Dostupni linkovi

Otkup za sve nacionalizirane stanove


Bosnia – A view of Sarajevo, Jul2006

*Predstavnički dom parlamenta Federacije BiH usvojio izmjene zakona koje omogućavaju otkup «vakufskih stanova». *Precizirano pravo na zamjenske stanove vlasnicima nacionalizovane imovine. *Ispunjeni svi uslovi za realizaciju kredita Fonda za međunarodni razvoj koji je namijenjen obnovi kuća za stanovnike kolektivnih i alternativnih centara. *Ugovor potpisan u Mostaru omogućit će obnovu preostalog stambenog fonda u ovom gradu. *Do 31. decembra ove godine mogu se predati zahtjevi za ostvarivanje statusa civilne žrtve rata u Republici Srpskoj.

Predstavnički dom parlamenta Federacije BiH usvojio je, na sjednici održanoj prije nekoliko dana, po hitnom postupku, prijedloge zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i Zakona o vraćanju, dodjeli i prodaji stanova.

Izmjene su bile neophodne jer su trenutna zakonska rješenja u oblasti koju su regulisala ova dva zakona bila nedorečena. Usvojenim izmjenama izjednačena su prava na otkup svih nosilaca stanarskog prava, bez obzira na to da li su njihovi stanovi nacionalizirani ili su bili u vlasništvu vakufa, zadužbina i legata. Omogućavanjem otkupa stanova nosiocima stanarskog prava u vakufskim stanovima provedena je odluka Ustavnog suda Federacije BiH. Također je definisano i pravo ranijih vlasnika na zamjenski stan, na području iste opštine i iste kvadrature, uz dopušteno odstupanje od oko deset posto.

Izmjenama drugog zakona omogućen je otkup stanova bivšim pripadnicima Federalnog ministarstva odbrane, kojima je ovo ministarstvo dodjeljivalo napuštene stanove, ali procedura otkupa nikada nije završena, jer nosioci stanarskog prava imaju samo rješenje ministra, a ne i potpisan ugovor o otkupu. Da bi stupile na snagu, usvojene izmjene ovih zakona mora potvrditi i Dom naroda parlamenta Federacije BiH. Jedan od predlagača amandmana tokom zasjedanja Predstavničkog doma bio je poslanik Jasmin Duvnjak:

«Postoji jedan broj lica koja su dobila rješenje nekadašnjeg Federalnog ministarstva odbrane, međutim – s obzirom da se Federalno ministarstvo odbrane brzo ugasilo, a njegove nadležnosti prenesene na Zajedničku službu Vlade FBiH – ta lica nikada nisu dobila odgovarajuće ugovore i najveći broj njih nije ušao u posjed stanova. S obzirom na tu činjenicu, uložio sam amandman kojim se na jedan direktan način svim ovim korisnicima stanova iz vojnog fonda, a koji imaju samo rješenja, kroz zakon garantira da su ta rješenja dovoljna za, u perspektivi, zaključivanje ugovora o korištenju stana, ili da na neki drugi način riješe to svoje stambeno pitanje, recimo kroz određene zamjenske fondove ili na način koji predloži Vlada FBiH. Na ovaj način bismo premostili ovu problematiku i sve ove građane Bosne i Hercegovine, sva ova lica koja su dobila rješenja, bismo učinili zadovoljnim u smislu da riješe jedno od svojih najvažnijih životnih pitanja, a to je svakako stambeno pitanje. Ovih dana je bilo toliko sugestija, intervencija i preporuka različitih udruženja građana koja su imala interesa da se ovaj zakon donese. Iz svih tih njihovih nastojanja se može vidjeti da se radi o ljudima koji, u borbi za to svoje važno, suštinsko, egzistencijalno pitanje, pokušavaju da se njihov glas čuje preko nas parlamentaraca. Mi smo danas uspjeli – uz kontakte i dobru volju resornog ministra – da, kroz ovaj amandman, u odredbe zakona ugradimo tu garanciju. Tako da očekujem da će uskoro i Dom naroda usvojiti ovaj zakon, uključujući i ove amandmane i da će to biti dobra osnova da ovi ljudi, u konačnici, riješe svoj problem. Kad je u pitanju sam zaključak, on se više odnosi na korisnike denacionaliziranih stanova. Tražio sam, kroz taj zaključak, i taj zaključak je jednoglasno usvojen, da se okupe Federalno ministarstvo pravde, Uprava za geodetske imovinsko-pravne odnose i Federalno pravobranilaštvo i da zajednički iznađu način i postupak za rješavanje pitanja uknjižbe onih stanova čiji su vlasnici umrli a gdje nema nasljednika. Evo konkretno u Sarajevu je dosta korisnika koji imaju ovakav problem – nalaze se u stanovima čiji su vlasnici umrli prije recimo 50-60 godina, oni su dakle u posjedu tog stana 50-60 godina, ali još uvijek nisu vlasnici.»

Poslanik Suada Hadžović:

«Na neki način zatvaramo jedan desetogodišnji period uporne borbe za elementarna ljudska prava nosilaca stanarskog prava na nacionaliziranim i konfiskovanim stanovima čiji su vlasnici vakufi, legati ili zadužbine. Ovoj kategoriji nosilaca stanarskog prava je u prvo vrijeme zakonom potpuno onemogućen otkup stanova na koje su legalno stekli stanarsko pravo, pa im je potom omogućen otkup uz suglasnost ranijeg vlasnika i uz istovremenu uknjižbu prava na zamjenski stan sa ranijim vlasnikom. Nastavljena diskriminacija i nejednakost građana u propisivanju uslova za ostvarivanje prava na otkup stanarskog prava, kao i opstrukcije općina i sudova u provođenju zakona, kulminirali su odlukom Ustavnog suda FBiH kojom su poništene odredbe Zakona o uslovima otkupa stanova kao diskriminirajuće. I evo napokon imamo priliku da dovedemo u isti položaj sve nosioce stanarskog prava u pogledu uslova za otkup stana i da nosiocima stanarskog prava na nacionaliziranim i konfiskovanim stanovima osiguramo ljudsko pravo na dom, odnosno mirno uživanje prava koje su stekli na legalan način. Međutim, osiguravajući iste standarde u pravima svih nosilaca stanarskog prava ne smijemo ostaviti u neizvjesnosti ni vlasnike ovih nacionaliziranih i konfiskovanih stanova. I u tom smislu moramo regulisati kako postupiti u slučaju da općina ne raspolaže zamjenskim stanovima. Predložila sam jedan amandman, odnosno način na koji je to moguće riješiti.»

Ministar Salko Obhođaš o tome kako riješiti problem zamjenskih stanova:

«U slučaju da općina ne raspolaže odgovarajućim stanom, bivšem vlasniku se može isplatiti novčana protuvrijednost ili mu se može dati druga nadoknada za nacionalizirani stan. Način i postupak utvrđivanja visine protuvrijednosti i prava na zamjenu za nacionalizirani stan, te određivanje nadležnog organa za isplatu, urediće se posebnim pravilnikom, koji donosi Federalno ministarstvo prostornog uređenja.»

Iz prava na zamjenski stan izuzeti su bivši vlasnici kojima je stan oduzet na osnovu presude za krivično djelo protiv ratnog i humanitarnog prava, te ako je stan stečen izvršenjem tog krivičnog djela. Takođe, pravo na zamjenski stan nema ni bivši vlasnik koji je prethodno obeštećen u skladu sa zakonom, te vlasnik koji je stanarsko pravo stekao na teritoriji država nastalih raspadom bivše Jugoslavije.

Sedam miliona dolara za pomoć povratnicima

Vlada Republike Srpske je usvojila informaciju o obavljenim pregovorima sa OPEC-om (Fond za međunarodni razvoj) i ostalim učesnicima, s ciljem realizacije Projekta «Održivi povratak izbjeglica i raseljenih lica – obnova stambenog fonda». Ovaj fond predviđa za Bosnu i Hercegovinu sedam miliona američkih dolara, sa kamatnom stopom 2,5 odsto i provizijom od jedan odsto, te grejs periodom od pet godina, koji je uračunat u rok otplate od 20 godina.

Više informacija smo potražili u Fondu za povratak Bosne i Hercegovine, o čemu direktor Mlađen Božović kaže:

«Vlada RS-a je dala suglasnost na iznos od sedam miliona američkih dolara. Ta sredstva će se utrošiti prema odlukama Komisije za izbjeglice i raseljena lica BiH. Sada smo u fazi realizacije projekta raspuštanja kolektivnih centara i alternativnih smještaja, tako da pretpostavljam da će se komisija pri odlučivanju opredijeliti prvenstveno za te korisnike.»

RSE: Da li su ovaj ugovor već potpisali predstavnici Vlada FBiH i Brčko Distrikta?

Božović: Vlada FBiH i Vlada Distrikta Brčko su dale saglasnost sa kreditnim zaduženjem po ovome projektu. Obaveza domaćih institucija je da se putem fonda obezbijedi učešće domaćih sredstava u iznosu od jedan milion američkih dolara. Entiteti će izraziti svoju volju putem državne komisije na koje korisnike će se ta sredstva utrošiti. Ova kreditna sredstva će se rasporediti na sljedeći način: 46,25 posto na entitete, a preostala sredstva na Distrikt Brčko.

RSE: Da li projekti koji idu putem fonda znače potpunu obnovu objekata?

Božović: Sve objekte koje smo uradili, uradili smo od sredstava ovog Fonda za povratak; od početka 2005. godine sigurno oko 2.000 objekata. A sve objekte koje radimo, radimo po principu – ključ u ruke. Ako se do nove godine potpiše taj kreditni sporazum, mislim da ćemo do kraja sljedeće godine korisnicima početi predavati izgrađene objekte.

RSE: U Savezu izbjeglica upozoravaju da treba biti pažljiv u odabiru korisnika, posebno kolektivnih i alternativnih centara, jer sličan projekat Razvojne banke Vijeća Evrope (CEB) pokazao je kako to nije jednostavan posao. Uroš Makić iz Saveza izbjeglih i raseljenih o tome kaže:

Božović: Mislim da je bilo kakav način rješavanja statusa tih ljudi, pogotovo u kolektivnim centrima i alternativnim smještajima, pozitivna stvar. Međutim, na terenu se pokazalo da mnoga od tih lica ne prihvataju pravljenje kuća kao rješenje. Uglavnom se radi o starijim licima kojima je lakše da imaju sve obezbjeđeno na jednom mjestu – u kolektivnom centru ili alternativnom smještaju – nego da u obnovljenoj kući sami rješavaju problem šta sa strujom, šta sa vodom, kako plaćati, na koji način i tako dalje. Mislim da je obnova kuća dobar način, ali se pokazao i kao dosta neefikasan. Ljudi takođe nerado mijenjaju mjesto boravka, odnosno nerado napuštaju mjesto gdje se trenutno nalaze. A s druge strane, to je opterećenje za državu. Mi smo insistirali da se ova sredstva koja se izdvajaju za plaćanje alternativnog smještaja koriste za obnovu i rekonstrukciju tih kuća. To jeste dobra ideja, međutim, kažem, kroz program CEB, koji se odnosio upravo na kategoriju ljudi koji su smještani u kolektivnim centrima i alternativnim smještajima, pokazala se i kao dosta neefikasna. Jer, vjerujete, bio je veliki problem naći broj korisnika koji je bio predviđen tim projektom. Mnogi ne žele da napuste te kolektivne centre i alternativne smještaje. Znam da je i UNHCR bio uključen u odabir korisnika. To je išlo jako teško, pogotovo u kolektivnim centrima Republici Srpskoj. U Federaciji BiH takav problem nismo imali, ljudi su prihvatali ponuđena rješenja. U Banjaluci, a pogotovo u Višegradu, centri su dosta neuslovni, međutim, ne postoji dovoljan interes za trajno rješavanje njihovog statusa. Sredstva bi trebala biti utrošena u mjestu odakle su ljudi izbjegli, ali smo svjedoci smo da im se ovdje dijele zemljišta i tako dalje. Zahtijevali smo da se predstavnici nevladinih organizacija uključe, kao monitorng, u odabir tih korisnika kako bi ta sredstva bila efikasno utrošena.

RSE: Gospodine Božoviću, čuli ste jedan od stavova iz Saveza izbjeglih. Znači da zaista treba biti pažljiv pri odabiru korisnika za novac iz Fonda OPEC-a:

Božović: Zaduženje za projekat CEB je bilo 16 miliona KM, uz obavezu udruživanja domaćih sredstava u iznosu od osam miliona KM, znači ukupna vrijednost projekta je bila 24 miliona. Rađen je po istom principu – 46,25 posto za entitete, a ostatak iznosa za Distrikt Brčko. U tom projektu su korisnike birala entitetska ministarstva, dakle one ljude za koje već plaćaju kolektivni odnosno alternativni smještaj. Svi ti ljudi, kada im budu obnovljene stambene jedinice, jednostavno će biti skinuti iz evidencija odnosno izuzeti iz obaveze entiteta da im iz svojih budžeta plaćaju smještaj. Po tom principu će biti utrošena i ova kreditna sredstva Fonda OPEC. Entiteti će imenom i prezimenom određivati korisnike, a finansijska realizacija će se vršiti putem Fonda za povratak. U kolektivnim centrima i alternativnim smještajima je još uvijek dovoljno ljudi, i to onih ljudi koji hoće da se vrate. Ne sporim, naravno, ni korištenje ovog drugog prava – prava na ostanak, niti bilo šta što je propisano aneksom VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Obnova stanova u Mostaru

U Mostaru je potpisan Sporazum o zajedničkom finansiranju obnove porušenih i devastiranih stambenih objekata na području grada. Sporazum su potpisali predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona Srećko Boras, gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, entitetski ministri za izbjegle i raseljene osobe Edin Mušić i Omer Branković, uz prisustvo predsjednice Federacije BiH Borjane Krišto i ministra za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH Safeta Halilovića.

Sporazumom je obezbijeđeno je oko 11 miliona KM za obnovu porušenih i oštećenih stambenih objekata. Gradonačelnik Ljubo Bešlić naglašava kako je ovaj dogovor značajna poruka mira, jer će biti obnovljene zgrade na bivšoj liniji razgraničenja. Takođe dodaje da će u naredne dvije godine biti obnovljeno 90 posto srušenih zgrada:

«Naš projekat obnove u užem području grada Mostara i kolektivnih stambenih objekata vrijedan je nekih 19.800.000 KM. Ja mislim da ćemo u konačnici imati 19 miliona, ako nas podrži Evropska komisija.»

Vlada Federacije BiH osigurala je najviše novca, skoro šest miliona KM. Federalni ministar Edin Mušić:

«Ja izražavam zadovoljstvo što sam imao priliku da potpišem sporazum gdje je na neki način kritikovan i složen model organizacije Bosne i Hercegovine. Jer, vidimo da se lokalni, kantonalni, entitetski i državni nivo mogu objediniti u jedan projekat, koji može dati rezultat.»

Omer Branković, ministar Vlade RS-a, najavljuje i nova novčana sredstva:

«Ove godine smo ušli u projekat obnove Doma kulture. Iduće godine ćemo ući u projekat obnove kuća povratnika iz reda srpskog naroda u Mostar.»

Prema najavama ministra za izbjeglice i ljudska prava Safeta Halilovića, sporazum će naknadno potpisati i Vijeće ministara BiH, koje bi u ove svrhe trebalo izdvojiti 1,1 milion KM, te ih uplatiti na poseban račun grada Mostara:

«Procedura donošenja odluke je u toku. Nadamo se da će i ova institucija u tome u potpunosti participirati.»

Najsretniji su ipak oni koji konačno imaju nadu da će se vratiti u svoje prijeratne domove. Milka Boječko i Muradif Kurtović kažu:

«Ja sam presretna što je do ovoga došlo. Iznenadila sam se da Ministarstvo za ljudska prava ima tačan podatak da se radi o još 4,5 tisuće ljudi koji treba da se vrate u Mostar.»

«Ja sam do maja 1993. godine živio u ovoj ulici na broju 36. U toj zgradi je tada živjelo 19 obitelji svih nacionalnosti. Od 19 obitelji, 16 je povratilo imovinu, a tri nisu jer su državljani druge zemlje. Od tih 16, 13 živi u gradu Mostaru, jedna u Stocu, jedna u Trebinju, a samo jedna van Bosne i Hercegovine. Procent ljudi koji bi tu živjeli je blizu 90 posto.»

Zamjenik visokog predstavnika Anatolij Viktorov pozdravio je potpisivanje sporazuma o obnovi stambenih objekata u Mostaru kojeg potpisali predstavnici vlada Federacije BiH, Republike Srpske, Hercegovačko-neretvanske županije, te grada Mostara.

«U Mostaru su, više nego i u jednom drugom gradu u Bosni i Hercegovini, još prisutni brojni fizički podsjetnici na rat. Kako je proces ujedinjenja pomogao da se grad udalji od prošlosti, tako će i ovi napori da se popravi ono što je uništeno pomoći da se misli građana jače usmjere prema boljoj budućnosti», kazao je Anatolij Viktorov.

Prenosimo i jedno obavještenje koje smo dobili iz nevladine organizacije za pružanje besplatne pravne pomoći pod nazivom «Vaša prava»:

U skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata, pozivaju se sva lica koja nisu do sada ostvarila pravo po osnovu statusa civilne žrtve rata na području Republike Srpske da do 31. decembra 2007. godine podnesu zahtjev za priznavanje navedenih prava po osnovu tjelesnih oštećenja, pogibije, smrti ili nestanka osobe iz porodice. Zahtjev se podnosi nadležnom opštinskom organu uprave, na čijem području podnosilac zahtjeva ima prebivalište, odnosno boravište.

Oblici i obim prava na zaštitu nisu ograničeni samo na civilne žrtve rata, već po propisanim uslovima pravo mogu steći i članovi porodice civilne žrtve rata, ubijene, poginule, umrle ili nestale osobe pod propisanim okolnostima, kao i članovi porodice lica kojima je bilo priznato svojstvo civilne žrtve rata.

Zakon poznaje sedam oblika prava na zaštitu, i to civilnu invalidninu odnosno porodičnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć drugog lica, dodatak za člana porodice nesposobnog za rad, dodatnu novčanu pomoć, dodatak za samohranost, zdravstvenu zaštitu i profesionalnu rehabilitaciju.

Sve osobe na koje se navedeni zakon odnosi se pozivaju da se obrate najbližoj kancelariji «Vaših prava BiH» za sve detaljnije informacije u vezi sa podnošenjem zahtjeva, potrebnom dokumentacijom, te ostvarivanjem i obimom prava.

XS
SM
MD
LG