Dostupni linkovi

Vraća se povjerenje u banke


novčanice eura i dolara
novčanice eura i dolara

Poučeni primjerom starih deviznih štediša čiji je kapital propao u brojnim bankama bivše SFRJ, građanima Bosne i Hercegovine dugo godina poslije rata trebalo je da počnu razmišljati o deponovanju svog novca u banke.

Da se povjerenje ipak vraća, najbolje govori podatak Centralne banke Bosne i Hercegovine u kome se kaže da je obim štednje unazad 7 godina porastao šest puta, te da građani, zaključno sa krajem septembra ove godine, u bankama imaju čak 4 milijarde i 800 miliona maraka štednih uloga. Almir Salihović, iz Službe za odnose sa javnošću Centralne banke:

«Štednja građana BiH u odnosu na isti period prethodne godine predstavlja povećanje od približno milijardu KM, odnosno od 26,5 posto. Pozitivan trend u porastu štednje je ohrabrujući jer daje osnovicu bankarskom sektoru za investiranje u proizvodne projekte. Treba napomenuti da se počinju razvijati i drugi načini štednje, kao što su životna osiguranja, a što čini ukupni nivo štednje većim od depopzita u bankama.»

Direktor Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine Josip Nevjestić smatra da je tačno da su banke popravile svoj poslovni odnos prema klijentima, kao i da bankarske supervizije kvalitetnije funkcionišu. No, na porast povjerenja je definitivno uticala i politika osiguranja depozita:

«Štediše u svakom momentu mogu računati da je njihov depozit trenutačno do 7.500 maraka apsolutno pokriven fondom za osiguranje depozita. U zakonskoj proceduri je povećanje, da se taj limit poveća na 10.000 maraka i mi očekujemo da će do kraja godine Skupština izglasati i taj novi limit i da će on stupiti na snagu.»

Da građani ozbiljnije razmišljaju o štednji, pokazuje to i anketa. Ona, nažalost, govori i o problemu siromaštva u Bosni i Hercegovini zbog kojeg nivo štednje nije veći:

«Kad bih ja imao, ja bih uložio - i mislim da nema neke bojazni.»

«Dobro, mogu od penzijice ono malo, ovako stavim - mora se štediti.»

«Štedim, da se nađe, za nedajbože.»

«Kako ću ga uštediti? Nema štednje nikakve. Dan za dan.»

«Pa ne znam kako bih uštedila, ja mislim da je umijeće samo preživjeti do kraja.»

«Ne vjerujem u to uopšte. Kod kuće se drže pare. Pa da ih ganjam poslije deset godina. Ni slučajno.»

«Pa štedim koliko mogu, ali da uspijevam - teško. Od manje primanja, uvijek malo.»

Banke u Bosni i Hercegovini počele su da se utrkuju za svakog potencijalnog štedišu. Dodjeljuju, naprimjer, pomoć bolničkim ustanovama ili sirotištima, ili časte besplatnim gradskim prevozom. Građani, pak, dobro važu ko nudi bolje uslove štednje, a sve je to rezultat pozitivnijeg razmišljanja o bankarskom sistemu, kaže Aleksandar Kesić, član uprave Volksbanke:

«Mi još uvijek, ipak, u ovoj državi i u okruženju živimo u nesigurnom okruženju, tako da čuvanje novca kod kuće, znamo svi šta se dešava, postaje jako rizično. Dovoljno je da otvorite novine svaki drugi dan, pa imate tamo one hronike, tu već sve piše, tako da je to jedan proces koji je prisutan zadnjih šeste, sedam godina i on će se povećavati - ta novčana masa štednih uloga uglavnom

U Centralnoj banci kažu da su stabilnost valute i cijena uticale na rast štednje u konvertibilnim markama, ali i pored toga dvije trećine štednje je i dalje u stranoj valuti. Zanimljivo je napomenuti i stav ekonomista da podaci o depozitima i kreditima stanovništva upućuju na zaključak da je stanovništvo u velikoj mjeri samo sebe kreditiralo, jer je omjer štednje i kredita jednak.

XS
SM
MD
LG