Dostupni linkovi

Ram za sliku predsjednice Vrhovnog suda


Vesna Medenica

Zašto, uprkos oštrom protivljenju javnosti, vlast istrajava na tome da je Vesna Medenica idealan kandidat za prvu osobu u sudstvu?

Priča o Vesni Medenici ne gubi na aktuelnosti. Iako najviši cnogorski zvaničnici tvrde da je ona najbolje rješenje za predsjednicu Vrhovnog suda zbog, kako kažu, međunarodnog ugleda i rezultata postignutih na funkciji Državnog tužioca, analitičari i stručna javnost imaju problem da se prisjete Medeničinog učinka.
Komentarišući tvrdnje najviših državnih zvaničnika da je aktuelni Državni tužilac, Vesna Medenica, idealno rješenje za novog predsjednika Vrhovnog suda zbog njenog međunaronodog ugleda i profesionalnog učinka, lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević kaže da ja očigledno da vlast nije uzela u obzir brojne međunarodne izvještaje:
„Najbolje mjerilo za uspješnost ili neuspješnost rada državnog tužioca gospođe Vesne Medenice jeste izvještaj o napretku Evropske komisije, izvještaj Stejt Departmenta, izvještaj Evropske banke za obnovu i razvoj, svih relevantnih međunarodnih institucija koje upravo govore o postojanju krupne, velike korupcije u Crnoj Gori i nepostojanju političke volje od strane državnih institucija da se konačno suoče sa korupcijom u samom vrhu vlasti. I najpoznatija Međunarodna organizacija za borbu protiv korupcije Transparency International, u liku njenog izvršnog direktora je upravo okarakterisao stanje u Crnoj Gori kao stanje koje se zove zarobljavanje države «capture state» u literaturi poznata situacija gdje nadležni državni organi zaduženi za primjenu prava, za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala su ustvari sami korumpirani i „zaraženi“ virusom korupcije i politički blokirani i ne mogu da obavljaju svoj posao. Tu se prije svaga misli da djelove policije, djelove tajne policije, Tužilaštvo, djelove pravosuđa“.
Stanko Marić, predsjednik Udruženja pravnika Crna Gore, kaže da nema utisak da se državni tužilac Vesna Medenica tokom svog mandata fokusirala na ona pitanja i probleme koji najviše tangiraju javnost:
„To je korupcija i organizovani kriminal. Puno je, prema saznanjima, pokrenuto tih postupaka, podnijeto prijava od strane MUP-a i drugih nadležnih organa, nevladinog sektora i tako dalje.I prema mom saznanju najveći broj tih pitanja nijesu bila prioritetna kod Državnog tužioca i ona nijesu dobila svoj epilog.Tako da možda neke druge stvari koje su manje interesantne za javnost i koje su manje bitne za društveno, vjerovatno je da oni to zaista rade, ali to ne obezbjeđuje društvenu disciplinu i zaostalih najvitalnijih društvenih i državnih interesa“.
Medenica, kao državni tužilac, nije uspjela da iza brave stavi nijednu krupnu zvijerku, niti da se suoči sa najtežim slučajevima organizovanog krimunala, tvrdi Nebojša Medojević:
„Samo da podsjetim šta gospođa Medenica nije uopšte ni uzimala u razmatranje. To su pokušaji rasvijetljavanja ubistava koji imaju političku pozadinu ili su povezani sa ovom pričom odnosa između policije i organizovanog kriminala, po poslovima šverca pranja novca, za što je njen kolega u Italiji podigao optužnicu za krivična djela koja su rađena na teritoriji Crne Gore. Činjenica da gospođa Medenica nikad nije ni pokušala da rasvijetli ubistva visokih policijskih funkcionera: Gorana Žugića, Belog (Darka) Raspopovića, kao i ljudi iz podzemlja kao što su: Blagota Sekulić, Vaso Pavićević iz Bara, govori, ustvari, da ona je imala defnisanu zabranjenu zonu od strane kartela koji čini krupni kapital, krupni kriminal i vrh državne politike u koji nije smjela da se miješa“.
Stanko Marić podsjeća da je Medenica u Tužilaštvu dosta vremena potrošila na protokolarne aktivnosti, putovanja i potpisivanje sporazuma o međudržavnoj saradnji:
„To su neke djelatnosti koje su tekuće, koje nijesu funkcija, osnovna funkcija bilo kog organa, pa ni Tužioca, tako da o tim stvarima ne treba ni razgovarati, pogotovo ne stavljati u kontekst uspjeha ili neuspjeha bilo kog organa, pa ni tužioca“.
Podsjetimo, Vesna Medenica je na funkciju državnog tužioca stupila 2003. godine, a na početku mandata proslavila se izjavom da u Crnoj Gori nema dokaza o postojanju organizovanog kriminala. Često je bila na meti javne kritike zbog manjka interesovanja za sumnjive privatizacione poslove i zbog činjenice da istrage oko slučajeva ratnog zločina s početka devedesetih pokratala tek nakon inicijative iz susjednih država. Ostala je zapamćena izjava Državnog tužioca da je za vojni logor u Morinju u kome su početkom devedesetih zlostavljani hrvatski civili, čula tek 2003. godine kao i njena izjava da oko agresije na Hrvatsku ima isti stav kao i aktuelna vlast.
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG