Dostupni linkovi

Špirić tvrdi da ga je Lajčak razvlastio


Nikola Špirić

U ekskluzivnom intervjuu za RSE Nikola Špirić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH u ostavci, govori o mjerama visokog predstavnika, razlozima ostavke i uslovima pod kojima će sazvati narednu sjednicu.

Na pitanje da li je dobio poruku visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka da sazove sastanak Vijeća ministara, predsjednik tog vijeća u ostavci, Nikola Špirić rekao je za RSE u Pragu da ga je ta poruka zatekla na relaciji New York, Beč, Prag, te da on čeka da visoki predstavnik rješi krizu koja je proizvedena njegovom odlukom, nakon čega bi on mogao zakazati sjednicu Vijeća ministara. “Nisam sretan što je izbila kriza,” rekao je Špirić i dodao da je sa Lajčakovom odlukom on razvlašćen. Na kraju posjete Češkoj republici i jedan sat pred odlazak za Bratislavu, Špirić je u srijedu uveče dao intervju Radiju Slobodna Evropa.

RSE: Kakav je Vaš odgovor visokom predstavniku Lajčaku, na njegov poziv da sazovete sjednicu Vijeća ministara?

ŠPIRIĆ: Ja mislim da je nepotrebno meni slati takve pozive, jer ono što ja sada radim vjerujem da je u interesu Bosne i Hercegovine i njenih građana - a to je uspostavljanje bilaternih odnosa sa zemljama koje posjećujem i ove su posjete bile ranije dogovorene. Žao mi je što je odluka visokog predstavnika usložila političke odnose u Bosni i Hercegovini, što je udaljila ljude od stola, nije obezbijedila prijeko potreban dijalog i zapravo mene i ne treba podsjećati na to. Ja čekam da visoki predstavnik rješi krizu koja je proizvedena njegovom odlukom, da znam u skladu s kojim pravilima treba da se ponašam. Sve dotle dok on pregovara o odluci koju je nametnuo, ja čekam da se ta situacija rješi, da bih mogao zakazati sjednicu Vijeća ministara i da vidimo da u tehničkom mandatu odrađujemo ono što treba uraditi u tom mandatu. Na to me ne treba upozoravati. Nisam sretan što je proizvedena kriza u Bosni i Hercegovini, zapravo ja mislim da je dijalog jedino rješenje za probleme, ali dijalog je dvosmjerna ulica. Ja upravo čekam na dijalog.

RSE: Utisak je u javnosti da ovu krizu nije izazvala odluka visokog predstavnika, već reakcija na tu odluku, bojkoti kojima se prijeti povodom te odluke. Ta odluka doima se kao zalaganje za disciplinu, da se osigura da ljudi obavljaju svoj posao, da ne mogu pojedinci blokirati političko odlučivanje nedolaskom na sjednice. Šta je u tom pogledu Vaš osnovni prigovor toj odluci?

ŠPIRIĆ: Mislim da tumačite odluku na pogrešnim premisama jer je ona na pogrešnim premisama i donesena. Nikada Vijeće ministara koliko ja predsjedavam njim, a prije toga, devet godina predsjedavam jednim ili drugim domom parlamenta, nije se desilo da nisam došao na sjednicu. Nikada se za deset mjeseci nije desilo da Vijeće ministara nema kvorum. Dakle, nije problem u kvorumu, u dolasku na sjednice, nije problem ni u mehanizmima odlučivanja, nego u političkoj volji da se odluke donesu. Ta odluka neće proizvesti političku volju. Ono što bi ja volio - to je da mi visoki predstavnik objasni zašto je to dobra odluka kada je ona izvanustavna. Ta odluka je jednostavno razvlastila predsjedavajućeg Nikolu Špirića, a vi znate da predsjedavajućeg imenuje Predsjedništvo, a potvrđuje državni parlament. Ovom odlukom je predviđeno da ako je predsjedavajući spriječen da predsjedava dvije sjednice, njega u punom kapacitetu zamjenjuje najmlađi zamjenik. Dakle, to je izbor novog predsjedavajućeg u mom odsustvu. Zašto, recimo nije pisalo da će u slučaju odsustva mene zamijeniti ministar koga ja odredim? Ako se htjela osnažiti uloga predsjedavajućeg, zašto nije rečeno, ukoliko ministri ne prate zalaganje predsjedavajućeg na njegovom programu kojeg je prihvatio Parlament i koji vodi ka evropskim intergarcijama, predsjedavajući može da promijeni jednu trećinu ministara, pa bi bilo i zakona o sportu, zakona o lijekovima i zakona o himni i grbu. Jer bi tada ministri svojim liderima rekli - ukoliko budemo protiv zakona, predsjedavajući će nas smijeniti - šta drugo nudite. Da se obezbijedi snaga Vijeću ministara. Ja ne polemišem sa visokim predstavnikom- njegova odluka koja proizvede histeriju u pola države nije dobra odluka. Sada imamo situaciju da Republika Srpska pregovara sa visokim predstavnikom, a federalni predstavnici vlasti iz Sarajeva podržavaju visokog predstavnika u konfrontaciji sa Republikom Srpskom. To je naprosto formula neuspjeha BiH. Oni su morali reći visokom predstavniku 'gdje smo mi tu? Oni su naši partneri, nećemo da ih izgubimo, želimo s njima da govorimo o sudbini zemlje.' Unutrašnji dijalog u BiH nije proizveden dvanaest godina nakon Daytona. Ako su ovlaštenja visokog predstavnika takva da toliko godina posle Daytona može nametati zakone, onda to govori o tragičnoj poziciji Bosne i Hercegovine.

RSE: Ako poslije toliko vremena ne može da se postigne dogovor, recimo, o policiji, zar onda nije poželjno da postoji neko ko ima ovlaštenja i može da nametne rješenja?

ŠPIRIĆ: Da li ste ubijeđeni da svi žele reformu policije? Da je međunarodna zajednica želi oni bi rekli da to mora biti ustavna reforma. U svakoj zemlji izvanustavna reforma je sakncionisana. U Bosni i Hercegovini poziv na kršenje ustava je dobro došao - to je formula neuspjeha. Ja sam očekivao da će visoki predstavnik pozvati lidere da se drže Dejtona i Ustava , sve dok ne nađu snage da sjednu i razgovaraju o promjeni ustava u vlastitoj zemlji.

RSE: Šta su po vašem mišljenju koraci koji BiH približavaju Evropi sada predstavljaju izlaz iz krize?

ŠPIRIĆ: Mora se tražiti nova formula uspjeha BiH. Nova formula na novom modelu. Stari model nas je doveo u tačku stajanja. Nije obezbijeđen unutrašnji dijalog. Visoki predstavnik i međunarodna zajednica moraju nam pomoći da otvorimo dijalog na reformi ustava. Sve druge promjene biće popuna ustava. Ono što je naš problem u Bosni i Hercegovni, ne traže se rješenja - traže se krivci. Bosna i Hercegovina nije suverena država. Bosnom i Hercegovinom 12 godina suvereno upravljaju međunarodne institucije. Predstavnici vlasti izabrani na izborima su glumci vlasti. Oni treba da snose krivicu za neuspjeh. Visoki predstavnik se bavi socijalnom politikom u našoj zemlji. On je dužan da vrši implementaciju civilnog dijela Dejtonskog sporazuma, a ne da mijenja ustav BiH.

RSE: Vi kažete da već dvanaest godina u BiH upravlja visoki predstavnik – da ne idemo predaleko u istoriju i ne prizivamo sve visoke predstavnike – ali koju ste Lajčakovu odluku vi lično proveli?

ŠPIRIĆ: Koju je donio, sem ovu. Dakle, sama pozicija da pojedinac ima pravo da donosi zakon u jednoj zemlji - nigdje nema takvih ovlaštenja - a nema odgovornosti. Ovo nije vođena zemlja, nego navođena. Ponudio sam ostavku kao demokratski čin da bih svima skrenuo pažnju na to gdje se ova zemlja nalazi. Ovo nije lični odnos između mene i visokog predstavnika. Ja tog čovjeka izuzetno uvažavam. On je divan čovjek. Ali biti divan čovjek nije garancija da će moja zemlja uspjeti.

RSE: Zašto mislite da je bojkotovanjem institucija moguće postići neke rezultate?

ŠPIRIĆ: Molim vas, recite mi ko je bojkotovao institucije? Da li je neko bojkotovao institucije?

RSE: Prijetnja je da će se Srbi povući iz institucija u slučaju da se prihvate Lajčakove mjere.

ŠPIRIĆ: Ne,ne,ne. Pogrešne premise izlaze u svijet. Niko ne prijeti. Niko nije povukao bilo koji potez i rekao da neće doći na posao. Mjere su donesene na pogrešnoj premisi jer se pretpostavlja ukoliko se kriza oko Kosova zaoštri, Srbi iz Republike Srpske vezaće svoju sudbinu za Kosovo, što je apsurd. To je scenarij kojeg neko iz vana vidi , a niko mu ne daje povod u Bosni i Hercegovini.

RSE: Momenat, kada govorimo o povodima, imamo izjavu Koštunice da je u ovom trenutku očuvanje Kosova i Republike Srpske glavni nacionalni interes Srba.

ŠPIRIĆ: Vidite, ja mislim da se Hrvatska i Srbija ponašaju kao zemlje koje su garanti Dejtona. Ne treba Koštunica da brine o Srbima u Republici Srpskoj, oni su dovoljno zreli i imaju svoje rukovodstvo da brine o poziciji Republike Srpske. Svakoj izjavi možete dati pozitivnu i negativnu dimenziju. Ali mi smo u negativnom scenariju već 12 godina. Ja nisam nikada bio čovjek koji je izvan Bosne i Hercegovine donosio odluke.

RSE: Kriza u BiH je duboka, strah od nekog lošeg scenarija je veoma prisutan. U cijelom lancu zbivanja vaša je ostavka doprinijela zaoštravanju situacije. Svi imamo sjećanje na '90. godine i pamtimo izlaske iz institucija i bojkotovanja, te je stoga strah opravdan?

ŠPIRIĆ: Ja mislim da ponavljate iste greške kao visoki predstavnik i međunarodna zajednica, kao da ne poznajete situaciju u BiH. Ostavka, kao demokratski čin je svugdje u svijetu dobro došla. Ona uvijek služi kao ulaz u rješenje krize, a ne u komplikovanje krize. Ja jednostavno ne želim da upravljam, a da mi se mehanizmi za upravljanje uzmu iz ruku. Dakle, ja jesam spreman da ponesem odgovornost za vršenje vlasti, ali ne da me neko razvlasti ' a da ja ponesem odgovornost za vršenje vlasti. Mislim da građani nemaju razloga da vežu ovu situaciju za situaciju iz 1992. godine. Ja pozivam gradjane…. 12 godina nakon Dejtona, ako je moja ostavka razlog krize, onda mora medjunarodna zajednica i domaća javnost da stane iza mene – da mi kažu da sam dobro radio. Mi smo došli u situaciju da podršku ima visoki predstavnik, a Vijeće ministara i predsjedavajući nemaju ničiju podršku – onda je to viška organ. Ja sam podnio ostavku da bih proizveo odgovornost unutar zemlje, da vidimo gdje nam je zemlja. Ima li predsjedavajući Nikola Špirić podršku unutar zemlje za upravljanje Vijećem ministara? Ako nema , onda treba birati novog predsjedavajućeg.. Ali ja sam zato da se i novom stvore uslovi da može upravljati u BiH.

RSE: Da li iz ovog što ste rekli može da se zaključi da Vaša ostavka nije neopoziva Na ovom putovanju Vi obavlajte poslove vezane za BiH, da li s tim izražavate i to da možete promijeniti odluku oko ostavke?

ŠPIRIĆ: Ne, ja sam prvi predsjedavajući Vijeća ministara od potpisivanja Dejtona koji je podnio ostavku. Druge ne možete tenkovima istjerati sa funkcija. Ja sam podnio ostavku da bih upozorio na stanje u državi. Moja ostavka, pošto sam je podnio u skladu sa ustavnim zakonom, o njoj se ne može raspravljati. Može o uslovima. Ukoliko ljudi shvate da nešto u našoj zemlji treba mijenjati. Sa mnom ne mogu računati pod istim uslovima – da budem razvlašten i odgovoran. Ako misle da dobro radim, onda će mi dati i veća ovlaštenja da bi zemlja uspjela. Ja neću da budem čovjek koji će upravljati neuspjehom.

RSE: Kako izgleda nastavak Vašeg putovanja. Gdje idete iz Praga?

ŠPIRIĆ: Iz Praga idem u Slovačku, obje su posjete bile planirane ranije. Kada se vratim u zemlju očekujem da će visoki predstavnik dati doprinos da se kriza smiri.

RSE: Imajući u vidu krizu, da li Vam se čini da bi bilo važno da ste sada u Sarajevu?

ŠPIRIĆ: Uvijek je važno. Jedan čovjek ne može biti na dva mjesta u isto vrijeme. Imam osjećaj da je ponekad važnije biti vani. Jer dosada je priča zatvarana u BiH i nisam siguran da svi rado žele čuti istinu, a moramo govoriti o istini naše zemlje i moramo se boriti za njenu poziciju. Mislim da ne postoji pozvaniji čovjek od mene, bez obzira što sam u tehničkom mandatu, da govori o unutrašnjoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

RSE: Dok ste na ovom putovanju, da li držite otvorene kanale komunikacije sa visokim predstavnikom?

ŠPIRIĆ: Oni sa moje strane nisu nikada bili prekinuti. Ja nemam pravo na sujetu, mislim da nema ni on.

RSE: Vi sada imate konkretan poziv da sazovete sjednicu Vijeća ministra. Da li ćete je sazvati?

ŠPIRIĆ: Možete zamisliti u kakvoj državi mi živimo kada neko izvan BiH poziva predsjedavajućeg da sazove sjednicu Vijeća ministara. Da li biste voljeli živjeti u takvoj zemlji?

RSE: Pretpostavljam da je poziv upućen sa željom da se iz krize izađe?

ŠPIRIĆ: Put do pakla je popločan dobrim željama.

RSE: Hvala na razgovoru.

  • 16x9 Image

    Gordana Knežević

    Sa više od 30 godina iskustva u novinarstvu, od marta 2008. do marta 2016. godine bila je je direktor Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa. Prije toga, bila je urednik unutrašnje rubrike sarajevskog lista "Oslobođenje", a od  1987. do 1991. dopisnik iz Kaira.

XS
SM
MD
LG