Dostupni linkovi

Postizborne nagodbe o ZERP-u


Josip Friščić i Ivo Sanader, Photo: HRT

Jedan od najozbiljnijih problema u pregovorima oko formiranja nove Vlade je traženje HSS-a da se sa 1. siječnjem počne sa primjenom zaštićenog ribolovno ekološkog pojasa (ZERP) i za ribare iz EU.

Hoće li hrvatski pregovori sa Europskom unijom biti usporeni, ili će se čak možda zamrznuti početak pregovora o ribarstvu, ako se na traženje Hrvatske seljačke stranke ne produlji moratorij na važenje odredbi zaštićenog ribolovno-ekološkog pojasa i na države Europske unije?

Zapadna polovica Jadrana je zbog smjera struja iz Mediterana i razvedenosti obale i brojnih otoka višestruko bogatija ribom nego istočna, talijanska ribarska flota gotovo da više uopće ne lovi pored talijanske obale, nego čeka ribu kada je struje nose uz zapadnu obalu. Mogućnost da se prema odluci Sabora od 1. siječnja i za Talijane uvedu kvote izlova ribe uzbudila je Talijane toliko da su premijer Romano Prodi i slovenski premijer Janez Janša na sastanku koncem prošlog mjeseca u Rimu najavili da će o ovoj mogućoj hrvatskoj odluci razgovarati u okviru Europske unije. Talijanski je motiv - riba, a slovenski - njihova ocjena da hrvatska strana ovom odlukom prejudicira neriješeno pitanje granice na moru.

Upravo je Hrvatska seljačka stranka pokrenula donošenje ZERP-a i inzistirala na njemu tijekom kampanje, a sada su oni nužan koalicijski partner za svaku moguću novu većinu, bilo lijevog, bilo desnog centra. Koalicija desnog centra je vjerojatnija mogućnost, pregovori već traju, a u slučaju da se ta vlada HDZ-a i HSS-a sa patrnerima na kraju formira, hoće li HSS inzistirati na primjeni ZERP-a?

Profesor Branko Caratan sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti podsjeća da je predsjednik HSS-a Friščić najavio da je spreman na odstupanje od tvrdog stava:

“To znači da će se ići na produljivanje odgode ili na ublažavanje i na dogovor sa Talijanima, Slovencima i Europskom unijom.. Dakle, ako se to dogodi, onda je stvar jasna: HDZ-u je u interesu da se pod njihovim mandatom uđe u Europsku uniju i vlada će napraviti sve da se prepreke otklone. Uostalom, ne treba zaboraviti da je ta vlada, nakon tvrdog inzistiranja na ZERP-u u vrijeme koalicijske vlade Ivice Račana, ipak pristala na odgađanja.”

Popuštanje na jednoj strani obično se želi nadoknaditi koristima na drugoj strani. Čime bi HSS-ovo odustajanje od primjene ZERP-a moglo biti naplaćeno?

“Mislim da je to već naplaćeno ovim pregovorima koji se navodno vode oko programa, a čitava država zna da se zapravo radi o sasvim drugim stvarima. Naravno, tu je HSS-ovo odstupanje ili odustajanje najveće, jer su upravo oni i pokrenuli ideju o ribolovnoj zoni, da bi na kraju došli do toga da su spremni na sve samo da uđu u koalicijsku vladu desnog centra.”

Gotovo sve mediteranske zemlje proglasile su već identične mjere zaštite poput Hrvatske, samo što to zovu gospodarski pojas ili ribolovna zona. Najbolji poznavatelj te problematike u Hrvatskoj je akademik Davorin Rudolf:

“To je more izvan državnog teritorija, dakle izvan državne granice Hrvatske pa do sredine Jadrana, i u tom području isključivo Hrvatska ima pravo iskorištavati sva prirodna bogatstva. Dakle, ribolov mogu ostvarivati jedino hrvatski ribari. Od 152 pomorske države u svijetu, njih 135 je proglasilo taj gospodarski pojas.

Mediteranske zemlje su se proglašenjem gospodarskog pojasa zaštitile od marokanskih ribara koji su bili strah i trepet. Hrvatski ZERP vrijedi za Marokance, koji nisu član Europske unije, ali ne vrijedi za Talijane i Slovence koji to jesu. Slovenci u zapadnoj polovici Jadrana godišnje izlove do 600 tona ribe, Hrvati oko 1000 tona, a Talijani, bez ikakve kontrole i bez ikakave naknade, čak 100 tisuća tona.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG