U izvještaju Evropske komisije navodi se i to da BiH nije napredovala ni na polju zaštite ljudskih prava i manjina jer je vidljivo da dominiraju vjerska netolerancija i etnička diskriminacija. Nacionalistička retorika samo je jedan od faktora koji je uticao na zastoj reformi u zemlji. Predsjednik Helsinškog odbora RS-a Branko Todorović nije iznenađen ovakvim ocjenama. On podsjeća da je uzrok tome što u BiH još nije ni započeo proces suočavanja s istinom, izgradnje povjerenja i pomirenja:
«Surovi politički dijalog ili konflikt, kako ga hoćemo nazvati, je nešto što se moglo očekivati i predvidjeti jer je očigledno da u glavama mnogih političara u BiH rat nije završen, ciljevi iz rata nisu u potpunosti ostvareni i oni ih žele po bilo koju cijenu ostvariti, evo desetak, jedanaest godina nakon rata, a čini mi se da će tako biti i u budućnosti.»
Direktor Direkcije za evropske integracije BiH Osman Topčagić kaže da je zabrinjavajuća ocjena da nije bilo napretka u reformama:
«Sada da li je nacionalistička retorika bila razlog da nema napretka ili i niz drugih stvari, ostaje da mi analiziramo u narednom periodu. Ono što je važno je da imamo napredak, da imamo efikasnije, brže usvajanje propisa o osnivanju institucija, rad tih instutucija i, jednostavno, da u ovom procesu napredujemo brže nego što je bilo do sada.»
Nacionalistička retorika nije glavni problem, smatra Reuf Bajrović iz nevladine organizacije ACIPS. Problem je što bosnskohercegovački političari shvataju da im se isplati djelovati nacionalistički:
“Njihovi džepovi se pune što je manje konsenzusa i manje dogovora u državi. Znači, BiH neće u Evropu zbog toga što političari nemaju konkretnog razloga da se dogovore. Jednostavno, sistem je takav da ne podržava dogovor. Najbitnija stvar je, ustvari, da i sama Evropa i ostali međunarodni zvaničnici, koji su ovdje umiješani i koji dobro razumiju situaciju, shvate da ustavri treba kažnjavati nemogućnost dolaska do konsenzusa.”
Kada se objektivno posmatra politička situacija u BiH, nije iznenađujući zaključak Evropske komisije da se sve više koristi nacionalistička retorika, kaže analitičar Mirko Šagolj:
“Naročito se ta retorika koristi u RS-u. Ja sam sinoć gledao jednu emisiju, neka anketa među prolaznicima, pa mladi ljudi kažu:’Otcjepljenje od BiH to je naše opredjeljenje.” Kako će sada u takvoj situaciji Evropska unija prihvatiti takvu BiH dok se unutar BiH ti odnosi ne srede i ne dovedu makar na jedan civilizacijski nivo?”
Poražavajuće je da između političkih lidera nije došlo do otvorenog političkog dijaloga koji bi bio u interesu građana BiH. Velika je odgovornost i na međunarodnoj zajednici, navodi Branko Todorović:
“Mi nećemo problem riješiti time što ćemo okrivljavati one druge za očigledno velike probleme koje imamo, nego ga možemo zaista samo riješiti ukoliko se kreativno i konstruktivno želi otvoriti jedan iskreni dijalog koji neće biti na principima isključivosti, koji neće biti na principima sve ili ništa, kao što su bili principi koji su nas doveli do rata. Mislimo da sve strane zaista treba potpuno otvorenih političkih karata da sjednu za sto i da se dogovaraju o budućnosti BiH.”
Sudbina sporazuma o stabilizaciji i priključivanju Evropskoj uniji koji BiH treba da potpiše uskoro će biti poznata, kaže direktor Direkcije za evropske integracije Osman Topčagić:
“Zavisiće od toga kako će se gledati na dogovor o reformi policije - mostarski sporazum, i kako će se gledati na ukupnu situaciju u BiH. Mislim da su to elementi na osnovu kojih će Evropska komisija procijeniti kada će pristupiti parafiranju i potpisivanju sporazuma.”
Analitičar Mirko Šagolj:
«Neke stvari treba dovesti do apsurda da bi mogle da se počnu uopšte rješavati. BiH je blizu, blizu toga stanja - dakle, da se do najgore moguće mjere stanje zaoštri u BiH da bi moglo da se počne rješavati. Ja ne vidim drugoga načina. I jedini još, po mom mišljenju, način da se BiH dovede koliko-toliko u neke civilizacijske norme jeste to da međunarodna zajednica jednostavno zabrani političko organizovanje i djelovanje na nacionalnoj osnovi u BiH.»
Napredak u BiH priznaje se u saradnji sa Haškim tribunalom. U izvještaju se ocjenjuje da je saradnja poboljšana i da je sada na zadovoljavajućem nivou. Međutim, Evropska komisija napominje kako saradnja mora biti potpuna da bi BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
