«Vidite i sami koja je situacija. Srbi, Hrvati, Bošnjaci - svak svoju teritoriju ima, svak svoju državu ima u državi. Znači to je to, ništa drugo. Oni tu moraju biti radi mira.»
«Treba nam još.»
«Nije još situacija povoljna toliko da bi mogao da ide. Neka ih još malo.»
«Za sada treba zato što nam je takva situacija.»
«Nek ostanu, njima je dobro. A nama kako će biti - vidjećemo.»
«Ne. Mislim da prethodnih godina nisu se pokazali dovoljno dobrim da bi ostali ovdje.»
«Više ni ne gledam na njih, ali uvijek su ono kao neka podrška da ne bi opet došlo do nekog rata.»
Vojno - politički analitičar Gostimir Popović kaže da se ova odluka ne može posmatrati u strateškom smislu. Odluku Vijeća sigurnosti ocjenjuje kao dobru jer se na taj način obezbjeđuje odgovarajuća stabilnost u BiH. Popović, ipak, napominje da se EUFOR mora prilagođavati evropskom konceptu bezbjednosti:
«Kada govorimo o snagama EUFOR-a, one treba da rade na principu integralne evropske bezbjednosti, treba da rade na tri pravca - na istini, poštovanju i gradnji povjerenja, a gradnja povjerenja znači da se okrenu uslovima u kojima se nalaze i da stvaraju bezbjedno okruženje, a ne da budu snaga koja će biti snaga prisile. Dakle, da održavaju i razvijaju mir, a ne da ga nameću. U tom pravcu je neophodno da se okrenu ove snage, a to znači da treba napustiti polagano američku logiku a preuzeti evropsku, dakle principe stabilnosti bez prijetnji i uz puno uvažavanje i loklanih, a lokalni će onda da uvažavaju i njih.»
Kancelarija visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini pozdravila je odluku Vijeća sigurnosti da EUFOR-u produži mandat. Ovakva odluka potvrda je ozbiljne predanosti međunarodne zajednice u BiH, kaže portparol OHR-a Ljiljana Radetić:
«Produžetak mandata EUFOR-a je prilika da se nastavi odlična saradnja između brojnih institucija Evropske unije u BiH. Ranije ove sedmice, ministri spoljnih poslova Evropske unije su ponovili da će, kao dio ukupnog angažmana Evropske unije u BiH, EU zadržati vojno prisustvo u zemlji sve dok to bude neophodno kako bi i dalje doprinosilo održavanju bezbjedne i sigurne sredine.»
Građani BiH, nakon izazvane političke krize, s pravom se osjećaju nesigurno, kaže vojni analitičar lista Oslobođenje Antonio Prlenda. On dodaje da bi ta nesigurnost sigurno rasla ukoliko bi mirovna misija Evropske unije otišla iz zemlje:
«Oni imaju sasvim dovoljno snaga i sposobnosti da reagiraju onako kako treba. Ono što imaju ovdje dovoljno im je da zaustave određene incidente, a ukoliko bi sukob eskalirao, vrlo brzo bi iz zemalja - članica Evropske unije bile dovedene interventne snage koje bi mnogo jače reagirale nego samo ove snage koje su u našoj zemlji.»
I poslanik državnog parlamenta Šefik Džaferović smatra da je ovakva odluka u ovom trenutku dobra za Bosnu i Hercegovinu:
«Kada je u pitanju inače prisustvo međunarodne zajednice u BiH i u vojnom i u civilnom aspektu, to pitanje je uzročno - posljedično povezano sa dvije stvari: to su, dakle, evropski i NATO put BiH i uspostava BiH kao funkcionalne države, odnosno promjena Ustava BiH. Kako BiH bude napredovala prema Evropi i Evropskoj uniji i prema NATO-u i kako se bude više uspostavljala kao funkcionalna i efikasna država, slabiće potreba za prisustvom međunarodne zajednice u BiH i u civilnom i u vojnom aspektu.»
Predrag Praštalo, iz Evropskog pokreta za BiH, navodi da bi odlazak mirovnih snaga iz Bosne i Hercegovine značio i početak novih sukoba:
«EUFOR bi trebao da ostane u BiH radi nas samih, ali još više radi sebe samog, odnosno uspjeha cijele EUFOR misije u BiH, koja je svojevrsna proba stvaranja i jačanja evropske jedinstvene vojske. Ta vojska bi trebalo ubuduće da sve i više od NATO-a preuzima ulogu sigurnosnog faktora zemalja Evropske unije, ali i zajedničkih intervencija sa NATO-om i samostalno u kriznim područjima u svijetu.»
EUFOR je zamijenio snage NATO-a, SFOR, 2. decembra 2004. godine. Funkcija mirovne misije Evropske unije je nadgledanje vojne implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma.
