Dostupni linkovi

Prema izjavi komesara za ljudska prava Vijeća Evrope Thomasa Hammarberga, i specijalnog izvještača UN-a o pravu na odgovarajući dom Miloona Kotharija, prava Roma na dom prekršena su u šesnaest zemalja Evrope, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Uredi Ujedinjenih nacija i Vijeće Evrope širom starog kontinenta sve češće primaju žalbe koje se odnose na prinudno iseljavanju romskih zajednica, pri čemu se krše ljudska prava, posebno pravo na primjeren dom i privatnost. Prema podacima romskih nevladinih organizacija, u Bosni i Hercegovini više od 70 posto Roma nema riješen krov nad glavom. Pripadnici ove nacionalne manjine najčešće žive na periferijama gradova, u trošnim kolibama koje su bespravno izgrađene.

Sa velikim problemima susreću se i Romi koji imaju status izbjeglica. Među njima je i Murata Seferović, starica koja sa mnogobrojnim članovima svoje porodice živi kao podstanar u Ilijašu, nadomak Sarajeva:

“Pa ja sam, sine, ovdje sad evo podstanar. Dobila sam deložaciju. Ja nemam više na šta da plaćam ovu kiriju, sine. Ja sam žena bolesna. I imam troje, četvero djece sa sobom, žive - i oni su isto psihički poremećena djeca. Ne radi niko nigdje, neko na birou, neko onako. To znaš kakav je naš život romski. Ja sam mnogo ugrožena.”

Kako se navodi u izjavi zvaničnika za ljudska prava, posljednjih godina došlo je do porasta netolerantnog i diskriminatorskog odnosa prema Romima u zemljama Evrope, a “antiromsko rasploženje” osjeća se u i Bosni i Hercegovini, kažu u romskim nevladinim organizacijama. Predsjednica Udruženja “Bolja budućnost” iz Tuzle Indira Bajramović navodi primjer diskriminacije romskih porodica:

“Smjestili smo šest porodica u zgradu GT Cetu, to je zgrada UNHCR-a. Prvobitno su trebali da idu u izbjeglički kamp u Mihatoviće, međutim kad su došle romske porodice tamo, ovi koji su već bili tamo - to su izbjegli i raseljeni iz Srebrenice, Bratunca, Konjević Polja - rekli su: ’Nećemo mi Rome - da Romi budu s nama.’ Znači, to jedan vid otvorene diskriminacije.”

Dervo Sejdić, član Vijeća Roma BiH, kaže da nema međunarodne zajednice u BiH, lokalne vlasti bi puno neozbiljnije rješavale stambene probleme ove najbrojnije nacionalne manjine:

“Kad lokalne vlasti, nažalost, pokušaju da riješe neki od stambenih problema Roma, onda prvo što im padne na pamet je kontejner. Najčešće bude izmješeten van gradskih naselja, daleko od očiju svih. I to, dakle, daje tu dozu segregacije, odnosno getoizacije.”

S druge strane, na ove optužbe Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH odgovara da se svako rješavanje stambenih pitanja Roma radi u dogovoru sa romskim nevladinim organizacijama, te da država samostalno nikad ne odlučuje da Romi stanuju van gradskih naselja. Savjetnik u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Samir Šlaku:

“Nastoji se u datom momentu učiniti šta se može. Eventualno, ko ima finansijskih resursa, pokuša naći neko trajno rješenje i objekti čvrste gradnje. A ako nema, ide se i na neku varijantu, odnosno prijedloge kontejnera sa svom postojećom infrastruktrom, ali u svakom segmentu u tim kontejnerima su mnogo bolji uslovi nego, recimo, oni u kojima su oni do sada živjeli.”

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja regiona koja nije pristupila Dekadi Roma, koja traje od 2005. do 2015. godine. Bosanskohercegovačke vlasti, da bi potpisale ovaj dokument, dužne su donijeti još tri akciona plana, od kojih se jedan odnosi na rješavanja stambenih problema Roma.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG