Dostupni linkovi

O stvaranju uslova za uvođenje crnogorskog jezika.

Nakon što je prošle nedjelje usvojenim Ustavom formalno ozvaničena upotreba crnogorskog jezika pred institucijama kao što su Univerzitet, škole, naučno obrazovne ustanove predstoji i formalno stvaranje preduslova za uvođenje crnogorskog jezika. Koji su koraci pred Ministarstvom prosvjete i nauke?

Lingvista profesor doktor Rajka Glušica, prorektor na Društvenim naukama Univerziteta Crne Gore, koja je već predložila da se studijski program za srpski jezik i južnoslovensku književnost preimenuje u crnogorski, vrlo precizno odgovara na pitanje šta je sve potrebno učiniti da se Ustavom ozvaničena upotreba crnoogorskog jezika operacionalizuje:

„Prije svega, osnivanje Katedre za crnogorski jezik i crnogorsku književnost, zatim, briga o njegovanju i afirmaciji montenegristike - nauke o crnogorskom jeziku, crnogorskoj kulturi, civilizaciji i književnosti i to u smislu osnivanja institucija koje će se brinuti o tome, osnivanje timova ljudi koji će raditi na izradi pravopisa crnogorskog jezika, rječnika crnogorskog jezika, gramatika crnogorskog jezika, sve ono što su odradile države u našem okruženju mora da odradi Crna Gora“.

Prvi doktor nauka crnogorskog jezika Adnan Čirgić, direktor Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje, navodi da je ta institucija, iako nije državna, veliki dio posla već učinila:

„Prilikom donošenja pravopisa moraju se uzeti u obzir rezultati pokojnoga akademika Nikčevića, jer on je markirao fundamentalni pravac razvoja crnogorskog jezika, tako da ono što slijedi je zapravo samo revizija i nadgradnja njegovog djela. Taj jezik u slavističkome svijetu bio je priznat mnogo prije donošenja našeg Ustava i to prije svega zahvaljujući naučnom radu nedavno preminulog akademika Vojislava Nikčevića. Ustavno priznanje jezika je bilo stvar političke odluke, što je i prirodno kada je u pitanju priznanje i imenovanje jezika, ali je proces jezičke standardizacije koji nam predstoji on izlazi iz domena politike i u njemu učestvuju lingvisti“.

I Čirgić i profesorica Glušica vjeruju da u Crnoj Gori ima dovoljno stručnog kadra za uvođenje crnogorskog jezika u sve obrazovno kulturne institucije:

„I sad se stvara kadar, stvara se naučni podmladak. Ja mislim da što se tiče kadra da tu apsolutno ne bi trebalo da bude problema“.

„Srazmjerno broju crnogorskog stanovništva mislim da je dovoljan broj lingvista koji bi mogli da učestvuju i u procesu stadardizacije, donošenja pravopisa i broj lingvista koji bi mogli da pokriju sve jezičke oblasti na studiju za crnogorski jezik i književnost“.

Koji je vremenski okvir u kojem je to moguće odrediti kao i kako i na koji način će se crnogorski jezik uvesti u obrazovne institucije, prije svega osnovne i srednje škole, što je već djelimično bilo omogućeno prije dvije i po godine uvedenom formulacijom „maternji jezik“ umjesto „srpskog“ do momenta slanja ovog izvještaja nijesmo uspjeli provjeriti u Ministarstvu prosvjete jer specijalni savjetnik za ta pitanja Radovan Damjanović nije odgovarao na naše pozive. Za pretpostaviti je da će se nastavni planovi i programi pripodobiti novonastalim okolnostima u kojima je crnogorski jezik i formalno u zvaničnoj upotrebi. U svakom slučaju, profesor doktor Rajka Glušica navodi da se sav posao mora odraditi brzo i efikasno i da za to postoje pretpostavke budući da nije riječ o novom i različitom jeziku:

„To je ono što smo imali već u gramatikama, samo treba preispitati šta je zaista karakteristika crnogorskog jezika, a šta je karakteristika drugih, izdvojiti one najtipičnije stvari. Što se tiče vremena to ne bi trebalo da bude neki, to ne bi bili, naravno, projekti na duže staze. Moraju biti projekti na duže staze upravo ovo što sam rekla, njegovanje i afirmacija montenegristike, ali ove poslove: pravopis, rječnik, gramatika to su poslovi koji mogu da se urade kvalitetno i brzo. Naravno, moramo imati podršku od države i moramo imati saradnju sa slavistima koji podržavaju ove projekte“.

U tom kontekstu doktor Adnan Čirgić naglašava sljedeće:

„Ono što je vrlo bitno prilikom donošenja pravopisa je da se mora izbjeći svaki vid jezičke arhaizacije i da se kodifikuje samo ono što je živo u savremenom crnogorskom jeziku jer je to inače svjetska praksa kada je u pitanju standardizacija. Tu nam mogu biti od pomoći iskustva bivših jugoslovenskih republike jer su one taj posao koji nama predstoji obavile prije deset, petnaest godina, a naročito značajna lingvistička imena iz okruženja sa kojima institut ima saradnju“.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG