Dostupni linkovi

Kratak fitilj do bureta baruta


protestii u Republici Srpskoj protiv odluka visokog predstavnika Miroslava Lajčaka, Banja Luka, 29 oktobar 2007

Nacionalna homogenizacija koja je već godinama na sceni u BiH uzela je maha posljednjih mjeseci i uveliko podsjeća na onu s početka devedesetih godina. Većina političkih analitičara smatra da ovu pojavu treba vrlo ozbiljno shvatiti

Kao jednu od ilustracija te pojave oni navode i retoriku koja postaje sastavni dio dnevne politike.

Govoreći na protestnom mitingu u Banjoj Luci, održanom povodom nedavnih odluka visokog predstavnika za BiH Miroslava Lajčaka, premijer RS-a Milorad Dodik poručio je metaforom o srpskom izdajniku Vuku Brankoviću da „ko nije sa nama, on je protiv nas“:

„Zato ću danas predložiti evo svima ovdje da napravimo u RS-u jedan institut koji će se zvati Vuk Branković, pa nek narod da etiketu tome koji ne zastupa i ne bori se za interese ove republike i ovog naroda.“

Kakve su posljedice ovakvih i sličnih istorijsko - političkih metafora objašnjava izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava RS-a Branko Todorović:

„I ako pratimo izjave visokih političkih i religijskih dužnosnika, onda je sasvim normalno da građani reaguju s jednom vrstom straha, nepovjerenja, pa čak i nekada mržnje, a logična posljedica toga u ljudskom društvu je uvijek, naravno, homogenisanje kao jedan vid stvaranja odbrane, odbrambenog zida ili pripreme za odbranu.“

Pozivajući se na najnovije podatke Helsinškog odbora, Todorović upozorava da se povratnici u Bosnu i Hercegovinu ponovo osjećaju ugroženima:

„Jer se već počinje zveckati oružjem, počinje se pričati o ratu. Drugim očima se gledaju povratnici nego što je to bilo, možda, prije dvije, tri godine - i očigledno je da neki procesi idu unazad.“

Profesor sa mostarskog sveučilišta Slavo Kukić u sadašnjoj situaciji nalazi brojne sličnosti s etničkom homogenizacijom s početka 90-tih:

„Dakle, sve je isto. Optimistička je činjenica vezana za detalj da je tu sad prisutna međunarodna zajednica, da je prisutan Ured visokog predstavnika i da je to kolika-tolika sigurnost da nas neće gurnuti u međusobno klanje, kao što su nas gurnuli početkom 90-tih.“

Ipak, poznavaoci političkih prilika u BiH pronalaze različite uzroke za nacionalnu homogenizaciju. Glavni urednik sarajevskog magazina Start Eldin Karić smatra da je do etničke homogenizacije došlo prvenstveno zbog toga što je ona siguran recept za osvajanje glasova u BiH:

„Znači, zatvaranje naroda, svog naroda, u torove, plašeći narod od nekih drugih, uvijek projiciranje nekih vanjskih neprijatelja, ugrožavanja, jednostavno tjera narod na homogenizaciju i time omogućuje njihovim političkim predstavnicima, koji se pojavljuju tu kao spasioci, da rade šta hoće, bez ikakvih sankcija i bez bilo kakvih konzekvenci za svoje ponašanje.“

U posljednje vrijeme došlo je do snažnog nacionalnog ujedinjavanja u RS-u, ali od toga nije imuna ni Federacija BiH, kaže vojno - politički analitičar iz Banje Luke Gostimir Popović i daje svoje tumačenje uzroka te pojave:

„Što pojedini predstavnici međunarodnih organizacija i snaga, uz punu asistenciju političkih krugova iz Sarajeva, ili obrnuto, žele na neki način da omalovaže, ili, ako je to ikako moguće, da RS nestane sa lica zemlje.“

Jedan broj analitičara smatra da je ključ za rješenje problema etničke homogenizacije - međusobno uvažavanje naroda u BiH, te izgradnja povjerenja. Drugi opet vide izlaz u primjeni principa Evropske unije, uključujući i promjenu sistemskog rješenja jer smatraju da će postojeća BiH uvijek proizvoditi atmosferu pogodnu za nacionalnu homogenizaciju.

A Branko Todorović, iz Helsinškog odbora za ljudska prava RS-a, upozorava na ne tako davna ratna iskustva i rizike sadašnje situacije:

„Mi znamo da na Balkanu, zapravo, taj fitilj do bureta baruta je vrlo često kratak i neki nekontrolisani događaji vrlo često mogu da izazovu neželjene posljedice i jedan, možda, požar koji se vrlo teško može ugasiti.“

  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG