Dostupni linkovi

Na pomolu velika politička kriza


zgrada Predsjedništva BiH

BiH se evidentno nalazi pred velikom političkom krizom. Ambasadori stranih zemalja, prenoseći stavove svojih vlada, uglavnom smatraju da se mora očuvati Dejtonski mirovni sporazum.

Analitičari smatraju da takav stav dovoljno govori o dubini krize u kojoj se nalazi BiH, jer upućuje na to da je najviše što ova država može dobiti status quo, odnosno zakivanje Dejtonskog sporazuma. Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Ugo Vlaisavljević:

„To govori o dubini krize, da je ono najviše što možemo dobiti ono što smo dobili praktično jednim mirovnim sporazumom, koji, kakav god je, apsolutno priziva rat, priziva one pozicije ili one konfrontacije koje su praktično zaleđene tim sporazumom. Tako da je sad, čini mi se, uistinu dotaknuto dno i da međunroadna zajednica hoće da zadrži, ako ništa, stabilnost ili relativnu sigurnost zemlje s obzirom na ova novija događanja naroda.“

Evidentnu političku krizu u Bosni i Hercegovini moguće je prevazići, prije svega, reformom Ustava, smatra član državnog predsjedništva Haris Silajdžić. Osnovni problem su dva različita koncepta i viđenja uređenja Bosne i Hercegovine i potrebno je naći sredinu i kompromis. Prijevremeni izbori nisu rješenje, kaže Silajdžić:

«Jedan je koncept Bosne i Hercegovine građana, a drugi je koncept Bosne i Hercegovine naroda. I tu treba naći sredinu. Međunarodna zajednica će se angažovati, vjerujem, posebno u ovom periodu ustavnih promjena koji dolazi. To je jedan veoma važan period. Međunarodna zajednica nam je potrebna da nam pomogne da svi skupa napravimo napor da dobijemo jedan ustav koji je stvarno demokratski i stvarno evropski.“

Da su promjene Bosni i Hercegovini potrebne, smatra i predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Milorad Živković. Prije svega, promjene Ustava, ali bez pritisaka međunarodne zajednice:

«Mislim da je preduslov dogovor, ali stvarna volja za dogovorom i željom za kompromisom u BiH, a ne uplitanje međunarodne zajednice koja svojim pritiskom samo nam usložnjava situaciju. Ja sam mišljenja da je bolje bilo da su nas pustili 15 godina da se dogovaramo, nego što su nametnuli ovakav broj zakona i doveli Bosnu i Hercegovinu ponovo u situaciju u kojoj očigledno da nema dogovora.»

Potpredsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović navodi da je politička kriza u BiH vještački izazvana, te da je moguće riješiti ukoliko svi budu spremni da se drže bosanskohercegovačkog ustava i zakona. Prijevremeni izbori bili bi samo gubljenje vremena koje BiH mora iskoristiti na putu ka Evropskoj uniji:

«Bosna mora uraditi neke stvari, tu se svi slažemo, osim dijela političara iz RS-a. Ostali su usamljeni u tome. Ono što žele građani u BiH, i ono što želi okruženje, i što želi Evropa na kraju-krajeva će se desiti. Bosna će postati jedna dobro ustrojena, funkcionalna država, u kojoj njeni građani treba da žive sigurno i ekonomski prosperitetno. I ne treba stajati na putu tome. To će biti ili 2007. ili 2017., ali jednostavno nema alternative tome.»

Bez priključenja BiH evroatlantskim integracijana ne može se očekivati demokratizacija zemlje. Ministar pravde BiH Bariša Čolak vjeruje da će i mostarska deklaracija koju su potpisali bosanskohercegovački političari doprinijeti ublažavanju političke krize:

«I da ćemo odblokirati ovaj proces i da ćemo ipak parafirati sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i početi ozbiljno raditi na promjeni Ustava. Promjena Ustava je po meni nešto što je jednostavno potrebno svima nama, reko bih - kao kruh nasušni.»

Neka vrsta smjena ili drastičnih reakcija visokog predstavnika u BiH možda bi bila potrebna. Sa druge strane, očito je da to može voditi daljoj radikalizaciji stavova, kaže Ugo Vlaisavljević:

„Možda je strategija upravo takva da se više prijeti nekim radikalnim mjerama nego što se za njima poseže. S druge strane, možda je krajnje vrijeme da se probaju sasvim radikalne mjere, da se izmjeri, ako je dubina krize tolika, da vidimo dokle to može ići. Čini mi se da je opet velik rizik destabilizacije regiona, jer praktično se igra i sa takvim vrstama prijetnje.“

Generalni sekretar Savjeta Evrope Teri Dejvis poručio je bosanskohercegovačkim političarima da treba da učine sve kako bi mogli da samostalno donose odluke koje su u interesu građana BiH, a ne da čekaju da to neko drugi učini umjesto njih:

“Vi znate kako da pravite izvrsne filmove u ovoj zemlji. Prema tome, napravite film o svojoj budućnosti. A pobrinite se za to da ima sretan završetak. Ja bih vam čak predložio jedan radni naslov: “Ne ničija zemlja, već zemlja za svakoga.”

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG