Dostupni linkovi

Zapad se mora usprotiviti "sovjetskim ambicijama" ruskog predsjednika Vladimira Putina, ocjenjuje u petak Financial Times. Economist tvrdi kako će se Moskvi "o glavu obiti" pokušaj da Kosovo iskoristi kao glavni adut u nagodbama sa Zapadom.

Financial Times u svom uvodniku ocjenjuje da se konfrontacija ruskog predsjednika sa zapadnim zemljama prostire u "tri koncentrična kruga" oko Moskve. U najužem - domaćem - Evropska unija i SAD nemaju šta tražiti; u najširem, u kome su Bliski i Daleki istok i potencijalni nuklearni sukobi, Putin je spreman na saradnju.

Problem leži, smatra Financial Times, u "srednjem prstenu", koji obuhvata bivše sovjetske republike i nekadašnju sferu sovjetskog uticaja. Podrška Moskve Srbiji, oko Kosova i bh. entiteta Republike Srpske - pravi je primjer do koje mjere je Rusija u stanju uzdrmati evropsku sigurnost. Putin vidi sukob sa Zapadom kao način da zadobije njegovo poštovanje, smatra Financial Times, a jedini način da iz njegove perspektive to uradi jeste da u "dijalogu sile" sa Sjedinjenim Državama bude na ravnoj nozi. Iako je stoga saradnja s Rusijom u vanjskom prstenu sasvim na mjestu, zaključuje Financial Times, ona ne bi smjela spriječiti Zapad da u onom srednjem prstenu, bez bojazni od izbijanja novoga hladnog rata, bude mnogo oštriji i odlučniji u svome ophodjenju s Moskvom, koja upravo taj jezik najbolje razumije.

U članku pod nazivom "Nezavisnost: dan poslije", The Economist piše o Kosovu, odnosno o "novoj balkanskoj glavobolji za zemlje Evropske unije". Ovaj list ocjenjuje kako se namjera Rusije da Kosovo iskoristi kao adut u svojim brojnim nagodbama sa Zapadom po svemu sudeći Moskvi sada obija o glavu. List naime citira ocjenu bivšega finskog predsjednika Marttija Ahtisaarija datu, kako se navodi, sa vidnim zadovoljstvom, da je ruski pristup rješenju kosovske krize doveo do većeg jedinstva medju zemljama Evropske unije. "Ne verujem da je Rusija imala baš takve namjere", dodao je Ahtisaari.

Evropska unija je do sada djelovala podijeljeno u vezi s priznavanjem nezavisnosti Kosova, navodi Economist, a mnogi se i dan-danas pitaju da li je ta ideja dobra - prije svega zbog njenih mogućih dalekosežnih posljedica po status regija sklonih sepatratizmu širom svijeta. Većina evropskih zemalja je medjutim, zbog ruskog protivljenja odlučila promijeniti stav.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG