Dostupni linkovi

Postizborna interesna koaliranja


Zagreb, Trg bana Jelacica

Razgovori o formiranju nove Vlade Hrvatske vode se na svim stranama, iako do službenog proglašenja izbornih rezulata treba proći još 14 dana.

Najpoželjnija udavača nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj koalicija Hrvatske seljačke stranke i Hrvatske socijalno-liberalne stranke ponovno je danas naglasila kako ne idu za foteljama, nego im je temelj za razgovore program nove vlade. Predsjednik HSS-a Josip Friščić kazao je kako će u pregovorima inzistirati na referendumu oko hrvatskog ulaska u NATO, oko čega se slažu sa socijaldemokratima, dok je primjerice HDZ za to da odluku o tome donese Sabor.

"Nigdje ne stoji da država koja ulazi u NATO nema pravo provesti referendum. Stvar je politike da li je dobro informirala svoje građane o tome koje prednosti to donosi, ali i koje su obveze?! Mislim da je to moguće i to treba u Hrvatskoj napraviti, i ne dopuštamo da bilo tko kaže da zna što građani misle, i da ih zbog toga ne želi pitati".

Nakon što su i čelnici socijaldemokrata i narodnjaka jučer krenuli u formiranje vlastite parlamentarne većine, predjednik HDZ-a Ivo Sanader pozvao ih je da od toga odustanu:

"Pozivam sve one koji misle da se trgovinom može zamijeniti volja birača da se okanu ćorava posla i pozivam ih da priznaju rezultate izbora jer je to jedina legitimacija svake političke stranke u političkom smislu. Naravno da razumijemo razočaranost SDP-a, ali oni konačno moraju shvatiti što je demokracija i prihvatiti njena pravila."

Takva politička prozivanja uobičajena su u demokratskim zemljama, međutim i hrvatski Ustav, ali i uobičajena praksa u demokracijama, kažu kako nije važno tko je relativni pobjednik, nego je važno tko će sakupiti dovoljno mandata da ima većinu. Profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivan Rimac:

"Po svim, ne samo zakonima, nego i po uobičajenoj demokratskoj praksi u drugim zemljama, vladu sastavlja onaj koji ima podršku većine zastupnika u parlamentu. Od poznatijih slučajeva, to se zbilo u Ukrajini i Srbiji. I ne samo tamo, imate cijeli niz zemalja u kojima se dogodilo da ona stranka koja nije imala veći broj zastupnika zbog svojih koalicijskih partnera i na kraju zbog podudarnosti programa sa koalicijskim partnerima formira vladu koja više nije manjinska, nego većinska, jer ima većinsku potporu".

Komentator splitskog Feral Tribunea Marinko Čulić procjenjuje da je vjerojatnije da novu hrvatsku vladu ipak sastavi predsjednik HDZ-a Ivo Sanader:

"Sve govori ipak u prilog tome da Sanader sastavi vladu jer ima relativnu većinu u zemlji i sa dijasporom, tako da bi se ipak trebala desiti neka veća iznenađenja da vladu sastavi šef socijaldemokrata Milanović".

Čulić podržava i Milanovićev pokušaj da prikupi većinu lijevog centra, uz jednu ogradu:

"Ne mislim da je nelegitimno da on to pokuša, pogotovo zbog toga što još je na prošlim izborima SDP napravio veliki bonus HDZ-u, jer je odustao od pokušaja sastavljanja vlade, aa teoretski je to mogao uspjeti. Prema tome, to nije nelegitimno, ali to ne bi smjelo ići preko granice otvaranja političke krize u zemlji, a pogotovo ne do odbijanja da se prizna pobjeda relativnom pobjedniku HDZ-u."

Zbog nepravilnosti uočenih na 3 biračka mjjesta, parlamentarni izbori će se 9. prosinca morati tamo ponoviti . To ni na koji način neće utjecati na ukupne rezultate izbora, ali odgađa službeno proglašenje rezultata za bar 2 tjedna. Dakle, najdulje do tada traju međustranački pregovori i razgovori. Profesor Rimac nada se da će se doista raspravljati o programima, jer trgovina funkcijama je dugoročno - kontraproduktivna:

"Ako male stranke ulaze u koaliciju sa neprincipijelnim pregovaračkim pozicijama i sa ciljem da dobiju ministarske funkcije, onda nema razrješenja korupcije. Jer, polazeći od njih, imamo ministre koji su ušli u vladu sa neprincipijelnim pozicijama i koji sebi otvarajuprostor da u vođenju svog resora ne moraju biti principijelni. U takvoj situaciji nema šanse da se povede ozbiljnija borba protiv korupcije i da se ona iskorijeni iz ovog društva".
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG