Razgovori u austrijskom Badenu između Beograda i Prištine uz posredovanje međunarodne trojke okončani su kako se i očekivalo – bez dogovora. Predstavnici "trojke" u ponedjeljak odlaze ponovno na Balkan kako bi objema stranama predstavili kakav će izvještaj podnijeti glavnom tajniku UN Ban Ki-moonu.
Na Balkanu je politička nestabilnost gotovo zarazna stvar. Problemi na Kosovu i Srbiji lako se mogu preliti na druge države. Najosjetljivije su Bosna i Hercegovina i Makedonija, a prijetnje povratkom etničkog i vjerskog nasilja najmanje je što je potrebno ovom dijelu svijeta, smatra Borut Grgič.
"Mislim da su mnoge stvari sada na vagi, uključujući i budući status Kosova ,i budući status Srbije u odnosu na EU i uopće na regiju. No, neuspjeh pregovora će se odraziti i na prilike u Makedoniji i bez dvojbe na budućnost Bosne i Hercegovine. Jednom riječju slika je vrlo nejasna, pa i kada bi kriza bila površna, tek politička, ipak će definitivno zaustaviti reforme. Moguće je da će se odraziti i na sigurnosne prilike, doći će do tenzija, a ni nasilje nije isključeno. "
Borut Grgič posebno izdvaja ulogu Rusije u balkanskoj priči podsjećajući da bez obzira što se ta zemlja nalazi pred izborima, parlamentarnim i predsjedničkim, nedvojbeno je da će nastaviti pokazivati mišiće Zapadu, koristeći se i statusom Kosova.
"Rusija uživa u ponovno stečenoj globalnoj poziciji. Nastavljati će se čvrsto postavljati prema Zapadu, i jedino je pitanje kakve će mehanizme upotrijebiti Sjedinjene države i Evropska unija kada se radi o Kosovu. Bruxelles može uputiti svoju misiju na Kosovo i bez odluke Vijeća sigurnosti UN, i Unija će upravo tako postupiti. Sumnjam da će doći do neke nove Rezolucije VS UN, pa sam uvjeren da će nastati i poprilična legalna konfuzija oko statusa. No, ne mislim da će Rusija nešto više poduzeti u odnosu na ono što je do sada poduzela. Pod pritiskom Rusije je i misija OESS-a na Kosovu, ali dođe li na Kosovo jaka evropska misija ona može preuzeti dio poslova OESS-a čak i ako ta misija bude zatvorena".
U trenucima dok velike sile oklijevaju, političari u regiji poprilično podižu temperaturu, ističe Grgič. On međutim smatra da nema druge opcije do priznanja kosovske nezavisnosti
"Ne vjerujem da će Zapad imati jedinstven stav po ovom pitanju. No, to će biti većinski stav i unutar EU i u odnosu između EU i SAD to tome kako nastaviti dalje. Nakon 10. decembra u igri neće biti više pitanje nezavisnost da ili ne. Jednostavno nema druge alternative."
Slovenija preuzima predsjedavanje Evropskom unijom 1. siječnja 2008. Na naše pitanje hoće li službena Ljubljana biti među onim članicama Unije koje bi mogle priznati nezavisnost Kosova, Grgič, diplomatski odgovara.
"Pravo pitanje je zapravo da li će Slovenija raditi na tome kako razriješiti krizu oko Kosova i da li će Slovenija upotrijebiti balkansko znanje i regionalnu prisutnost kako bi i Srbiji pomogli na daljnjem putu kada Kosovo jednom bude nezavisno. Nije relevantno, da li će Slovenija priznati ili ne priznati nezavisnost , veće je relevantno što će Slovenija poduzeti kako bi sačuvala koheziju Evropske unije po pitanju Kosova, te kako izgraditi mostove, između Kosova i Evropske unije i Srbije i Evropske unije tijekom svoga predsjedavanja".
Direktor ljubljanskog instituta za strategijske studije za naš program govorio je i o političkoj krizi u Bosni i Hercegovini, za koju neki analitičari smatraju da je najdublja od potpisivanja Daytonskog sporazuma.
"Politička kriza u Bosni definitivno postoji, no moramo se upitati zašto. Po mom mišljenju njen je uzrok u tome što se BH nalazi u fazi tranziciji i udaljava se od strukture kakva je zacrtana Daytonskim sporazumom. Država se sve više centralizira, i Bosna bi trebala konačno postati funkcionalna država. Zato i mislim da politička kriza nije neizostavno vezana uz Kosovo, iako je na neki način povezana sa rješenjem statusa Kosova. No, reći da bi nezavisnost Kosova mogla voditi nezavisnosti Republike Srpske ipak nije korektna. Pozicija Republike Srpske ovisi prvenstveno o situaciji u politici u samoj Bosni i Hercegovini. Ako slušate vodeće političare jasno je da još ima dosta prostora za manevriranje. Rekao bih, kao što je to ustvrdio i Silajdžić, da se ipak radi o manjoj krizi."
Pitali smo Boruta Grgića koliko je opravdan strah od nasilja u trouglu Kosovo, Srbija, Makedonija.
"Postoji opasnost nasilja, nikako sistemskog , već sporadičnog , kojeg će izazivati grupe koji bi mogle izgubiti sve, bilo rješavanjem i nerješavanjem statusa Kosova. Tu najviše mislim na organizirane kriminalne grupe i ostale koje imaju koristi od neriješenog statusa. Vjerojatno će biti nasilja koje će izazivati paramilitarci ili organizirana kriminalna mreža koja nažalost egzistira u toj regiji".
