Dostupni linkovi

Nadoknada za razaranje aeordroma Ćilipi?


Dubrovnik

Nadoknada štete za dubrovački aerodrom Ćilipi je aktuelizovana nakon signala da je Hrvatska zainteresovana za akcije u crnogorskim aerodromima ili za koncesije za izgradnju auto puta.

Pokušali smo od ministra saobraćaja da dobijemo detaljnije objašnjenje zašto crnogorska strana takvu mogućnost odbacuje i razmatra li se neka druga opcija za taj problem koji opterećuje odnose dvije države.

Andrija Lompar, crnogorski ministar pomorstva i sabraćaja, objašnjava razloge zbog kojih odbacuje mogućnost da se na ime ratne odštete Hrvatskoj za pričinjenu štetu na aerodromu Ćilipi, tokom napada JNA na dubrovačko područje, omogući učešće te države u akcijskom kapitalu crnogorskih preduzeća, konkretno aerodroma ili dobijanja koncesija za izgradnju auto puteva:

„Prva barijera je što Vlada do sada nije nikad parcijalno rješavala nijedan od tih pitanja, što znači da bi se pitanje ratne odštete i štete moralo prvo pravno urediti među državama. To nemamo, nikakav dogovor niti bilo kakav pravni akt vezano za taj dio i u tom smislu ne može ni Ministarstvo saobraćaja niti bilo koji drugi organ donositi parcijalne odluke. To definitivno ne bih ja htio niti da uradim niti da se nađem u toj poziciji. To je jedno, a druga stvar je ta što ja ne vidim kako bi po našem zakonu o restruktuiranju i privatizaciji bilo moguće to izvesti“.

Na primjedbu, da se za nadoknadu štete za stočni fond u iznosu od tristotine hiljada eura, našao model i na pitanje da li je uopšte utvrđeno o kojem iznosu se radi kada je u pitanju šteta pričinjena na dubrovačkom aerodromu, ministar Lompar kaže:

„Za stoku ne znam tačno kakav je bio model, ali je sigurno da je za realizaciju bila potrebna neka odluka Vlade koja je donešena za takav aranžman. Što se tiče aerodroma mi nijesmo imali nikakvih zahtjeva u tom smislu. U sadašnjim pregovorima između Direktorata za civilna vazduzoplovstva Hrvatske i Crne Gore, u tom dijelu zvanično u sporazumu nije bilo ništa vezano za taj aerodrom“.

Osim razaranja Ćilipa pripadnici Jugoslovenske narodne armije i dobrovoljci sa dubrovačkog su aerodroma odnijeli veliku količinu opreme koja je dopremljena i korišćena na crnogorskim aerodromima u Podgorici i Tivtu i ne samo njima, već i po Srbiji. Pitanje ratne odštete na ime razaranja iz ‘90 –tih već deceniju opterećuje diplomatske odnose Crne Gore i Hrvatske. U Crnoj Gori su različita mišljenja po tom pitanju, dok je premijer Željko Šturanović proljetos poručio da niko u ime Crne Gore ne može obećati plaćanje ratne odštete, predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić smatra da bi država morala postići sa Hrvatskom dogovor kojim bi ih obeštetila za svoj udio u ratu devedesetih . Od strane Hrvatske je više puta ponovljeno da smatraju da bi rješenje, koje ne bi bilo finansijski neodrživo za Crnu Goru, bilo da se dubrovačkom aerodromu na ime ratne odštete omogući udio u akcijskom kapitalu Javnog preduzeća Aerodromi Crne Gore. U intervjuju za Radio Slobodna Evropa crnogorski ambasador u Hrvatskoj Branko Lukovac podsjetio je da je to bila i tema razgovora hrvatskog i crnogorskog predsjednika Stjepana Mesića i Filipa Vujanovića prilikom posljednjeg susreta u petak:

„O tome su predsjednici razgovarali i mediji su informisani o prilazu dvojice predsjednika i takvom očekivanju. Ako mogu novopečeni crnogorski bogataši biti vlasnici desetina krupnih privrednih objekata Crne Gore, isto tako može Crna Gora kao država konvertovati svoj dug prema Hrvatskoj koji bi zajedno za Hrvatskom usaglasila u dionice aerodroma ukoliko oni budu privatizovani. Time bi ne samo izmirila svoju obavezu, već stvorila važno i korisno partnerstvo u turističkom i saobraćajnom razvoju sa svojim najbližim susjedom“.

U svakom slučaju crnogorski ministar pomorstva i saobraćaja, Andrija Lompar, vjeruje da je za pronalaženja načina za nadoknadu štete potrebna neka odluka na međunarodnom ili međudržavnom nivou ili možda i arbitraža:

„Mi ne bježimo od toga da uzmemo to u razmatranje, međutim, da li to sada vidimo kroz mogućnost davanja akcija u našim aerodromima, ne vidimo. Ja ne znam kako bi to moglo proći kroz naše organe, a da to bude sve legalno, osim da postoji neki međunarodni sporazum ili da postoji neka međunarodna presuda kojom bi se na tako nešto Ministarstvo obavezalo“.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG