Dostupni linkovi

Obnavljanje konflikta na Balkanu je moguće


Germany, Gert Weisskirchen, Social Democratic Party of Germany, undated

Brussel mora shvatiti da na Balkanu postoji opasnost od povratka najgoreg nacionalizma iz devedestih godina, kaže za RSE Gert Weisskirchen, predsjednik Vanjskopolitičkog odbora njemačkog Parlamenta.

RSE: Hoće li se dogovori o Kosovu okončati do 10.decembra?

Weisskirchen: Najbolje bi rješenje bilo kada bi se obje strane, Priština i Beograd, dogovorile o činjenici da im treba još vremena. Kad bi to napravili, to bi bilo za nas najbolje. O tome sam razgovarao u srijedu i sa ministrom vanjskih poslova Srbije, Vukom Jeremićem, ovdje u Berlinu. Pričali smo o tome kako trojka Kontakt grupe procjenjuje sadašnje stanje. Prenio sam mu i da nam je Wolfgang Ischinger kazao kako on lično vidi malu, vrlo malu nadu.

RSE: Kako procjenjujete sadašnje stanje na Balkanu. Je li moguće obnavljanje konflikta?

Weisskirchen: Moguće ga je izbjeći ukoliko svi shvate da je diplomatija najbolji način zajedničkog rješenja problema.

RSE: Srbijanski premijer Vojislav Koštunica javno je obznanio svoj stav da su budućnost Kosova i RS povezani. On je, parafraziraću, kazao da se, ukoliko Kosovo bude nezavisno, i Republika Srpska ima pravo odvojiti od BiH.

Weisskirchen: Moj je komentar da ne postoji nikakav automatizam nigdje u svijetu. A dobro bi bilo i da se svi naučimo biti oprezni s upotrebom nekih riječi i stavova. Kao po pravilu se svaka žestoka retorika pretvori u lavinu koja pokopa onoga koji ju je i izazvao.

RSE: Dijelite li mišljenje nekih analitičara da Srbija podstiče i podržava jaku i skoro nezavisnu RS kao kompenzaciju za nezavisno Kosovo?

Neki u Brusselsu još uvijek nisu shvatili koliko je zapravo velika opasnost od ponovnog rasplamsavanja, ili povratka nacionalističke ideologije u jugoistočnoj Evropi.

Weisskirchen: Takva su djelovanja opravdana jedino ukoliko su podržana od šire zajednice, ukoliko to, kao jedino rješenje vidi i medjunarodna zajednica. Zato mislim da bi najbolje bilo da se nakon 10.decembra sastane Savjet sigurnosti UN-a i da razmotri sva ponudjena pitanja i sve otvorene opcije na Balkanu. Ida se tu na jednom mjestu pokušaju pod istom lupom razmotriti svi ti problemi.

RSE: Beogradu se s pravom prigovara da ciljano destabilizira BiH, uoči rješenja statusa Kosova. Zašto se protiv Koštunice ne poduzmu neke oštrije mjere, zašto je EU tako blaga prema srbijanskom premijeru?

Weisskirchen: Ja mislim da neki u Brusselsu još uvijek nisu shvatili koliko je zapravo velika opasnost od ponovnog rasplamsavanja, ili povratka nacionalističke ideologije u jugoistočnoj Evropi. Iskreno se nadam da će Brussels ovih mjesec dana iskoristiti da shavti kako nakon 10. decembra mogu ponovno isplivati svi oni problemi koji su nas opterećivali devedesetih godina, problemi koje si ne želimo. Vrlo konkretno – ja bih želio da EU jugoistoku Evrope ponudi vrlo precizan i detaljan plan što bržeg i skorijeg ulaska u EU. Da područje na kojem je djelovao Pakt stabilnosti zavladaju standardi i zakoni EU.

RSE: Vrata u EU i NATO za sve su države u regionu otvorena, osim za BiH. S pravom, jer BiH nije ispunila zadate kriterije. No nije ih ispunila ni Srbija, a ipak je parafirala Sporazum o stabilizaciji. Mnogi su to shvatili kao nagradu Srbiji za nešto što nije uradila – nije naime izručila haške optuženike Sudu za ratne zločine?

Weisskirchen: Niko neće biti nagradjen za nešto što nije ispunio. Svima su postavljeni isti kriteriji. Srbija jeste parafirala Sporazum, ali će ga potpisati tek kad izruči Hagu optužene za ratne zločine. Jugoistok Evrope ima ista prava kao i svi ostali Evropljani - živjeti u zajednici tih naroda. I koliko ja znam, većina stanovnika to i želi. Želje postaju stvarnost uz malo truda, a ja se nadam da će taj trud rezultirati potrebnim reformama.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG