Dostupni linkovi

Moguće rakcije Beograda na priznanje Kosova


Beograd
Beograd

U vezi sa Kosovom na delu kakav-takav konsenzus, kad je u pitanju stav Srbije u odnosu na evropske integracije – put se deli na dve staze.

Član pregovaračkog tima kosovskih Albanaca Veton Suroi izjavio je da bi Kosovo trebalo da proglasi nezavisnost pre Božića ove godine. Još prilikom ranijih najava o jednostranom proglašenju i eventualnom priznanju nezavisnosti Kosova od strane pojedinih država, iz okruženja Vojislava Koštunice stizale su izjave o diplomatskim sankcijama prema takvim zemljama.

Evidentno je da u koalicionoj vladi Srbije postoje dve spoljne politike zemlje. Ako je u vezi sa Kosovom i na delu kakav-takav konsenzus, kad je u pitanju odlučnost Srbije da nastavi evropske integracije – put se deli na dve staze. Demokratska stranka je mnogo ubedljivija u svom evrointegracijskom poslu nego Koštuničina Demokratska stranka Srbije, koja osim mlakih deklaracija, ne čini, naročito ne u poslednje vreme, nikakve važnije korake ka tom cilju. Ipak, imajući u vidu čitavu seriju ustupaka koje je Tadić učinio prema izborno mnogo slabijem krilu vlade, postavlja se pitanje mogu li Demokrati biti efikasna brana iskušenju zaoštravanja odnosa sa Zapadom, koje bi Srbiju ponovo gurnulo u samoizolaciju:

"Ostaje da se vidi da li može da se preživi brak onih koji žele da prekinu odnose i brak onih koji, s druge strane, pokušavaju da sačuvaju tu neku koaliciju koja je jedina šansa da se nastavi takozvana građanska opcija." Kaže Miroslav Prokopijević iz Centra za istraživanje tržišta.

Eventualno proglašenje nezavisnosti Kosova nesumnjivo će dovesti do radikalizovanja političke scene Srbije, a nije isključeno da zemlja dobije i predsednika Radikala, s obzirom da će se predsednički izbori vremenski poklopiti sa procesom eventualnih priznanja Kosova.

Predsedavanje Evropskom unijom u narednom turnusu od šest meseci preuzima Slovenija.

Upitan da li bismo, osim zaoštravanja beogradske diplomatije mogli doživeti i reprizu bojkota slovenačkog biznisa i investicija u Srbiji ukoliko Slovenija prizna nezavisnost Kosova, Bahtijar Aljaf, analitičar iz ljubljanskog Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije za Radio Slobodna Evropa kaže da u vreme slobodnog protoka kapitala tako nešto ne bi bilo lako ostvariti:

"Mislim da sankcija neće biti, možda će biti nekih nota na političkoj ravni, ali danas je ipak tržišna ekonomija – znači da ne može niko nikome da zabrani da posluje, barem deklarirano to nije moguće u Srbiji. Sva je ta retorika u predizborne svrhe, sve je sad u interesu pritiska na kontaktnu grupu, na pregovarače, posebno na EU, ali, nadajmo se, da neće doći do realizacije."

O mogućnosti da se nezavisnošću Kosova okoristi Radikalna stranka i posledicama verovatnoće da Srbija za predsednika dobije njenog lidera Tomislava Nikolića, naš sagovornik kaže:

"Što se tiče radikala, ako dođu do vlasti, možda će oni videti realnu situaciju jer ovako iz opozicije oni to ne vide. Onog momenta kad oni budu na vlasti i oni će imati pritisak i videće ozbiljnost situacije i da ne mogu žrtvovati sudbinu jedne države zbog neke svoje politike i neke ideologije."

Ako dođe do ozbiljnog zaoštravanja ili prekidanja diplomataskih odnosa sa zemljama Zapada koje budu priznale Kosovo, Miroslav Prokopijević pretpostavlja:

"Da će ekonomske posledice biti više u formi da će se zapadni investitori povlačiti odavde i novi izbegavati da dođu. Najgore što će biti je blokada neke teritorije ili nešto slično što smo videli u vreme Miloševića."

U situaciji koja se prilično preteće zgušnjava, mnogi analitičari rezignirano primećuju da čoveku sa ovih geografskih širina ostaje jedino da se nada da će njegovoj političkoj eliti donedavno iskustvo samoizolacije biti dovoljno opominjući memento. Čak iako insistira na percepciji da svet nije deo rešenja problema, morala bi definitivno znati da - izvan sveta - nikakvog rešenja nema.

XS
SM
MD
LG