Dostupni linkovi

Koštunica optužuje Lajčaka


Russia - Meeting to support ex chief of YUKOS Legal Department Svetlana Bakhmina and demanding to pardon (set her free), Moscow, 12Nov2008

Predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica ocenio je danas da je cilj Lajčakovih mera i Ahtisarijevog plana ukidanje Republike Srpske i proglašavanje jednostrane nezavisnosti Kosova. Prenosimo reakcije na izjavu srpskog premijera

Predsednik vlade Srbije Vojislav Koštunica ocenio je da je cilj mera evropskog administratora u Bosni i Hercegovini Miroslava Lajčaka i plana izaslanika Martija Ahtisarija ukidanje Republike Srpske i proglašenje nezavisnosti Kosova. Prvi čovek srpske Vlade je dao na znanje da će Srbija, kao potpisnica Dejtonskog sporazuma, pružiti svu podršku premijeru Republike Srpske Miloradu Dodiku da sačuva položaj srpskog entiteta definisan Dejtonskim ugovorom, dodavši da su to sada najpreči ciljevi državne i nacionalne politike.

Milan Nikolić, predsednik Centra za proučavanje političkih alternativa, kaže za Radio Slobodna Evropa da je osnovni strah premijera Srbije, koji se može iščitati iz njegovog oštro sročenog saopštenja – da će biti ubeležen kao srpski lider u vreme kada srpski narod može istovremeno ostati oštećen na dva fronta – na Kosovu i u Bosni:

"To jer saopštenje koj je vrlo izričito, govori o Republici Srpskoj kao o državi a ne kao o entitetu unutar BiH – to je prvi put da na taj način označava Republiku Srpsku. To znači da je njegova tendencija da što tvrđe postavi svoj stav vezan za opstanak Republike Srpske, a sve u strahu da će Kosovo otići, da će onda možda neko tamo ukinuti Republiku Srpsku i da će onda srpski narod, ne samo u Srbiji nego i izvan nje, biti oštećen politikom velikih sila. Mislim da je to njegov osnovni strah – a najveći strah je da će biti premijer vlade koji je izgubio Kosovo, i da će, ako bi se desilo da posle toga nestane i Republika Srpska, doživeti totalni poraz srpskog interesa. Moguće je da će se opredeliti da uđe u koaliciju sa radikalima kako bi se borio za povratak Kosova i eventualno neku funkciju Republike Srpske."

Jelena Milić, iz Foruma za međunarodne odnose, ocenjuje da reakcija premijera Srbije i njegove stranke na poslednje poteze evropskog administratora u Bosni i Hercegovini, kao i poređenje Lajčaka sa Ahtisarijem, samo još jednom pokazuju da je u pitanju dugoročna strategija Koštuničinog krila vlade ne samo da podriva odnose između Banjaluke i međunarodnih predstavnika u Bosni nego i da radi na pripajanju srpskog entiteta u Bosni Srbiji:

"Već duže vreme imam utisak da nije u pitanju bitka za Kosovo već da se sve vreme vodi bitka za Republiku Srpsku i za, ne samo, nastavak podrivanja Dejtonskog sporazuma ili zaoštravanja odnosa sa novim specijalnim predstavnikom, što Dodik intezivno, sumnjam svojevoljno, radi, već da je u pitanju i dugoročna strategija zaokruživanja velikosrpskog pitanja u zajednici sa Republikom Srpskom i cepanje Bosne."

Analitičar Jovo Bakić, u osvrtu na mere evropskog administratora u BIH, ističe da je Lajčak, iako ima osnov u bonskim ovlašćenjima da menja funkcionere i zakone, dugoročnije gledano, učinio politički neproduktivan potez:

"To je politički krajnje neproduktivan i nepromišljen. Lajčak je ovim narušio poziciju Republike Srpske u okviru BiH. Danas se isto tako Republika Srpska može ukinuti. Problem je što bi jedna takva odluka bila veoma opasna i pogubna za mir na Balkanu u narednim godinama i decenijama."

Jelena Milić ukazuje na to da su političari u Srbiji i u Bosni i Hercegovini odgovorni i pred generacijama koje dolaze jer im sprečavanjem neophodnih institucionalnih reformi ostavljaju jedine dve zemlje u regionu koje kasne na putu evro-atlantskih integracija. A u osvrtu na poslednje Lajčakove mere, ona podseća i na to da međunarodna administracija u Bosni i Hercegovini pre godinu i po dana nije pokazala zube prema kočenju reformi, za koje nije bila odgovorna srpska strana, što joj se – međunarodnoj administraciji – sada sveti:

"Zato što su pre godinu i po prvo nedostajali glasovi Bošnjaka da se amandmanima na postojeći ustav postigne kompromis i da se izađe iz jednog ćorsokaka u koji se došlo. Čini mi se da je tada međunarodna zajednica propustila da intenzivnije pritisne bošnjačku stranu i da to sada Dodik itekako koristi."

Jedino što nedostaje Dodikovim merama, po mišljenju sagovornice Radija Slobodna Evropa, jeste jasnija evropska perspektiva i evropska satnica za sve zemlje Zapadnog Balkana:

"Same Lajčakove mere će visiti u vazduhu i neće imati efekta ako EU ne izađe sa konkretnijim i vremenski definisanijim mehanizmima za pridruživanje BiH, Srbije i Kosova u EU."

(Ne)uplitanje u unutrašnje stvari BiH

Izjava premijera Srbije Vojislava Koštunice da je cilj mjera visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka ukidanje Republike Srpske direktno je uplitanje druge države u unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini, smatra profesor Zdravko Grebo. Ovakve izjave su skandalozne, ali ne i neočekivane, dodaje on:

«Svako ko je malo bliže pratio odvijanje političkih procesa na prostoru bivše nam zemlje jeste bio svjestan da vlasti u Beogradu nakon gubitka Crne Gore, nakon pa skoro vjerovatnog odvajanja Kosova jedini adut imaju u Republici Srpskoj. Naravno, da i novoizabrana politička elita u RS-u, koja ima neprikosnovenog vladara koji se zove Milorad Dodik, kome apsolutno sekundiraju i Mladen Ivanić i Bosić, jeste pristala na tu igru iz obostranog interesa. To je priča kojom se BiH neprestano ucjenjuje i evo sad smo je dobili u drastičnom obliku.»

Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić zabrinut je izjavom premijera Srbije. Koštunica poručuje da će RS i premijer Milorad Dodik imati punu podršku Srbije u odbrani Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tihić smatra da ova izjava potvrđuje da se radi o smišljenom scenariju koji ima za cilj destabilizaciju prilika u BiH:

«Očito je da se traži nekakav povod za jednu potpuno, potpuno neprimjerenu rekaciju. Dok je samo Dodik govorio mislio sam da možda i nije to. Izjava gospodina Koštunice i ranije data izjava zamjenika ministra vanjskih poslova Ruske Federacije dovode u jednu sumnju da bi se moglo raditi o jednome scenariju destabilizacije prilika u BiH i šire.»

Poslanik Srpske demokratske stranke u državnom parlamentu Momčilo Novaković kaže da Srbija kao potpisnik Dejtonskog mirovnog sporazuma ima pravo da reaguje ako se taj sporazum krši:

«Ne mislim da je izjava gospodina Koštunice uplitanje u unutrašnje stvari BiH. Naime, kao što je poznato, Srbija je jedan od potpisnika i garanta Dejtonskog mirovnog sporazuma i sa te strane gledano ima i obavezu da reaguje u slučaju da dođe do kršenja Ustava BiH, koji je sastavni dio Dejtonskog sporazuma.»

Predsjednik Vlade Srbije, u izjavi upućenoj medijima, kaže da je cilj mjera visokog predstavnika Miroslava Lajčaka i plan specijalnog izaslanika za Kosovo Martija Ahtisarija ukidanje RS-a i proglašavanje jednostrane nezavisnosti Kosova. Profesor Zdravko Grebo:

«Naravno da je nepristojno, bez obzira da li se mogu povlačiti paralele između statusa Kosova i statusa RS-a, jednostavno nešto što nije dopušteno po međunarodnim standardima. Prema tome, to što je Koštunica izgovorio, izgovorio je u očaju. Ja mislim da je to samo još jedan od događaja koji mogu samo nanijeti zlo svim zemljama koje su ionako teško propatile posljednjih 15 godina.»

Izjednačavanje Kosova i Republike Srpske u izjavi premijera Srbije neprimjereno je i nikom nije od pomoći. Momčilo Novaković:

«Mislim da tu više pokušava Srbija nametnuti pitanje Kosova izjednačavajući ga sa pozicijom RS-a, kako bi neke prednosti u pregovorima o Kosovu dobila. Dakle, ja ne mislim da je to dobro, ili da to ustvari može pomoći RS-a i Srbima u BiH.»

Predsjednik SDA Sulejman Tihić:

«Vezati ta dva pitanja jedno s drugim kada svi predstavnici međunarodne zajednice, od Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i svako pametan ko se bavi politikom kaže da se to ne može vezati, onda to nikako drugačije nego samo zlonamjernim možemo tumačiti.»

Profesoru Zdravku Grebi nije jasno koje mehanizme predlaže Vojislav Koštunica kada govori o odbrani Dejtonskog mirovnog sporazuma:

«I u kakvoj situaciji uopšte da pomogne bilo kome, a da ne brine da ne može pomoći ni samom sebi? U krajnjoj liniji, ono što bi eventaulno zlogukom promatraču moglo pasti na pamet je otklonjeno izjavom ministra vojske Republike Srbije - da Srbija neće ratovati za Kosovo. Prema tome, apsolutno neće ratovati za Republiku Srpsku. Ne razumijem, sem nekakve estradne i političke promidžbe, na šta je Koštunica uopšte mislio.»

Lajčak je prošle sedmice donio odluke kojima je naložena promjena u donošenju odluka u Savjetu ministara i Parlamentu BiH. Njegove mjere su protumačene kao otvaranje mogućnosti za preglasavanje srpskih predstavnika u institucijama BiH.

Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak odlučio je, setom mjera koje je donio 19. oktobra, promijeniti način glasanja u Vijeću ministara i Parlamentu BiH. Odluke u Vijeću ministara, naložio je Lajčak, mogu se donijeti većinom glasova prisutnih, bez obzira koliko je prisutno Bošnjaka, Srba ili Hrvata. Naložio je i da se do 1. decembra usvoje izmjene poslovnika o radu u Parlamentu BiH: 1. da se precizira da kvorum u Predstavničkom domu, koji prema Ustavu znači većinu svih članova Predstavničkog doma, jeste: 22 od 41 zastupnika. Sadašnji poslovnik predviđa se da je, pored učešća većine, potrebno i prisustvo jedne trećine članova iz svakog entiteta. Time se, smatra Lajčak, omogućuje poslanicima iz jednog entiteta da spriječe održavanje sjednice Predstavničkog doma pukim nepojavljivanjem na sjednici. 2. glasanje u oba doma Parlamenta BiH mora biti u skladu sa Ustavom, koji propisuje da većina glasova za donošenje odluke podrazumijeva najmanje 1/3 glasova predstavnika sa teritorije svakog entiteta, koji prisustvuju sjednici. Sadašnji poslovnici tumače da većina uključuje 1/3 glasova ukupnog broja izabranih poslanika iz svakog entiteta. Političari u RS protiv su mjera visokog predstavnika, jer smatraju da su izvan njegovih dejtonskih ovlaštenja. Lajčaka optužuju i da želi nametnuti vlast bošnjačke većine, te uvesti centralizaciju BiH i isključiti RS.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

  • 16x9 Image

    Branka Trivić

    Diplomirala na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, na Odseku za međunarodne odnose. Radila kao novinar i urednik u Informativnom i Kulturnom programu Radio-televizije Beograd od 1983. do 1992. Za RSE radi od decembra 1993. godine.

XS
SM
MD
LG