Dostupni linkovi

Najveća inflacija u posljednjih šest godina


Zagreb, Gornji Grad

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u listopadu iznosila je 4.3 posto, a guverner Hrvatske narodne banke upozorava da bi u idućoj godini mogla premašiti i 4.5 posto.

Cijene streme prema nebu, inflacija kuca na vrata – kako ćemo (pre) živjeti? – pitaju Nezavisni hrvatski sindikati i poručuju svakoj vladi koja pobijedi na skorim izborima da dobro promisli kako će zaštiti standard građana. Predsjednik sindikata Krešimir Sever:

„Sve češće se čuje od građana da su siti svega i da im je svega preko glave. Ako se ne zaštiti standard u ovim ključnim pozicijama kao što su hrana, komunalije, i od propasti zbog visokih kredita, koje su morali uzeti da bi preživjeli, možemo vrlo lako očekivati građane na ulicama, svejedno koja vlada bila na vlasti.“

U Hrvatskoj je od listopada prošle, do listopada ove godine najviše poskupjela hrana – 8.1 posto, voće i ulje više od 16, a povrće čak za 30 posto. Pesimističnije prognoze govore da se zbog svjetskih cijena nafte i opće hrvatske situacije vrlo brzo može očekivati daljnje poskupljenje mlijeka – najmanje za 20 posto, ali i mesa koje je zasad najamnje poskupjelo. Prosječni Hrvati kažu da su im već i dosadašnja poskupljenja sasvim dovoljna:

„Valjda nas ne čeka takva strahota, takva inflacija. Poskupjelo je voće, meso, mliječni proizvodi, ulje, sve živo. Ovo drugo ni ne gledam jer nemam novaca da si baš puno priuštim. A jesti se mora.“

Prijeti li Hrvatskoj dublja gospodarska kriza? Državni vrh o tome ima potpuno suprotna stajališta. Predsjednik države Stjepan Mesić upozorava da je financijska kriza, izvezena iz Amerike u ostatak svijeta, okrznula i Hrvatsku, koja se svaki dan zaduži za novih devet milijuna eura, zbog čega bi se, prema njegovim riječima, krhka ravnoteža zaduživanja i otplate duga mogla lako narušiti:

„Ako se to dogodi, potresti će se i sami temelji našeg gospodarstva.“

Na istom gospodarskom skupu jučer u Opatiji, premijer Ivo Sanader je ustvrdio pak da je hrvatsko gospodarsko u uzletu:

„Upozorenje prihvaćam, ali to naprosto nije istina. Sva izviješća pokazuju da naše gospodarstvo bilježi razdoblje značajnog i održivog rasta.“

Procjene ekonomista su oprezne, no većina vjeruje da se kriza sa svjetskih tržišta ne bi trebala osjetnije odraziti na Hrvatsku, ali bi se, kaže Darko Baniček, urednik u poslovnom tjedniku Bisiness.hr, gospodarska kriza mogla lako dogoditi zbog situacije u regiji:

„Financijske institucije će vrlo negativno reagirati na bilo kakve sigurnosne probleme u regiji. To je ozbiljna opasnost na koju treba ozbiljno računati i koju treba imati u vidu. E sad, da li će se stvarno desiti da dođe do pogoršanja situacije na Kosovu ili u Bosni i Hercegovini, to guverner Rohatinski nije posebno isticao, niti on to može. To doista nije stvar koju Hrvatska može ocijeniti.“

Glavni tajnik Hrvatskih izvoznika Dubravko Miholić:

„Prema analizama naših makroekonomista, očekujemo da će se inflacija smiriti na tri posto. Ovaj skok koji smo imali je uzrokovan uglavnom zbog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, pa su porasle i cijene energenata i drugih materijala kod nas, što se opet onda prebacuje na konačne potrošače.“

Urednik „Privrednog Vjesnika“ Darko Buković kaže da je u svojim procjenama divljanja inflacije i moguće krize negdje između pesimista i optimista, no ipak zaključuje:

„Dok god vraćaš svoje dugove, još uvijek nisi u krizi.“

Sindikati, ističe Krešimir Sever, znaju samo jedno – sadašnje vladine mjere za obuzdavanje inflacije su nedostatne, a ljudi se najviše boje daljnjeg poskupljenja ionako skupe hrane:

„Dok se u Europi, prosječno, mjesečno na hranu, od ukupnog troška, potroši negdje oko 13 posto, u našoj košarici udio hrane je došao do 40 posto. Zavod za statistiku doduše priznaje 30 posto, ali svejedno, i jedno i drugo pokazuje koliko smo ranjivi na svako poskupljenje hrane.“

  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG