Postignuti su prvi rezultati u borbi protiv korupcije, međutim do sada nije izrečena niti jedna presuda za korupciju na visokoj političkoj razini, kaže se među ostalim u danas objavljenom izvješću Europske komisije o hrvatskom napretku na putu prema članstvu u Europskoj uniji. Njihova je zabrinutost sasvim na mjestu, kaže za naš radio predsjednik nevladine udruge Partnerstvo za društveni razvoj Munir Podumljak, jer gotovo svaki javni posao većih razmjera završi aferom:
„Bukvalno sve što se radilo, bilo je pod nekakvom sumnjom: privatizacija ,Plive‘, ,Brodosplita‘, izgradnja autocesta, grada Zagreba, potonuće cijelih ulica i zatrovane vode. Stalno imamo nekakvu sumnju na čistoću vlasti, bilo lokalne, bilo nacionalne, jedno reagiranje da je istraga u tijeku i da će krivci biti kažnjeni, a ne znam kako će biti kažnjeni ako ih još uvijek nismo ni pronašli.“
Hrvatski predsjednik Mesić upozorio je pred koji dan na mogući sukob interesa, jer je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Marina Matulović Dropulić jedan od suvlasnika privatne firme Institut građevinarstva Hrvatske (IGH) koja naveliko posluje sa državom, a posljednji im je uspjeh to da je prihvaćen njihov projekt mosta do Pelješca:
„Ako jedna od članica IGH projektira, jedna od članica IGH izvodi radove, jedna od članica IGH vrši nadzor, i još ako je u vlasničkoj strukturi IGH netko iz vrha vlasti, onda to počinje biti interesantno.“
Iako je vladajući HDZ odmah odgovorio da se radi o Predsjednikovom miješanju u izbornu kampanju, jedan od najoštrijih kritičara korupcije u hrvatskoj vlasti, socijaldemokratski zastupnik Ivica Pančić, kaže da je Mesić udario „u sridu“, i dodaje još detalja:
„Ovaj problem s IGH koji je otvorio predsjednik Mesić, to je udar na samo srce korupcije u građevinarstvu. U firmama izvođačima su ljudi iz IGH, u Nadzornom odboru Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta je zaposlenik iz IGH. Što još treba reći? Izgleda da je država Hrvatska postala dioničko društvo nekolicine članova Hrvatske demokratske zajednice, od kojih su većina članovi i IGH.“
Hrvatske građane najviše peče korupcija u zdravstvu i pravosuđu, fenomeni naslijeđeni još iz socijalizma, koji se mnogo lakše mogu riješiti naporima unutar tih struka, nego državnom akcijom. Međutim, Europsku uniju najviše brine korupcija u javnoj nabavi i raspolaganju proračunskim sredstvima, a tu Pančić nalazi još i još dokaza za svoje stavove. Na primjer, natječaj za opremanje auto-ceste Rijeka – Zagreb:
„Izabrana je skuplja ponuda. Drugi ponuđač se žali. Prošlo je dva mjeseca od otvaranja natječaja, a ugovor nije sklopljen. Istovremeno se dionice obnavljaju i ugrađuje se ta oprema, iako se nije mogla ugrađivati jer ugovor nije potpisan. I što onda drugo zaključiti nego da iza te firme stoji netko vrlo moćan u toj vladi.“
Nisu ceste jedine interesantne što se korupcije u Hrvatskoj tiče. Podumljak podsjeća na aferu „Brodsplit“ kada je austrijski Interpol hrvatskoj policiji poslao dokaze o pranju bar pet milijuna dolara novca, sa indicijama da se radi i o mnogo većim iznosima:
„Takva informacija, koja je visoko vrijedna i već napola dovršen posao, stajala je u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj nekih šest, sedam pa i osam mjeseci, bez da je bilo tko nešto napravio po tom pitanju.“
Policija se pokrenula tek kada je cijela priča dospjela u novine, i pale su najave kako će to biti sve riješeno i kako će krivci biti pronađeni:
„Da bi na kraju to završilo time da je istraga gotova, da nikog od visokopozicioniranih dužnosnika koji su bili u Nadzornom odboru ,Brodosplita‘ se ne smatra odgovornim za to što se dole dešavalo i ustvari ne znamo što je istraga utvrdila. Jer, kada se jednom istraga završi i krene u optužni prijedlog, ti podaci bi trebali biti javni.“
Visoki dužnosnik u Nadzornom odboru „Brodosplita“ je ministar gospodarstva Branko Vukelić, HDZ-ov kandidat i na ovim izborima.
