Dostupni linkovi

Optužnica protiv vojnog vrha bivše JNA?


Veljko Kadijević

Prvostupanjske presude Haškog tribunala za Ovčaru i obljetnica pada Vukovara iznova su podsjetili na brojne zahtjeve da se vojnom vrhu bivše JNA sudi za ratne zločine počinjene na tlu Hrvatske. Hoće li to biti konačno napravljeno, i kako?

Donedavna glasnogovornica glavne haške tužiteljice, novinarka Florence Hartmann, priznala je pred koji dan u intervjuu Hrvatskoj televiziji da je propust što haaško tužiteljstvo nije podiglo optužnice protiv vojnog vrha JNA:

„Ne znam zašto Kadijević i ostali nisu optuženi, oni su spomenuti u optužnici protiv Slobodana Miloševića kao članovi udruženog zločinačkog pothvata. Čim su spomenuti kao takvi, propust je što nisu optuženi“, zaključila je bivša glasnogovornica.

Haag to pitanje više neće otvarati, a Hrvatska je protiv Kadijevića i još nekoliko najviših oficira JNA podigla tri optužnice za ratne zločine protiv civilnog stanovništva, koje su odlukom osječkog Županijskog suda početkom mjeseca objedinjene. Međutim, od postupka još ništa. Hrvatski predsjednik Stipe Mesić:

„Sve nas to muči. Mene najviše muči to da vojni vrh nije izveden pred sud.“

I prije intervjua Veljka Kadijevića srbijanskim, a potom i hrvatskim medijima, hrvatski ured Interpola pismeno je zatražio od ruskih kolega da temeljem međunarodno preuzetih obaveza, koje proizlaze iz njihovog članstva u Interpolu, postupe po Interpolovom nalogu za uhićenje

Kadijevića iz ožujka ove godine. U policiji su svjesni da se ovakve stvari ne rješavaju za nekoliko dana, a ministrica pravosuđa Ana Lovrin naglasila je da će Hrvatske ustrajati na izručenju:

„Na snazi su podignute optužnice od strane Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru i u Bjelovaru. Prema tome, na snazi je tjeralica.“

Bude li Kadijević izručen Hrvatskoj, u osječkom Županijskom sudu kažu da su spremni za početak postupka. Iz izjave dojučerašnjeg predsjednika Sabora Vladimira Šeksa moglo bi se zaključiti da će se Hrvatska, što se tiče ostalih optuženika, vratiti napuštenoj praksi suđenja u odsutnosti:

„Sada su podignute optužnice protiv vojnog vrha JNA i vjerojatno će biti suđenja u odsutnosti.“

Profesor međunarodnog kaznenog prava Ivo Josipović podsjeća da Srbija neće izručiti svoje državljane koje Hrvatska optužuje za ratne zločine, a suđenje u odsutnosti – kazao je – daleko je od idealnog:

„To nosi brojne probleme. Na kraju krajeva i opasnost. Hrvatska je ponekad znala uletjeti u opasnost nekvalitetnog postupka, koji onda ne ispunjava svoju svrhu. S druge strane, ako nema nikakvih drugih mogućnosti, suđenje u odsutnosti jeste neka određena satisfakcija i podloga da se možda u budućnosti, ako okrivljenik, postane dostupan, udovolji pravdi. Dakle, nije riječ o baš sjajnoj varijanti, ali varijanti koja nosi kakvu-takvu satisfakciju.“

Predsjednik nevladine udruge Hrvatski pravni centar Goran Mikuličić, ovu Šeksovu izjavu stavlja u preizborni kontekst:

„Tu imamo jaku preporuku Evropske zajednice da se u te postupke ne ide. Imamo jedan načelan stav našeg pravosuđa da se u te postupke ne ide. A evo sad nam se bliže izbori, pa je sad valjda postalo popularno da se pripovijeda da bi se ipak u to išlo. Ja osobno mislim da od toga nema ništa i da se neće suditi nikome in absentia. A ako Rusi izruče Kadijevića, onda to znači da bi ga mogli suditi.“

A što je sa mogućnošću da se vojni vrh JNA, u situaciji kada Srbija neće izručiti svoje državljane, procesuira u Srbiji temeljem sporazuma o suradnji tužiteljstava Hrvatske i Srbije? U hrvatskom Državnom odvjetništvu nisu nam željeli odgovoriti – razmišlja li se i o toj mogućnosti?

Tužilaštvo Srbije za ratne zločine sa pravosuđem hrvatske sarađuje u svim predmetima koji imaju regionalni karakter, razmenjuje dokumentaciju i dokaze, ali povodom najavljenog procesa protiv vrha Jugoslovenske narodne armije još nije bilo kontakata. Nameru pravosuđa u Osijeku da povede taj postupak u Tužilaštvu u Beogradu nisu želeli da komentarišu. Profesor Stevan Lilić, predsednik udruženja Pravnici za demokratiju, rekao je za naš program da objedinjena optužnica protiv nekadašnjih čelnika JNA pokazuje složenost situacije:

Beograd, Palata pravde

"Sa jedne strane za neke od njih već je doneta odluka od strane Haškog tribunala, a isto tako u pravu postoji poseban princip da se u istoj krivičnoj stvari ne može dva puta suditi. Kako već imamo, recimo u slučaju Šljivančanin, odluku koja je presuđena stvar, veoma je problematično sa procesnog stanovišta ponovo pokretati proceduru. Sa druge strane razumljivo je da domaće pravosuđe, u ovom slučaju hrvatsko, želi pod pritiskom javnosti da se pravda zadovolji i pred domaćim sudovima."
Prema najavama iz Osijeka, na jedinstvenoj i proširenoj optužnici naći će se Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Zvonko Jurjević, Božidar Stevanović, Života Panić, Mile Mrkšić, Veselin Šljivančanin, Miroslav Radić, Vojislav Šešelj i Goran Hadžić, i oni će biti optuženi za ratne zločine u istočnoj Hrvatskoj. Advokat Dragoslav Ognjanović, koji je na suđenju u Hagu zastupao bivšeg jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića, tu optužnicu u izjavi za naš radio nazvao je farsom:
"Tu fali još samo moja mama! Toj optužnici fale još i mlađi vodnici, zastavnici, i desetari koji su bili na odsluženju vojnog roka u Hrvatskoj. To je potpuno paradoksalno. Mislim da je to čisto politički akt. Kakvog to smisla sada posle svega ovoga ima I svih postupaka koji su vođeni, meni zaista nije jasno."
Ali sa druge strane, Dragoljub Todorović, advokat Fonda za humanitarno pravo – nevladine organizacije koja na suđenju u Beogradu zastupa porodice ubijenih na Ovčari, smatra da ima razloga za najavljeni proces u Hrvatskoj, uprkos nekim haškim presudama:

"Ne znam procesno pravno da li to može. Mislim da ne može. Ali da ima sumnji da su oni krivi, to ima. Osnovana sumnja za njihovo gonjenje postoji. Znam za Ovčaru i smatram da postoji osnovana sumnja. I još ovi oficiri JNA za koje se tokom suđenja u Beogradu neposrednim izvršiocima pokazalo da su krivično odgovorni."
Kako se oni za koje osiječko pravosuđe najavljuje da će se naći na optužnici najverovatnije neće odazvati pozivu suda, pretpostavlja se da će im biti suđeno u odsustvu. Profesor Stevan Lilić smatra da bi to imalo smisla:
"Zato što okrivljeni nisu trenutno fizički dostupni pravdi, odnosno sudu. Dakle, suđenje u odsustvu je moguće i to je pravna realnost."
I advokat Dragoslav Ognjanović kaže da je suđenje u odsustvu nešto što spada u praksu ali i tvrdi da je apsolutno prevno nemoguće suditi onima kojima je presudio Haški tribunal. Ognjanović posebno interesantnim vidi i to što se kao optuženi pominje i general Života Panić, koji je umro još 2003:

"Tu se vidi sav besmisao jedne takve optužnice. Zaista je bespredmetno komentarisati takav apsolutno besmisleni akt hrvatskog pravosuđa."
Uprkos ovakvoj argumentaciji, advokat Dragoljub Todorović zaključuje da bi suđenje u Hrvatskoj bilo svrsishodno, pogotovu kada se radi o optužbama za Vukovar:
"JNA je tamo učestvovala sa Gardijskom brigadom koja je formirala Južni sektor I tamo je komandant u Negoslavcima bio Mile Mrkšić, koji je bio direktno potčinjen Kadijeviću."
Iako je u medijima državni tužilac iz Osijeka najavio dolazak u Tužilaštvo Srbije za ratne zločine radi prikupljanja novih dokaza, još se ne zna da li je i za kada dogovorena ta poseta.
  • 16x9 Image

    Zoran Glavonjić

    Novinarsku karijeru počeo je 1995. u informativnoj redakciji beogradske televizije Studio B. Radio je u beogradskom listu "Dnevni telegraf" i u dnevniku "Glas javnosti". Na RSE je od avgusta 2000. godine.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG