Dostupni linkovi

Dok moćne partije vagaju svoje kandidate za predsjedničke izbore u Crnoj Gori oni, čije su šanse veoma male, ipak se ozbiljno pripremaju za kandidaturu. Među njima je Bijelopoljac Dragić Bulatović, višestruki nezavisni kandidat, što za poslanika što za predsjednika države.

Dok moćne partije vagaju svoje kandidate za predsjedničke izbore u Crnoj Gori oni, čije su šanse veoma male, ipak se ozbiljno pripremaju za kandidaturu. Među njima je Bijelopoljac Dragić Bulatović, višestruki nezavisni kandidat, što za poslanika što za predsjednika države.

Predsjednički izbori koji će se naredne godine održati u Crnoj Gori za Bijelopoljca Dragića Bulatovića, prije svega su rijetka prilika da široj javnosti iznese svoje stavove o raznim političkim pitanjima. Od 1990. on je to uspijevao i činio na raznim izborima, a višegodišnja praksa, očigledno, iako mu nije donijela neki značajniji rezultat, donijela mu je rutinu. Politički program bi malo, bez obzira na vježbu, u pola minuta mogao ovako brzo i precizno saopštiti:

„Stabilna i uspješna ekonomija. Efikasna, jeftina i nekorumpirana vlast. Crna Gora čiji se građani bezbjedno osjećaju u svojim domovima. Crna Gora u kojoj postoji briga za slabe i nemoćne. Otpor protiv svih moćnika i diktatora. Poštovanje čovjeka, njegovog dostojanstva, prava i sloboda. Zaštita prava radnika – radnica. Zaštita prava nacionalnih manjina u skladu sa standardima i konvencijama Evropske unije. Zaštita garantovanih prava na svojinu, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, obrazovanje, rad, penziju, porodična i druga prava. Ostvarivanje i očuvanje demokratskog, političkog i pravnog poretka u državi. Vladavina prava i socijalne pravde. Sklad i ubrzani društveni razvoj. Uspostavljanje društvene, ekonomske i političke podloge. Borba protiv korupcije i kriminala i radikalna reforma sudstva, tužilaštva, vojske, Agencije za nacionalnu bezbjednost. Suverena Crna Gora u Evropskoj uniji“, nabraja Bulatović, skoro u dahu.

U svakom slučaju od početka višestranačja, što direktno što indirektno, skoro da nije bilo izborne kampanje u kojoj Bulatović nije iznio svoje stavove:

„Ja sam 1990. bio nezavisni kandidat za poslanika kada sam rekao da mi ne možemo tenkovima Jugoslovenske Narodne Armije u ujedinjenu Evropu. 1992. godine bio sam kandidat za Predsjednika Republike Crne Gore, ali nijesam mogao proći u jednoj nedemokratskoj proceduri. ’96. nijesam učestvovao. ’97. jesam, ’98. sam pisao pismo tadašnjem predsjedniku DPS-a da bi se promijenilo stanje stvari na teritoriji Crne Gore. 2002. godine htio sam da idem, ali pošto Predrag Bulatović i Milo Đukanović su odbili da se kandiduju ja nijesam htio da idem ispod tog nivoa», objašnjava Bulatović kroki svog političkog angažmana.

Na poslednjim izborima Bulatović nije učestvovao jer, kaže, nijesu bili stvoreni uslovi za to. «Mislio sam da formiram jednu srpsku, demokratsku, građansku partiju, proevropsku, koja neće biti nacionalna, šovinistička, ali u Crnoj Gori ne postoji 'dis legis', odnosno vladavina zakona.

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić iz više razloga je Bulatovićev uzor. Čovjek iz male stranke njegov je tračak nade i za Crnu Goru: „Gospodin Stjepan Mesić je napravio diskontinuitet u odnosu na politiku Franje Tuđmana koja je bila politika zločina, etničkog čišćenja. Tako se mora uraditi i na teritoriji Crne Gore jer je častan posao biti u funkciji predsjednika Republike Crne Gore, a predsjednik može da učini dosta“, objašnjava Bulatović.

Široj javnosti je Dragić Bulatović, čovjek koji će se kandidovati na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori, poznat i kao crnogorski dobrovoljac na dubrovačkom ratištu koji je spreman iznijeti mnoga nezgodna svjedočenja iz tog vremena po neke i danas visoke državne i javne funkcionere. Čuvajući glavne adute za glavna sučeljavanja, kaže, Bulatović ipak za naš radio iznosi samo mrvice:

„Mora da se izvrši jasno razgraničenje onih koji su bili u jednom vremenu u „ratu za mir“, a ima ih dosta, među njima i gospodin Milo Đukanović koji je dolazio u Kupare 1991. s Momirom Bulatovićem i Brankom Kostićem. Kao što je bio i gospodin Svetozar Marović koji je 11. oktobora ’91. boraveći u Mojkovcu tražio da se formira brigada „Sava Obradovića“ koja je formirana u Pljevljima 21. oktobra ’91. i poslata na dubrovačko ratište“.

Konačno, Dragić Bulatović ne očekuje, ipak, pobjedu na predsjedničkim izborima. «Ali mislim da će da pobijedi demokratski kandidat», kaže.

U svakom slučaju, već za nekoliko mjeseci pokazaće se da li će ovo biti veliki povratak Dragića Bulatovića na političku scenu Crne Gore?

«To će da odluče građani Crne Gore», kaže Bulatović.

XS
SM
MD
LG