Dostupni linkovi

U srijedu je u Brijestu na poluotoku Pelješcu hrvatski premijer Ivo Sanader svečano otvorio početak izgradnje mosta Kopno - Pelješac. Zbog protivljenja Bosne i Hercegovine i najavljivanja međunarodne tužbe, neki su mediji gradnju mosta već nazvali "zidanjem Skadra" na Bojani.

Unatoč neslaganjima bosanskohercegovačke strane i spominjanja međunarodne tužbe, ukoliko Hrvatska počne graditi most dok se ne riješe otvorena pitanja vezana za identificiranje morske granične crte između dviju država, gradnja mosta je počela. Hrvatski premijer Ivo Sanader jučer je izjavio kako je proporcije mosta ustvrdilo stručno povjerenstvo dviju zemalja i da Hrvatska ima pravo prometno povezivati svoj teritorij:

"To pravo je zajamčeno sporazumom koji je parafiran i koji na žalost na Vijeću ministara nije prošao. Hrvatski i srpski ministri su glasali za taj sporazum, ali bošnjački nisu. Meni je žao, ali mi ćemo most graditi. Mi nemamo što tražiti suglasnost na svom teritoriju."

Sanaderova odlučnost u svakom slučaju potcrtana je i potrebama izborne promidžbe:

"Most Komarna – Pelješac bit će izgrađen jer će to biti prvi put nakon više stotina godina da je Hrvatska teritorijalno povezana i kada se bude putovalo do Dubrovnika, ili u sjevernu Hrvatsku, neće se trebati vaditi putovnica."

S druge strane, predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić u utorak je u Sisku izjavio kako mu je žao što prije početka radova nije postignut dogovor između hrvatske i bosansko-hercegovačke strane jer to može komplicirati čitavu situaciju pošto, ako dođe do međunarodnog spora, sva uložena sredstva, dok se spor ne riješi, mogu biti izgubljena, rekao je Mesić, naglasivši i da zato misli da je još prilika da se ide u dogovor da bi se radovi mogli na miru odvijati. Slično je ponovio i danas u Splitu:

"Smatram da je to nacionalni projekt i da je trebalo doći do konsenzusa svih onih kojih se to tiče i onda dobiti u sporazumu s Bosnom i Hercegovinom prolazno svjetlo, da nema ni jedne mogućnosti da netko prigovara tempu izgradnje mosta."

"Ako dođe do međunarodnog spora, sva uložena sredstva, dok se spor ne riješi, mogu biti izgubljena" - predsjednik Stejpan Mesić.

Skepsu prema gradnji mosta za Pelješac bez potpune suglasnosti Bosne i Hercegovine posljednjih godina izriču i hrvatski stručnjaci za pravo mora, poput Vladimira Đure Degana:

"Bosna i Hercegovina jeste pod nekim privremenim međunarodnim protektoratom, ali ako dirnete u prava Bosne i Hercegovine, sve te države protektori će udariti po glavi Hrvatske."

Most će se u predizbornoj kampanji, posebice u Dalmaciji, nametnuti i kao predizborno pitanje. U Socijaldemokratskoj partiji kažu, poput Slavka Linića, da most nije hrvatski prioritet:

"Mislim da u četverogodišnjem programu SDP-a to neće biti prioritet."

I danas su SDP-ovi čelnici, Zoran Milanović i Željka Antunović, kazali kako je svečanost u Brijesti "otvaranje nepostojećih radova na nepostojećem mostu". S druge strane, Sanader tvrdi da je most ključni infrastrukturni projekt Hrvatske.

Prometni stručnjaci, poput Ivana Dadića, smatraju da postoje i drugi prioriteti jer postojećom cestom od Ploča do Dubrovnika dnevno prođe svega oko 4.000 - 5.000 vozila, a zagušenom nedovršenom riječkom obilaznicom ljeti prođe oko 35.000 vozila.

Suglasja oko gradnje 2,5 kilometra dugog i za sada 400 milijuna dolara skupog mosta nema ni s dva njegova zamišljena kraja. Na kopunu, u Komarni, su skeptični:

"Zaglavit će nas preko ove vale. Ja sam protiv toga."

Tamo, gdje će im most 32 kilometra skratiti put prema središnjoj Hrvatskoj, u Brijesti na Pelješcu, su oduševljeni:

"Svim ovim otočanima dole mislim da će most Pelješac prosvijetliti."

Kako su radovi na mostu Kopno - Pelješac već jednom svečano otvoreni u studenom 2005. godine, to što se njegova dovršenja tiče ima i skeptičnih:

"Tek kada vidim most napravljen, onda ću povjerovati tom mostu."

U Sarajevu kontradiktorne izjave

Bosanskohercegovačke vlasti poručuju kako ne odustaju od svojih jasno zauzetih stavova o gradnji mosta Kopno - Pelješac. Sve opcije su otvorene, uključujući i međunarodno - pravni spor, ističe Damir Arnaut, savjetnik za ustavno - pravna pitanja bošnjačkog člana Predsjedništva BiH:

„Predsjedništvo BiH izrazilo je jasan stav o ovom pitanju na prošloj sjednici. Rečeno je da Republika Hrvatska ne smije graditi most bez suglasnosti BiH, odnosno bez da se prethodno utvrdi granica na moru. Predsjedništvo BiH ostaje pri tom stavu i sve opcije su na stolu.“

Božo Ljubić, ministar prometa i komunikacija BiH, kaže kako je ovo ministarstvo uradilo svoj dio posla, tj. ispunjeni su svi tehnički uvjeti za nesmetani protok brodova u Neumski zaljev:

„Mi smo uspjeli ishoditi u pregovorima sa Hrvatskom da most umjesto u početku planiranih 36 metara visine bude 55 metara, što zadovoljava sve tehničke uvjete za prolazak i najvećih brodova u Neumski zaljev. Prema tome, sa tog stajališta nema problema i nitko nije uopće ni sporio da su dimenzije mosta bilo kakav problem, dakle ni u Vijeću ministara, a koliko znam ni u stručnim krugovima u BiH.“

"Ispunjeni su svi tehnički uvjeti za nesmetani protok brodova u Neumski zaljev" - ministar Božo Ljubić.

Ministar Ljubić također je uvjeren kako nije potreban međunarodno - pravni spor, te da na obje strane postoji dobra volja da se ovaj problem riješi:

„Most ako se i počeo graditi, tri godine je potrebno, prema izjavama stručnjaka, da se uopće bilo što ugleda van mora. S druge strane, postoji sigurno obostrana dobra volja, dakle i s jedne i s druge strane, da se taj problem riješi. Naime, nitko ne spori u BiH da Hrvatska ima pravo spajati svoj teritorij - i nesporno je da su Komarna i Pelješac u Republici Hrvatskoj, a isto tako prihvaćanjem daleko veće visine mosta, pokazala je Hrvatska da ne spori pravo BiH na slobodan prolaz u neumski akvatorij.“

Mugdim Čukle, član državne komisije za granice, ističe kako su zahtjevi Predsjedništva BiH opravdani. Ako BiH uskoro ne riješi pitanje morskih granica sa Republikom Hrvatskom, izgubit će status pomorske države i neće imati izlaz na otvoreno more:

„Hrvatska je protivpravno zatvorila generalno područje Neuma i BiH zatvorila i onemogućila joj izlaz na otvoreno more. S druge strane, s tim BiH ujedno gubi status i pomorske države, jer se prema konvenciji Ujedinjenih naroda samo teritorijalno more graniči sa teritorijalnim morem, što znači da BiH iz svog teritorijalnog mora ima pravo prolaska kroz teritorijalno more pod posebnim uvjetima i kroz Hrvatsku.“

Pero Matić, kapetan duge plovidbe iz Neuma, tvrdi kako gradnja ovog mosta ne bi trebala biti problem za BiH. Prema njegovom mišljenju, nisu problem ni državne granice:

„Granica BiH i Hrvatske na moru je davno utvrđena. To su tzv. avnojevske granice koje treba prihvatiti - i nisu problem tu ni Mali ni Veliki školj, ni vrh Repak Kleka, za što određene struje iz Hrvatske postavljaju to pitanje. Ja smatram da je to pitanje riješeno i da to nije problem.“

Bosanskohercegovačke vlasti također smatraju da ovo pitanje ne bi smjelo ugroziti dobrosusjedske odnose BiH i Hrvatske.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG