Dostupni linkovi

Godinama se već bivši stanovnici BiH koji su, bježeći od rata postali dijaspora, odriču matičnog državljanstva. Ima li iko u matici podatke o tome koliko je svojih državljana BiH izgubila?

Najviše državljana BiH odriče se državljanstva u korist Austrije i Njemačke, kaže Savo Kojić, iz Odjela za državljanstva Ministarstva civilnih poslova BiH:
«Pa mi znamo to iz prakse. Mi nemamo tako ustrojen sistem da može izbaciti podatak radi čijeg sticanja. Naši se ljudi odriču radi sticanja državljanstva drugih država, ili zato što su već stekli to državljanstvo. Najviše to su Austrija i Njemačka, a onda u zadnje vrijeme Slovenija, Danska, Luksemburg.»
Od oktobra prošle godine smanjena je i taksa za odricanja od bh. državljanstva za sve države van područja bivše Jugoslavije, objašnjava Kojić:
«Bila je 1.700 KM za zemlje van područja bivše SFRJ, a sad je 800. To je od oktobra prošle godine po Zakonu o izmjenama taksa. A ostala je ista za zemlje ista koje stiču državljanstvo bivše SFRJ. Bila je 200 KM i ostala je 200 KM.»
S jedne strane podatak da se ovoliki broj građana BiH odrekao državljanstva je šokantan, ali s druge strane i nije, smatra psiholog Srđan Puhalo:
«Postavlja se pitanje koliko je državljanstvo BiH pragmatično, odnosno koliko je korisno uopšte za jednog čovjeka koji živi u inostranstvu, znači da li njemu to državljanstvo BiH zagorčava život, ili mu daje neke prednosti zbog kojih bi on bio ponosan i zadržao to državljanstvo. Čini mi se da je ovo drugo prevagnulo, znači, da oni prosto idu linijom manjeg otpora i da prihvatajući državljanstvo drugih zemalja čine svoj život jednostavnijim i manje komplikovanim jer mogu nesmetano da se kreću, jer mogu nesmetano da putuju, mogu nesmetano da rade.»
Neka istraživanja rađena u Bosni i Hercegovini pokazala su da bi se preko 38 posto Srba odreklo bosanskohercegovačkog državljanastva i preko 33 posto Hrvata. Prema mišljenju Puhala, ovo i ne iznenađuje s obzirom da veliki broj Srba i Hrvata i ne doživljava Bosnu i Hercegovinu kao svoju domovinu:
«Koji jednostavno, čini mi se, još uvijek imaju jednu rezervnu domovinu, a BiH, odnosno njezini političari ne uspijevaju da nađu taj neki kohezivni faktor koji bi omogućio da pripadnici ta tri naroda počnu BiH da doživljavaju i opažaju kao, prije svega, svoju zemlju, a onda i kao svoju domovinu i da sutra budu ponosni što žive u toj zemlji, a da pasoš i državljanstvo koje imaju - imaju neku težinu i da oni od toga imaju neke koristi.»
Jedan od razloga što se sve više građana BiH odriče državljanstva je član 17. Zakona o državljanstvu, prema kojem državljanin BiH koji uzme državljanstvo u zemlji sa kojom BiH nema bilateralni ugovor automatski i gubi bh. državljanstvo. Bosna i Hercegovina sporazume o dvojnom državljanstvu ima samo sa Hrvatskom, Srbijom i Švedskom. Iako u Švedskoj nema ovakvih problema, Bosanci i Hercegovci koji sada žive tamo razočarani su odnosom bh. vlasti prema ljudima koji žive van granica zemlje. Predsjednik Saveza bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj Bakir Prlja:
«Stiče se osjećaj kao da vlastita država nastoji da što prije otjera svoje državljane i da ih ispiše iz državljanstva. To je osnovni problem koji se nameće kod dijaspore. I postavlja se pitanje šta je problem i šta to spriječava i ko to spriječava da se taj član 17. ukine i da se omogući ljudima da ih vlastita država ne proganja vezano za državljanstvo.»
Bh. političari nisu učinili ništa da ovaj član izmijene, kaže izvršni direktor Helsinškog komiteta Bosne i Hercegovine, Muhamed Đemiđić:
«Ako se oni koje su građani, pa čak i ovi iz inostranstva birali, ne osjećaju obaveznim da pomognu tim ljudima da riješe svoj status vani i da ostanu i dalje državljanima BiH, onda šta da kažu u nevladinom sektoru i obični građani, birači. To je žalosno i tužno. Prošle godine, koliko se ja sjećam, bio je podatak da je taj broj nešto iznad 30 hiljada. Dakle, za godinu dana se taj broj povećao još za 13 hiljada. I svake godine će rasti jer je sve veći broj onih koji ostvaruju pravo vani da dobiju državljanstvo. Potreban je određen protok godina boravka u toj zemlji da bi mogli uopšte da apliciraju, a njima mnogo znači državljanstvo zemlje u koju su se iselili. Prema tome, to je jedan prirodan tok stvari. Jedino je neprirodan odnos vlasti prema toj grupi građana.»
Bh. vlasti najkasnije do 1. januara 2013. trebaju riješiti pitanje dvojnih državljanstava, do kada traje odluka visokog predstavnika za BiH da se postignu bilateralni sporazumi.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

XS
SM
MD
LG