Dostupni linkovi

Pred licem pravde - vijesti


Susret Srebreničanki i bivših vojnika nizozemskog kontingenta UN snaga iz vremena pada Srebrenice, 17.10.2007
*Obitelji Bošnjaka pogubljenih nakon ulaska vojske bosanskih Srba u Srebrenicu 1995. godine mogu tužiti nizozemsku vladu i Ujedinjene narode kao suodgovorne za gubitak svojih najdražih, presudio je u utorak sud u Hagu. Na taj je način otklonjen institut takozvanog automatskog imuniteta, na koji su se u svom prigovoru pozivali Ujedinjeni narodi i nizozemska vlada, a koji je bio glavna prepreka za podnošenje ove tužbe. Oko 8.000 Bošnjaka ubijeno je nakon pada u ruke bosanskih Srba zaštićenog područja Ujedinjenih naroda u Srebrenici, u kojem je bilo raspoređeno nekoliko stotina lako naoružanih nizozemskih vojnika.

*Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku podiglo je ove sedmice jedinstvenu optužnicu protiv Miroslava Radića zbog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom i ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima. Okrivljeniku se stavlja na teret da je u jesen 1991. na području Vukovara, kao kapetan tadašnje JNA, “osobno izdavao i prenosio zapovijedi potčinjenim osobama da čine ratne zločine, poticao ih na takve radnje, te ih i sam činio.” Haški tribunal je 27. septembra, u presudi vukovarskoj trojci, oslobodio Miroslava Radića optužbe za zločine počinjene na Ovčari, a on se sljedećeg dana vratio u Beograd. Glasnogovornik Županijskog suda u Osijeku, Miroslav Rožac, o ovom slučaju kaže:

Predloženo je da se ta optužnica, kada bude pravomoćna, pripoji na predmet ’Veljko Kadijević’. S obzirom da se radi ovdje o optuženicima koji su dio vrha JNA koji su bili glavni pokretači agresije na Hrvatsku u komandnom, vojnom i logističkom smislu, ja očekujem da će se i u ovom slučaju odobriti da se postupak vodi i u odsutnosti.”

Miroslav Radić


Odvjetnik optuženog Miroslava Radića, Borivoje Borović, smatra kako su optužbe iz Hrvatske neutemeljene:

Nijedan svjedok, nijedna okolnost nije ukazivala da je Miroslav Radić bilo gde, na bilo kom delu Vukovara učinio bilo koje krivično delo. Dakle, ovo je jedno zacenjivanje pravno. Mislim da oni mogu riskirati da, pošto rade protiv odluka nadnacionalnog suda, mogu da dobiju neke pravosudne sankcije.”


No, Dragoljub Todorović, zastupnik obitelji žrtava sa Ovčare na suđenju koje se optuženima u tom slučaju održava u Beogradu, vjeruje da hrvatska tužba ima osnovu:

U pravu imate onu formulu ne bis in idem - ne može za istu stvar dva puta da bude suđen. Ovde nije za istu stvar - tamo je suđen za Ovčaru, a ovde se optužuje u jednom daleko širem kontekstu, i to za sasvim druge stvari. I tu nema nikakve sumnje, nema nikakve dileme. Znači, ne ide se po ličnosti nego se ide po delu, a ovo je različito delo, različiti činjenični opis.”


*Suđenje za ratni zločin u hrvatskom selu Lovas najvjerovatnije će početi u prvim mjesecima iduće godine, potvrđeno je ove sedmice u Tužiteljstvu Srbije za ratne zločine.
U Beogradu je podignuta optužnica protiv 14 bivših pripadnika Jugoslavenske narodne armije, paravojne formacije Dušan Silni i lokalne teritorijalne vlasti, koji se terete za ubojstvo 70 civila u Lovasu, u oktobru i novembru 1991. Ovo je prvi put da se na optužnici Tužiteljstva Srbije za ratne zločine nalaze pripadnici nekadašnje JNA, a glasnogovornik Tužiteljstva, Bruno Vekarić, kaže da je predmet Lovas jedan od najvažnijih:

Zato što tretira jedan od najozbiljnijih ratnih zločina na teritoriji Hrvatske, i očekujemo da će glavni pretres biti zakazan početkom sledeće godine. U istrazi je saslušano više od 100 svedoka, a 92 će biti izvedeno pred Veće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu. To je rekord u smislu izvođenja dokaza u bilo kom glavnom pretresu do sada.

*Haški tribunal odbio je u srijedu zahtjev generala Ante Gotovine za puštanjem na slobodu do početka suđenja. Sudsko vijeće je u opsežnoj odluci navelo da branitelji generala Gotovine nisu uvjerili Sud da će se optuženi general pojaviti na početku suđenja, a kao jednu od najvećih prepreka njegovom puštanju na slobodu naveden je njegov višegodišnji bijeg od Haškog tribunala. Obrana je zahtjev za puštanjem na slobodu podnijela u augustu ove godine. Zajedno s generalima Mladenom Markačem i Ivanom Čermakom, Ante Gotovina je optužen za zločine počinjene tokom vojno - redarstvene operacije Oluja, 1995. godine.

*Bivši zapovjednik Armije BiH Rasim Delić, kojemu se pred Haškim tribunalom sudi za zločine stranih mudžahedina nad bosanskohercegovačkim Srbima i Hrvatima tokom rata, bit će pušten na privremenu slobodu tokom božićne i novogodišnje pauze u radu Suda. Sudsko vijeće Tribunala u utorak je usvojilo zahtjev obrane da general Delić, koji se dobrovoljno predao 2005. godine, bude na slobodi u Sarajevu od 11. decembra do 11. januara. Tribunal je, također, ove sedmice odobrio puštanje na privremenu slobodu šestorice bosanskih Hrvata optuženih u predmetu “Prlić i drugi".

*Tužitelj za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević izjavio je u srijedu kako intenzivna potraga za odbjeglim haškim optuženicima Ratkom Mladićem i Radovanom Karadžićem nije do sada dala rezultata, te kako njihova skrovišta i dalje ostaju nepoznata. U razgovoru za agenciju Associated Press, Vukčević je potvrdio da su srbijanske sigurnosne službe tek nedavno utvrdile da je Karadžić boravio u Srbiji do 2004. godine, te kako se vjeruje da je neko vrijeme boravio u Rusiji i potom se vratio - ali ne u Srbiju.


Naser Orić prigodom izricanja oslobađajuće presude, 30. 6.2006

*Žalbeno vijeće Haškog tribunala zakazalo je za 1. i 2. april 2008. godine prvu raspravu po žalbi na presudu Naseru Oriću, objavio je ove sedmice sarajevski "Dnevni avaz" pozivajući se na izvore bliske Orićevoj obrani. Haški tribunal izrekao je 30. juna prošle godine dvogodišnju kaznu zatvora Naseru Oriću po zapovjednoj odgovornosti, zbog kršenja zakona i običaja ratovanja. Žalbu je uložilo Haško tužiteljstvo koje se, osim na visinu kazne, žalilo i na oslobađanje od odgovornosti za događaje u zatvoru u Srebrenici za koje ga je teretila optužnica. Žalbu je podnijela i Orićeva obrana, koja tvrdi da je u slučaju njihovog klijenta došlo do "pogrešne primjene prava i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja".

*Pred Vijećem za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu nastavljeno je suđenje šestorici pripadnika srpske paravojne formacije "Žute ose", optuženima za ratne zločine u općini Zvornik, u Bosni i Hercegovini 1992. godine. Šestorka se tereti za prisilno iseljavanje 1.822 Bošnjaka iz sela Kozluk i Skočić, kao i za to da su znali a nisu spriječili zločine u Domu kulture u mjestu Čelopek, gdje su pripadnici "Žutih osa" tokom maja i juna ubili najmanje 19 iz grupe od 163 zlostavljana Bošnjaka, te još najmanje troje ljudi na lokalitetima "Ekonomija" i "Ciglana".

*Optuženi za ratni zločin Idhan Sipić potpisao je s Tužiteljstvom Bosne i Hercegovine sporazum o priznanju krivnje kojim je u potpunosti pristao na kaznu koju mu odredi sud, a koja može biti u rasponu od šest do deset godina zatvora. Sipić je optužen da je tokom akcije "Sana 95", kao pripadnik Armije BiH, na području općine Ključ bajonetom ubio ženu srpske nacionalnosti, čije je tijelo nakon ubojstva bačeno u bunar. Sporazum o priznanju krivnje bit će proslijeđen Sudu BiH.

* * * * *

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

XS
SM
MD
LG