Dostupni linkovi

Pregovori o Vladi po diktatu manjih stranaka


Sabor Republike Hrvatske

Nakon jučerašnjih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj bez apsolutnog pobjednika, započeli su pregovori o formiranju nove koalicijske Vlade. U tom poslu angažirali su se i HDZ i SDP.

Kako su i najavili, čelnici obiju velikih stranaka krenuli su u dogovore o formiranju nove parlamentarne većine koja će im omogućiti dobijanje mandata za sastavljanje nove hrvatske Vlade. Glasnogovornik jučerašnjeg relativnog pobjednika - Hrvatske demokratske zajednice - Ratko Maček:

“Hrvatska demokratska zajednica pobjednik je ovih izbora, ima najveći koalicijski kapacitet i razgovori sa našim partnerima za buduću vladu HDZ-a i doktora Ive Sanadera idu prema predviđenoj dinamici.”

Par stotina metara dalje, u sjedištu Socijaldemokratske partije Hrvatske također se radi na formiranju nove parlamentarne većine. Glasnogovornica SDP-a Gordana Grbić:

“Već i prije izbora bila je izvjesna mogućnost sastavljanja Vlade sa Hrvatskom narodnom strankom i Istarskim demokratskim saborom, a pregovara se i sa svim ostalim potencijalnim partnerima, predstavnicima manjina, Samostalne demokratske srpske stranke, Hrvatske seljačke stranke i Hrvatske socijalno-liberalne stranke.”

Hrvatska narodna stranka otprije zagovara koaliciju lijevog centra sa socijaldemokratima. Predsjednica HNS-a Vesna Pusić i nakon prošlih izbora je inzistirala da stranke lijevog centra pokušaju formirati Vladu, i debelo nakon što je tadašnji lider SDP-a Ivica Račan od toga odustao, a sada su opet zdušno krenuli u dogovore:

“Hrvatska narodna stranka se nikada nije bojala niti bježala od odgovornosti. Mi je prihvaćamo i u ovom trenutku razgovaramo sa potencijalnim koalicijskim partnerima o mogućnosti formiranja većine na lijevom centru u Saboru.”

Izgledi su HDZ-u manjka 11 mandata do većine, a socijaldemokratima i narodnjacima trebalo bi do čarobne brojke od 77 mandata još 14 potpisa. Najpoželjnije ‘udavače’ su Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska socijalno-liberalna stranka, čija predsjednica Đurđa

Adlešić kaže kako njeni uvjeti za ulazak u nečiju koaliciju neće biti kadrovski, već programski:

"Postoje neke točke programa za koje je već vrijeme da se testiraju i da budu prihvaćene, inače nema više smisla ići u koaliciju. To je u prvom redu financijska decentralizacija, koja je sada zapela. Ona mora biti uvjet za koaliciju, jer mi nismo tražili ni premijera, ni pola premijera ni ministricu.”

Hrvatska seljačka stranka također tvrdi da ne traži fotelje, nego - među ostalim - mnogo novca novac za poljoprivredu kao i aktiviranje zaštićenog ribolovno-ekološkog pojasa na Jadranskom moru, što bi moglo posvađati Hrvatsku i Europsku uniju. Profesor Damir Grubiša sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu veruje da bi pregovori mogli biti teški:

“Ima naznaka da će male stranke, pogotovo Hrvatska seljačka stranka, vrlo oštro i nedvosmisleno postaviti svoje zahtjeve i da o njima neće željeti puno pregovarati. Drugim riječima, one će staviti svoje sugovornike pred gotov čin: prihvaćaju li oni njihove zahtjeve, a ako prihvaćaju, tada su spremni ući u koaliciju. To znači da će se pregovori voditi uglavnom po diktatu manjih stranaka koje na taj način imaju specifičnu ulogu ucjenjivača, tj. stranaka koje žele dobiti maksimum ispunjenja svojih zahtjeva uz minimalni broj glasova.”

Profesor Žarko Puhovski sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta ocjenjuje da je veoma vjerojatno da novu vladu formira čelnik HDZ-a Ivo Sanader:

“Za naciju bi bilo veoma važno da se to dogodi što prije, da se ne gubi vrijeme na ova zapravo besmislena pregovaranja, i da se krene na ozbiljan posao.”

Nasuprot Grubiši, Puhovski ne vjeruje da bi pregovori mogli zapeti na programatskim pitanjima:

“Mislim da je nemoguće da male stranke ozbiljnije utječu na poziciju HDZ-a, ali mi se čini dosta vjerojatnim da će ustupci morati biti veći. I srpskoj manjini, i HSLS-u i HSS-u, ali mislim da će to prije svega opet biti personalni ustupci, jer su programi svih stranaka toliko apstraktno pisani da zapravo svi mogu međusobno razmijeniti pojedine stranice iz programa, samo ako paze na paginaciju, a da ne bude nikakvih ozbiljnijih poteškoća u razumijevanju.”

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG