.
Rezultati istraživanja koje je sprovela Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) ukazuju da Crna Gora statistički znatno zaostaje za prosjekom.

Razultati međunarodnog istraživanja Pisa testa koji je sprovela Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj(OECD) pokazali su da su crnogorski petnaestogodišnjaci po kvalitetu obrazovanja daleko iza razvijenih zemalja, čak i u okruženju.

Finski petnaestogodišnjaci zauzeli su prvo, a crnogorski 48 mjesto u istraživanju programa za međunarodno testiranje učenika Pisa u kojem je učestvovalo 57 država i više od 400 hiljada učenika. Rezultati istraživanja koje je sprovela Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) ukazuju da Crna Gora statistički znatno zaostaje za prosjekom. Na testiranju u kojem Crna Gora učestvuje prvi put i koje je obuhvatalo oblasti čitalačke, matematičke i naučne pismenosti najlošije rezultate crnogorski srednjoškolci, njih oko pet hiljada, pokazali su u oblasti čitalačke pismenosti. Iako ministar prosvjete i nauke Slobodan Backović kaže da naglasak Pisa istraživanja nije na rangiranju 57 zemalja učesnica, budući da je riječ o potpuno različitim sistemima, dobijeni podatak,da praktično tek svako 25. dijete u Crnoj Gori ima nivo znanja 6, 5, odnosno 4, šalje jasnu poruku:
„Ovo istraživanje praktično pokazuje da znanje koje su naši učenici stekli u starom obrazovnom sistemu ne odgovara ovom trenutku vremena. I to prosto govori da smo mi morali i dobro je što smo počeli nešto da mijenjamo.Nemojmo da zaključimo da je naš stari sistem bio slab i loš. Prosto, stari sistem ne odgovara ovom trenutku vremena. On je imao svojih dobrih osobina i odgovarao je nekom drugom vremenu. Ovo vrijeme traži nešto drugo i to pokazuje ovo istraživanje. Rezultatom nijesmo zadovoljni što znači da ta znanja i vještine i sva ta znanja što su djeca ponijela iz škole ne odgovaraju ovom trenutku i vremenu. Opravdano je što smo pokrenuli promjene. Mi se nadamo da će te promjene da dovedu do poboljšanja“.
Direktor Zavoda za školstvo Dragan Bogojević koji je radio na prevodu testova sa francuskog jezika, kaže:
„Radi se o testovima koji su toliko lijepi, toliko dobro urađeni, sa jednim pristupom koji podrazumijeva da djeca na određenom uzrastu iz tih nauka ili oblasti koje su bile predviđene za testiranje treba da znaju, ali na taj način što će uspjeti sve to što su mogli da nauče u školi, da dođu do nekih činjenica, da sve mogu da primijene u životu. Tako da su svi testovi bukvalno rađeni na takav način“.
Zaključak koji se može izvesti iz obrazloženja predstavnika ministarstva je da crnogorski srednjoškolci ne stiču primijenjivo znanje.Mada su u prvim reakcijama na loše rezultate pojedini pedagozi i prosvjetni radnici bili prilično neprijatno iznenađeni, čak kažu i da ne mogu da prihvate takve rezultate kao validne jer nijesu stvarni pokazatelj znanja, na dugoj strani, Branka Bošnjak, univerzitetski profesor iz Pokreta za promjene, saopštila da rezultati nijesu iznenađujući, i da su odraz nebrige države prema obrazovanju kao najznačajnijem resursu, te da u Crnoj Gori ima sjajnih pojedinaca i izuzetnih đaka, ali da je sistem generalno loš. Od država bivše Jugoslavije koje su potekle iz istog obrazovnog sistema crnogorski petnaestogodišnjaci postigli su najlošije rezultate na testu, a i Srbija je takođe u donjem dijelu tabele, dok je Slovenija najbolja, a Hrvatska takođe u gornjem dijelu tabele na 22. mjestu. Takve razlike u crnogorskom ministarstvu nijesu znali da objasne, ali smo saznali da Slovenija, iako članica Evropske unije, prvi put ove godine učestvovala u Pisa testiranju, što znači da su prvo odradili nužne reforme u obrazovnom sistemu. Direktor Ispitnog centra, Željko Jaćimović, vjeruje da su izvučene poruke za naredno testiranje Pisa u organizaciji OECD-a iduće godine:
„Kako kaže jedno od osnovih načela Pise da rezultate dobijene na ovaj način mora iskoristiti čitav obrazovni sistem, škole i Vlada, za identifikovanje oblasti koje treba poboljšati. To pokazuje i Pisa, iako je bilo jako kratko vreme da se izanalizira, jedan od glavnih rezultata i to je ono što našim učenicima stvara problem jeste čitanje grafikona i tabela, tako da tu imamo velikih problema.Znači nemamo problema s fotografijom, imamo problema sa primjenom znanja u realnim životnim situacijama“.
XS
SM
MD
LG