Dostupni linkovi

Najvjerojatniji ishod je neovisnost Kosova


James O’Brien u razgovoru sa Mirjanom Rakela

O budućem statusu Kosova, interesima Rusije na Balkanu, za RSE govori James O'Brien nekadašnji specijalni izaslanik za Balkan bivšega američkog predsjednika Clintona, danas ekspert u "Albright grupi" u Washingtonu.

RSE: Postoji li rješenje za Kosovo koje bi moglo zadovoljiti obje strane, i Srbe i Albance na Kosovu?

O'BRIEN: Ne. Srbi iz Beograda su zauzeli stav da neće prihvatiti nezavisnost, no biti će prisljeni da vide nezavisno Kosovo. Zato je važno da gradjani Srbije sami odluče žele li svoju budućnost vidjeti u Evropskoj Uniji i NATO savezu. Znam da će to biti bolno razdoblje, ali mislim da su ljudi već umorni i da obje strane smatraju da se pitanje Kosova trebalo riješiti još prije godinu dana. možda čak i ranije, prije dvije godine.

RSE: Dvije strane imaju totalno suprotne stavove. Razgovori u Beču nisu dali nikakvog rezultata, uostalom kao i prethodna dva. Beograd priča o nekoj vrsti široke autonomije za Kosovo, Priština želi nezavisnost i mjesto u UN. U takvim okolnostima, kakav je mogući ishod kosovskog statusa?

O'BRIEN: Mislim da je najvjerojatniji ishod – neovisnost Kosova. Ono na što Srbi u Beogradu ne žele pristati je mogućnost da Kosovari imaju bilo kakvu ulogu u odlučivanju u Srbiji . U takvim okolnostima nema načina na koji bi se Kosovo moglo smatrati dijelom Srbije. Kako dakle stići do te točke? Trenutačno, medjunarodna trojka vodi pregovore koji bi trebali završiti do kraja novembra. No, nitko ne očekuje da će oni i uspjeti planiranom vremenu obaviti posao, a posljednja je runda pregovora zakazana za 25 ili 26 . studenoga. Potom će izvjestiti glavnog tajnika UN da nisu uspjeli obavitii posao, on će o njihovom neuspjehu izvjestiti VS. U tom trenutku ostaje da SAD, EU i Rusija odluče što i kako dalje . Sjedinjene države su već jasno stavile do znanja da su spremne priznati neovisno Kosovo, Rusija - da na to neće pristati, znači odluka ostaje na EU i tu će se onda voditi borba.

RSE: Nedavno je ambasador Ischinger predložio održavanje jedne vrste Daytona za Kosova. Što bi uopće mogao biti cilj takve konferencije ili uopće ideje?

O'BRIEN: Jedini pravi cilj je uvjeriti EU i lidere Unije da je vrijeme da donesu odluku i da se te odluke drže. Mislim da je pravo pitanje da li su oni spremni priznati nezavisno Kosovo. Cijeli ovaj diplomatski proces se vodi kako bi se uistinu svi uvjerili koliki su diplomatski napori poduzeti da bi se došlo do rješenje koje bi obje strane zadovoljile. Mislim da su i oni najsuzdržaniji u Evropi sada shvatili da o ovome više nema pregovora i da nije vrjeme za odgodu rezolucije.

RSE: Neki eksperti tvrde da Rusija pokušava pokazati svoju "novu svjetsku snagu" u borbi sa SAD koristeći i pitanje Kosova. Koji su po Vašem mišljenju geostrateški, ekonomski ili čak emotivni interesi Rusije na Balkanu?

O'BRIEN: Teško je odgovoriti koji je pravi interes Rusa. No želio bi istaknuti da svi balkanski pregovori imaju istu šablonu, osim možda Daytonskog. U jednom trenutku Srbi kažu da više nisu spremni na kompromis, bili u pravu ili krivu. Oni jednostavno odbijaju dalje pregovarati. Otvoreno govoreći, onaj tko želi dalje pregovarati jest Zapad. Rusi će privatno reći, ne želimo ovako dalje sa Srbima, ali nemojte nas stavljati u poziciju da javno budemo protiv njih. Rješenje je uvijek isto. Morati izaći sa prijedlogom koji će Rusi moći kritizirati, i koje oni neće biti prisiljeni javno ili odbiti ili prihvatiti . Tako da mislim da će definiranje statusa Kosova kroz Vijeće sigurnosti biti težak posao, ali i rješenje koje ne bi išlo kroz Vijeće sigurnosti je legalno, i istodobno bi omogućilo Rusima da kažu kako im to nije drago, ali ih ne bi prisiljavalo da umanjuju srpsku poziciju. To će po mom mišljenju biti u igri, iako su Rusi danas daleko jači nego su bili u devedesetima. No, real politika u ovom konkretnom slučaju nije se mnogo promijenila.

"Onaj tko želi dalje pregovarati jest Zapad. Rusi će privatno reći, ne želimo ovako dalje sa Srbima, ali nemojte nas stavljati u poziciju da javno budemo protiv njih."

RSE: Što će se dogoditi nakon 10. prosinca? Ako Kosovo proglasi neovisnost, SAD su najavile priznanje nove državu, da li smatrate da će i Europska unija imati isti takav pristup?

O'BRIEN: To je odlično pitanje, ali da počnem od toga što će se dogoditi i kada će se to dogoditi. Osobno vjerujem da bi do za ljude na Kosovu do sredine prosinca trebao biti poznat razvoj dogadjaja . Može se dogoditi da se od Kosova traži da za koji mjesec odgodi proglašenje neovisnosti. I to je redu. Ali što onda? Sukladno međunarodnom pravu, svaka zemlja odlučuje za sebe da li će priznati neku državu. To nije stvar UN-a ili Evropske unije kao cjeline. Stoga je vjerojatno da će Europska unija reći da je u redu ako svaka njezina članica donese vlastitu odluku. Moje je osobno uvjerenje da je za priznavanje Kosova spremno između 20 i 23 zemlje članice EU. Onda slijedi grupa od od tri ili četiri zemlje koje bi to uradile nešto kasnije. Ono što je značajno i što europske zemlje trebaju učiniti zajedno, to je da osiguraju prisustvo EU na Kosovu, kako bi se garantirali određene standarde na terenu i kako bi se pripremilo Kosova za članstvo u EU. To tereba biti odluka svih 27 članica i vjerujem da će se o tome glasati. Posljedice izostanka europske misije na Kosovu bile bi pogubne, zato mislim da će i zemlje koje najviše oklijevaju oko Kosova, kao što je to slučaj sa Ciprom, biti spremne glasati za takvu misiju.

RSE: Kakva bi mogla biti reakcija Srbije u slučaju da Kosovo stekne neovisnost?

O'BRIEN: Mislim da će Srbija biti vrlo razočarana i interpretirati će to kao da su zapadne zemlje, ponovo pod vodstvom SAD nanijele štetu Srbiji. To je doista žalosno. Istinsko pitanje za Srbiju je što Srbija doista želi, ne samo što žele Srbi u Srbiji, već svi građani Srbije. Moje je uvjerenje da ih se većina želi pridružiti EU, da ljudi mogu slobodno putovati. Naravno, to je stvar građana Srbije, oni trebaju o tome odlučiti. Tijekom posljednjih šest godina oni nisu bili u prilici napraviti svoj izbor, jer imaju vladu koja je djelomično skeptična prema Europi, a djelimično pro-europska. Upravo zbog pitanja Kosova građani Srbije nisu bili u prilici odlučivati koju opciju oni žele. Mislim da je vrijeme za taj izbor.

RSE: Po Vašem mišljenju kakve bi, za regiju, mogle biti posljedice u slučaju da Kosovo proglasi neovisnot, a koje u slučaju izostanka neovisnosti ?

O'BRIEN: U slučaju da Kosovo postane neovisno moja je nada da će u idućih deset ili petnaest godina svaki metar balkanskog teritorija biti dio Europske unije. Svaka zemlja u regiji, Srbija, Kosovo, kao i sve druge zemlje regije će biti dio EU. To je ogromno postignuće, nakon 400 godina povijesti u kojoj su te zemlje bile dio različitih imperija što ih je u osnovi i konfrontiralo. Sada će biti ujedinjene. To je nešto doista povijesno i svi treba tome težiti. Nasuprot tome, ako Zapad ne nađe rješenje za Kosovo, bojim se da ćemo imati tešku ekonomsku situaciju, povećan procent zločina, u izvjesnoj mjeri biti će i nasilje, ne previše, ali ono što je bitno je da će postojati dvije zemlje izvan europskih integracija, vjerojatno izvan NATO alijanse, a to će oslabiti europske institucije i udaljiti od osnovnog cilja – istinski cijele i slobodne Europe.

RSE: Kosovo je u žarištu interesa, što je i razumljivo, ali imamo dosta složenu situaciju i u Bosni i Hercegovini uz državu koja je podijeljena na entitete i kantone i koja ide od jedne do druge političke krize. Postoj li opasnost da Srbija pokuša uzeti pola teritorija Bosne i Hercegovine, da bi namirila eventualni gubitak Kosova?

O'BRIEN: Vjerujem da je pred Bosnom krivudav put. Ustavno-pravni okvir je nužno pojednostaviti . Znam da ljudi u Bosni govore u prilog budućim integracijama sa EU. Ono što vidimo na sceni to je da se predsjednik vlade Republike Srpske poigrava se s tim pitanjem. Ali čak i on signalizira da je vrijeme da se krene naprijed. Problem BiH je što je nacionalizam i dalje dominantan i spriječava različite grupe da nađu praktična rješenja i da surađuju. Da budem iskren, ja ne znam kako Bosna i Hercegovina to može prevladati. Možda će ostatak regije krenuti naprijed i povući Bosnu za sobom. Možda jednostavno treba sačekati da se pojave osobe u BiH koje će naći vlastita rješenja, jer međunarodna zajednica očigledno nije našla odgovore za probleme u BiH.

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

XS
SM
MD
LG