Dostupni linkovi

Nezavisnost Kosova nije upitna


Matthew Kaminski
Matthew Kaminski

Metju (Matthew) Kaminski, urednik evropskog izdanja Vol Strit Džornala (The Wall Street Journal), za RSE ocenjuje, uz ostalo, da će Kosovo postati nezavisno bez obzira na protivljenje Rusije i da bi to bilo i u interesu Srbije.

RSE: Predsedavajući Veća ministara Bosne i Hercegovine Nikola Špirić podneo je u četvrtak ostavku u znak protesta zbog mera Visokog predstavnika Miroslava Lajčaka. Predstavnici Republike Srpske su najavili da će se svi povući, a u ovaj spor se umešao i Beograd. Tako je premijer Koštunica istakao da su očuvanje Kosova i Republike Srpska dva najvažnija državna i nacionalna cilja Srbije. Kako će se ova kriza razrešiti.

Kaminski: Zbivanja oko Kosova i Republike Srpske su povezana ali ne na način na koji to želi predstaviti Vlada Srbije. Međunarodna zajednica koja je intervenisala u BiH i na Kosovu, sada 12. odnosno 8. godina nakon rata suočava se sa problemom disfunkcionalne države i protektorata. Trenutak je da SAD ponovo preuzmu lidersku poziciju na Balkanu, jer Evropska unija to očito nije u stanju, kako bismo prešli u sledeću fazu, tačnije integraciju Balkana u EU. Dejtonski sporazum, koji je 1995. godine bio najbolje rešenje za okončanje rata, sada je prepreka razvoju Bosne, što ističe i njegov kreator Ričard Holbruk. Pomenuti dokument očigledno treba promeniti. Za ovih 12. godina, međutim, pre svega Srbi, ali i Hrvati sprečavali su da Bosna postane funkcionalna država. Upravo to je smisao poslednjih mera Visokog predstavnika, kao i njegovih prethodnika. Kada je reč o Kosovu, oko 2 miliona Albanaca ni po koju cenu ne želi ostane pod suverenitetom Srbije i mislim da je i u interesu Beograda da Kosovo postane nezavisno.

RSE: S druge strane u Beogradu ističu da ako Albanci žele nezavisnu državu onda i Srbi koji su u ogromnoj većini u Republici Srpskoj imaju isto pravo na samoopredeljenje.

"Bojim se da mnogo toga što radi vođstvo Srbije tiče se njene unutrašnje političke scene a ne samog Kosova, a to je veoma opasna politička igra."

Kaminski: Tužno je po Srbiju da je njen lider Zoran Đinđić, koji je imao jasnu viziju oko rešenja kosovskog pitanja i evorpskih integracija zemlje, ubijen. Naravno, sadašnje vođstvo Srbije je u priličnoj meri nasledilo probleme od Miloševića. No, žao mi je što to moram da kažem ali Beograd ne može da ima poslednju i odlučujuću reč u Bosni. Zapad je u nju uložio mnogo novca, poslao vojnike, truda da se vrate izbeglice i niko sada neće dozvoliti novo etničko čišćenje. Kada je reč o Kosovu, smatram da Ahtisarijev plan omogućava značajan nivo zaštite i autonomije lokalnim Srbima. Za njih je mnogo bolje da ostanu u svojim domovima sa primenom Ahtisarijevog plana nego da završe u izbegličkim kampovima u slučaju izostanka dogovora. Mislim da Koštunica i Tadić ne uzimaju previše u obzir interes kosovskih Srba. Da je tako, oni bi svakako imali više od dvojice predstavnika kosovskih Srba u pregovaračkoj delegaciji Beograda od ukupno 15 koliko broji. Bojim se da mnogo toga što radi vođstvo Srbije tiče se njene unutrašnje političke scene a ne samog Kosova, a to je veoma opasna politička igra.

RSE: Kada je reč o Bosni, kakav se razvoj događaja može očekivati imajući u vidu i najavu predstavnika Srba da će se povući iz centralnih institucija?

Kaminski: Verovatno, pošto je Bosna i Hercegovina sada prilično decentralizovana i o mnogo čemu odlučuju entiteti, vlasti u Sarajevu nemaju prevelika ovlašćenja tako da se to u ovom trenutku ne bi mnogo odrazilo na svakodnevni život ljudi. Ali, to je u suštini problem, to što BiH ne funkcioniše kao država

RSE: Kako komentarišete potez Beograda, ne samo pomenutu izjavu Koštunice već i Tadićev poziv Lajčaku da preispita svoju odluku, kao nastojanje da se u "Banjaluci odbrani Kosovo" ili dobije deo Bosne u zamenu za gubitak Kosova?

Kaminski: Možda je premijer Koštunica zabrinutiji za unutrašnjo-političku situaciju u samoj Srbiji. Ljudi na žalost imaju kratko pamćenje i kao da se ne sećaju kako je Milošević ne tako davno manipulisao kosovskim i ostalim nacionalnim pitanjima. Sramota je da Koštunica i Tadić koji su se borili protiv Miloševića sada koriste slične metode kao i on.

RSE: Izvinite, ali mnogi smatraju da je Koštunica iskreni nacionalista i veruje u ono što govori i radi, za razliku od Miloševića koji samo koristio nacionalizam kao efikasno političko sredstvo za učvršćivanje vlasti.

Kaminski: Mislim da ta iskrenost ne znači da je manje opasna.

RSE: Ja to nisam rekao. Naprotiv. Kada kaže da je "očuvanje Kosova i Republike Srpske najviši državni i nacionalni cilj", to nije za unutrašnjo političku upotrebu, već znači težnju da se ti ciljevi i ostvare bez obzira na cenu.

Kaminski: Možda je to u pitanju. Međutim, kada sam boravio u Srbiji stekao sam utisak da većina građana ipak želi ulazak u Evropsku uniju i postane deo Zapada. Doduše, u poslednje vreme se stvara antizapadno raspoloženje, neka vrsta antizapadne koalicije na čelu sa Putinom. Ukoliko se Srbija na kraju opredeli za taj put, to je njeno pravo, ali je svakako loš izbor. Zapad početkom 90-tih nije pokazao odlučnost. Međutim, ne verujem da će SAD i pa i Evropska unija sada ponoviti iste greške.

RSE: Pre dva dana predstavnici ambasada ključnih zapadnih zemalja izrazili su protest vlastima u Beogradu zbog povezivanja Dejtonskog sporazuma i Rezolucije 1244, odnosno kosovskog i pitanja Bosne i Hercegovine. Neki su to protumačili ne samo kao ozbiljno upozorenje Zapada već čak i pretnju neke vrste sankcijama ukoliko Beograd nastavi dosadašnju politiku.

Kaminski: Mislim da Evropa reaguje preblago na Koštuničine poteze oko Kosova ili neizručenja Ratka Mladića. Brisel je pozvao vlasti u Srbiji da nastavi pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju iako nisu ispunile tražene uslove. Evropska unija nema "kičmu" zbog unutrašnjih podela. Srbiji bi moralo da se jasno predoči da, ako želi da nastavi igru oko Kosova i Bosne, u Vojvodini postoji velika mađarska zajednica koja bi mogla da postavi pitanje pridruživanja Mađarskoj jer je prosperitetnija zemlja i članica Evropske unije. Te nacionalističke igre mogu da se igraju beskrajno dok se ne prekroji ceo stari kontinent. Srbi su uostalom 90-tih godina videli koja je cena takve politike. Irački rat je veoma krvav, ali nedavni balkanski su bili još krvaviji.

RSE: Ove sedmice nekoliko medija na Balkanu je objavilo da SAD navodno razmatraju odlaganje rešenja statusa Kosova do 2020. godine a da u međuvremenu investiraju svake godine po 7 milijardi dolara. Američka administracija je to odmah demantovala. Da li je Vašington spreman na bilo kakvo odlaganje rešenja nakon 10. decembra imajući u vidu čvrst stav Rusije.

Kaminski: Ukoliko bi SAD prihvatile odlaganje rešenja i na 6 meseci to bi bilo veliko popuštanje Rusiji. Džordž Buš je izjavio ove godine u Albaniji da će priznati nezavisnost Kosova. Ne verujem da će Vašington popustiti Moskvi u njenim igrama na Balkanu koje je ništa ne koštaju u nastojanju da oponira SAD i drži podeljenu Evropsku uniju. Rusija nema više trupa na Balkanu, njene investicije su ograničene i u suštini nema velikog interesa u ovoj regiji.

RSE: Međutim, Rusija koristi Kosovo i Balkan u nadmetanju sa Zapadom oko krupnijih pitanja.

"Moguće je da događaji izmaknu kontroli. Kosovske institucije koje nemaju preveliku moć u ovom trenutku mogle bi da izgube strpljenje i jednostrano proglase nezavisnost. SAD ne bi imale mnogo izbora nego da je priznaju, kao i deo evropskih zemalja. Srpske trupe nisu na Kosovu, niti će moći da na njega više dođu i tada bi se postavilo pitanje zaštite Srba. Dakle, nije ključno pitanje da li će Kosovo biti nezavisno, već u kom kontekstu."

Kaminski: U tom nadmetanju sa Zapadom Rusija koristi i pitanje iranskog nuklearnog oružja, Ukrajinu, istočnu Evropu. U svakom slučaju bilo kakvo odlaganje rešenja statusa Kosova negativno će se odraziti na sve strane, na Albance, kredibilitet Zapada, ali i same Srbe koji bi konačno trebalo da krenu napred, oslobođeni nasleđa istorije. Jedna stara izreka kaže "Srbi su spremni da umru za Kosovo ali ne i da na njemu žive". Koliko je Srba iz Srbije uopšte bilo na Kosovu? Veoma mali broj. Naravno, postoji problem zaštite prava lokalnih Srba, povratka izbeglica, bezbednosti. Ja sam imao prilike da razgovaram sa Srbima i na severu Mitrovice i južno od Ibra. Svi oni žele da ostanu u svojim domovima, da NATO bude i dalje prisutan. I Albanci žele da ostanu međunarodne snage. Međutim, moguće je da događaji izmaknu kontroli. Kosovske institucije koje nemaju preveliku moć u ovom trenutku mogle bi da izgube strpljenje i jednostrano proglase nezavisnost. SAD ne bi imale mnogo izbora nego da je priznaju, kao i deo evropskih zemalja. Srpske trupe nisu na Kosovu, niti će moći da na njega više dođu i tada bi se postavilo pitanje zaštite Srba. To svakako ne bi bio najlepši ishod. Dakle, nije ključno pitanje da li će Kosovo biti nezavisno, već u kom kontekstu. Ko god u Srbiji smatra da je moguće povratiti suverenitet nad Kosovom zavarava samog sebe.

RSE: Sadašnjim pregovorima verovatno se neće prevazići oprečne pozicije. Da li se može očekivati da će kosovske institucije ubrzo nakon 10. decembra proglasiti nezavisnost, koju bi priznale SAD i deo evropskih zemalja. U stvari, u čitavoj priči najveća je nepoznanica kako će reagovati Evropska unija koja je podeljena.

Kaminski: Kada je francuski predsednik Sarkozi letos predložio da se rešenje statusa Kosova odloži za 6 meseci verovatno nije očekivao da će u međuvremenu biti postignut dogovor već da se dobije dodatno vreme da ostvarivanje konsenzusa u samoj Evropskoj uniji. SAD su pristale na odlaganje jer žele koordinisano priznanje nezavisnosti Kosova a ne da budu zatečene. Vašington dakle želi da uz njega nezavisnost Kosova prizna i Turska, velike evropske zemlje. Da li će to uraditi Rumunija, Grčka i još neke manje države, iskreno govoreći, i nije toliko važno.

RSE: Kakva bi se reakcije Rusije u tom slučaju mogla očekivati?

Kaminski: Verovatno bi podigla veliku galamu, upozoravajući na novi hladni rat. Podsetiću vas da je Boris Jeljcin u znak protesta zbog NATO intervencije poslao jedan zastareli, omanji brod koji je stigao samo do Egejskog mora. U suštini, Rusija ne može ništa da uradi. Srbi treba da se prisete da ih je Rusija uvek napuštala kroz istoriju kada je to bilo u njenom interesu.

RSE: Kakve će posledice biti u regionu? Ima procena da bi severni deo Kosova koji je sada suštinski pod kontrolom Srba ostao van dosega institucija u Prištini. Ta teritorija ne bi bila priznata, kao Pridnjestrovlje, ali bi ostala pod upravom Beograda.

Kaminski: Kosovo je de facto podeljeno, mislim na severni deo koji kontrolišu Srbi. Međutim, kada Kosovo postane nezavisno pitanje je da li će i Srbija biti spremna da i dalje šalje velika sredstva za plate nastavnika, lekara i ostale potrebe kao u poslednjih nekoliko godina.

XS
SM
MD
LG