Dostupni linkovi

Pred licem pravde - Izvještaji sa suđenja


suđenje u slučaju Prlić i ostali

Na haškom suđenju šestorici bivših čelnika samoproglašene Herceg Bosne u slučaju “Prlić i ostali” svjedočio je Amor Mašović, direktor Instituta BiH za nestale osobe. Mašović je ispričao kako je optuženi Berislav Pušić, kao njegov kolega na suprotnoj strani, zamjenjivao zatočene Bošnjake za vojnike Hrvatskog vijeća obrane. Suđenje je pratio Goran Jungwirth.

Šestorica bosanskih Hrvata u slučaju “Prlić i ostali”, optuženi za udruženi zločinački poduhvat s ciljem protjerivanje nehrvata s područja samoproglašne Herceg Bosne, terete se, između ostalih ratnih zločina, i za nezakonite deportacije, preseljenja i zatočenja civila. Prema riječima svjedoka Mašovića, optuženi Berislav Pušić javno je zagovarao, tijekom sukoba HVO-a i Armije BiH od 1993. do 1994., zatočavanje svih vojno sposobnih civila koji nisu bili hrvatske nacionalnosti:

“Znači, ljudi između 18 i 65 godina, ali ne samo oni. U zatvorima je bilo i dječaka, odnosno mladića koji nisu imali ni 18 godina života, i bilo je i onih koji su stariji od 65 godina života.”

Prema riječima svjedoka Mašovića, Pušić je također javno tvrdio da su svi Hrvati koji žive van teritorija pod kontrolom HVO-a potencijalni zarobljenici, te da se trebaju prebaciti na teritorij Herceg Bosne. Iako je potvrdio da je i Armija BiH zatočila određen broj hrvatskih civila, svjedok je ustvrdio kako se tu nije radilo o organiziranoj pojavi:

“Takvi slučajevi gdje su lica hrvatske nacionalnosti, civili, bez ikakvog pravnog osnova odvedeni i lišeni slobode, odvedeni u zatvor - to je bilo na nivou incidenata.”

Tijekom unakrsnog ispitivanja obrana je pokušala dokazati kako je i Armija BiH zatočavala hrvatske civile da bi ih kasnije razmijenila za zarobljene muslimane. Braniteljica Brune Stojića, Senka Nožica, suočila je svjedoka s dijelovima prvostupanjske presude u slučaju protiv generala Armije BiH Hadžihasanovića i Kubure, u kojima se potvrđuje masovno ubijanje i zatočavanje hrvatskih civila:

“Da li vam je poznato da je Armija BiH 27. i 28. jula 1993. godine napala selo Doljani kod Jablanice, kojom prilikom su ubili i izmasakrirali najmanje 43 Hrvata, među kojima su bili civili, žene, djeca i pripadnici HVO-a?”

Svjedok: Nije mi poznato.

Braniteljica Nožica je kao primjer navela i zatočavanje više od 250 hrvatskih civila, među kojima je bilo i žena i djece, u osnovnoj školi u Mehurićima, koji su, kako je ustvrdila, poslije poslužili za razmjenu zarobljenika. Iako je svjedok Mašović odbio potvrditi da je Armija BiH organizirano zatvarala Hrvate, složio se s odvjetnicom kako je zatočavanje preko 50 civila organizirana akcija, a ne pojedinačni incident.

Optuženi general Slobodan Praljak ispitivao je svjedoka o nestalim Srbima tijekom rata u BiH:


“Koliko ljudi Srba potražuje srpska strana koji su od raznih ovakvih postrojbi ubijeni u Sarajevu, bačeni, između ostalog, u Kazane i ostalo? Koliko ovog trenutka srpska strana potražuje nestalih Srba iz Sarajeva?”

Svjedok: Prema evidenciji zahtjeva koje su porodice tih nestalih lica, ili ubijenih lica podnijele Međunarodnom komitetu Crvenog križa, taj broj je oko 320.

Nakon svjedočenja Mašovića suđenje se nastavilo zatvoreno za javnost.

Delićeva odbrana tvrdi da su zločini bili prijavljivani


Na suđenju bivšem zapovjedniku Glavnog štaba Armije BiH, branitelji koji zastupaju generala Rasima Delića krivnju za nekažnjavanje zločina protiv civila i zarobljenih vojnika srpske i hrvatske nacionalnosti u srednjoj Bosni prebacili su na vojne sudove, jer oni, kako tvrde, nisu obavljali svoj posao. Suđenje su pratili Simon Jennings i Merdijana Sadović.

Rasim Delić

Branioci generala Delića koji je optužen zbog nekažnjavanja zločina nad srpskim i hrvatskim civilima, a koje su navodno počinili mudžahedini u srednjoj Bosni, u periodu od 1993. do 1995. godine, pokušali su ove sedmice dokazati da su zločini bili prijavljivani nadležnim vojnim sudovima, ali da nisu bili prosuirani zbog neažurnosti ovih institucija.

Svjedok optužbe Muris Hadžiselimović, koji je 1995. godine bio zamjenik okružnog vojnog tužioca u Zenici, ustvrdio je da zločini koje su navodno počinili mudžahedini na teritoriji pod kontrolom Trećeg korpusa nikada nisu bili prijavljeni vojnom tužiocu. Međutim, braniteljica optuženog generala Vasvija Vidović osporila je ove navode citirajući dijelove izjave koju je Hadžiselimović dao haškim istražiteljima u maju ove godine, u kojoj je rekao da izvjestan broj zaprimljenih predmeta nikad nije bio uveden u sudske upisnike:

“U paragrafu 15. izjave koju ste vi dali istražiteljima Tužilaštva, vi ste opisali pronalazak kutije sa 22 neobilježena predmeta, 22 predmeta koji nisu bili ubilježeni u upisnike. Je li to tačno? Da ste naknadno pronašli tu kutiju negdje.”


Svjedok: Ukoliko mislimo na isto, radi se o kutiji koja je pronađena u arhivi i, koliko se sjećam, radilo se o arhivi jednog od bivših općinskih tužilaštava, gdje je nađeno, ne znam tačno broj, ali između 10 i 20 predmeta koji nisu bili uvedeni ni u jedan od upisnika.

Prema riječima Vasvije Vidović, predmeti koji nisu bili uvedeni u sudske upisnike nisu ni mogli biti procesuirani, a neobilježeni predmeti koji su tek kasnije pronađeni jasno govore koliko neprecizno je vođena evidencija prijavljenih slučajeva. A to već nije bila odgovornost njenog klijenta. Ona je dalje navela da je posljedica sporosti u radu vojnih sudova bilo ne samo neprocesuiranje ratnih zločina već i povećan broj kriminalnih radnji u Armiji BiH:

“Svjedok, ovdje pred sobom vidite jedan dopis Okružnog vojnog suda u Travniku Armije BiH, Komande Trećeg korpusa Zenica. Tiče se činjenice da je komandant OG Bosanska krajina smatrao da je uzrok povećanog činjenja kriminalnih radnji od strane pripadnika oružanih snaga neažurnost i sporost u radu vojnog suda.”


U daljem nastavku suđenja braniteljica Vidović je nastojala dokazati i da je Hadžiselimović primio izvještaj i o ukopanim leševima Hrvata ubijenih u selu Maline, u junu 1993. godine, ali da ni taj slučaj nikad nije bio evidentiran.

Generalu Deliću sudije su ove sedmice odobrile zahtjev za privremeno puštanje na slobodu, te će on period od 11. decembra do 11. januara, dok traje zimska pauza u radu Tribunala, moći provesti u Sarajevu i Visokom. Suđenje Rasimu Deliću biće nastavljeno nakon njegovog povratka u Haški tribunal.

* * * * *

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije - Zajednički projekt Radija Slobodna Europa iInstituta za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

XS
SM
MD
LG