Dostupni linkovi

Tek dva dana nakon mjera i odluka visokog predstavnika Miroslava Lajčaka, kojima je izmijenio način rada i donošenja odluka u Parlamentu i Vijeću ministara BiH, u bh. političkoj javnosti bilježe se brojne reakcije, ali bez prvobitne euforije.

Iako su političari iz RS-a najavili bojkot rada državnih institucija, trenutno se čeka pravno tumačenje iz Kancelarije visokog predstavnika i podnose inicijative za ukidanje njegovih bonskih ovlasti. Podršku ovoj inicijativi dao je i zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Vladimir Titov prilikom jučerašnje posjete Beogradu.

Domaći političari mišljenja su kako je ovo samo još jedna u nizu političkih kriza koje praktično i ne prestaju. Član Glavnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata Rajko Vasić kaže:

«A BiH nije u političkoj krizi u pravom, izvornom smislu razvijenih demokratskih zemalja. Jeste u stanju post-traumatske groznice, u stanju nekakve jeze i straha koji se s vremena na vrijeme podgrijava. Međutim, to treba uvažiti kao jednu činjenicu koja će nas pratiti još mnogo godina i uzdržati se od poteza kakve su učinili OHR i Lajčak nedavno. Lajčakov potez, nametanje tog nekakvog izmijenjenog poslovnika, nije napravio novu krizu u BiH - to jeste suvi ogranak na vatru koja već gori - ali je pokrenuo neosporno jedan novi val reakcija u BiH među ljudima, a to je dublje nepovjerenje, da ne kažem i dublja mržnja.»

Poslanik Stranke demokratske akcije u državnom parlamentu Halid Genjac kaže da je sasavim očekivano da će najnovije mjere i odluke visokog predstavnika prouzrokovati kraću krizu, ali da su istovremeno bile i neminovne:

«Naime, mi imamo tihu blokadu institucija BiH, jer od saziva novog Parlamenta, evo sad će skoro godinu dana, svega je jedan zakon usvojen na Predstavničkom domu. Uglavnom zakoni padaju tim entitetskim protivljenjem poslanika iz RS-a. I najavljena blokada je od strane političkih lidera iz RS-a u smislu da neće se više nijedna nadležnost prenijeti na nivo BiH, bez obzira da li su to ključni uslovi za dalje evropsko napredovanje BiH. I odluka visokog predstavnika je rezultat nasušne potrebe da se ovo stanje okonča. Kakvo će stanje one proizvest? Sasvim sigurno jednu vrstu krize, jednu vrstu teškoća.»

Visoki funkcioner Srpske demokratske stranke Ognjen Tadić ističe kako bi trebalo preispitati status Ureda visokog predstavnika i pružiti mogućnost narodu BiH da odluči o njegovom daljem postojanju:

«Stav visokog predstavnika je bio da nakon reforme policije dolazi ili izolacija ili integracija. To pretpostavlja da mi sami odlučujemo da li želimo u Evropu. A onda umjesto sopstvene odluke, došle su kazne. Te kazne očigledno su pokazale da visoki predstavnik i dalje vrlo aktivnom smatra svoju funkciju, o pogotovu pitanje određenje budućnosti BiH. SDS godinama se trudi da bude izvan te priče, ali zato i trpi sankcije odluka upravo visokog predstavnika. Ono što mi sad pokušavamo je to da s onim snagama kojima mi raspolažemo, a neposredno pozivajući se na ovu odluku, proizvedemo novo stanje i da se preispita zapravo status OHR-a u odnosu na BiH, i BiH u odnosu na OHR. To bi, prije svega, podrazumijevalo demokratski dijalog koji daje pravo narodu da odluči da li će ta institucija u budućnosti postojati.»

Partija demokratskog progresa već je ranije tražila ukidanje bonskih ovlasti visokom predstavniku, a zahtjev je danas ponovljen. Predsjednik partije Mladen Ivanić naglašava kako je Lajčak posljednjim odlukama dotakao najosjetljiviju stvar BiH, a to je princip odlučivanja:

«Pod firmom efikasnije BiH dotaknuta je tema ravnopravnosti naroda u procesu odlučivanja u BiH - i to je zaista vrlo opasna oblast u koju, mislim, da OHR nije smio ući nepripremljeno kako je ušao. Ja ne donosim odluke o bonskim ovlaštenjima i od mene neće zavisiti - zavisiće od tih ljudi, ali mi imamo namjeru da ih podsjetimo na sve ove rezolucije, stavove i posljedice po budućnost BiH. Ja ponavljam: ja znam da mi ne možemo na to uticati, ali je naše legitimno pravo da se borimo uporno - ako krenemo raditi na ovome, kad-tad, ja to vrlo dobro znam, ova incijativa će doživjeti svoju realizaciju.»

Visoki predstavnik Miroslav Lajčak ponovio je još jednom kako odluka o ukidanju njegovog ureda ili bonskih ovlasti ne može biti donesena u BiH, te da se one koriste samo za dobrobit bh. građana:

«Bonske ovlasti su tu. Ja se trudim da ih koristim osjetljivo, na korist ove zemlje i ljudi u ovoj zemlji i tako ću nastaviti da djelujem. I odluka o tome do kada će biti visoki predstavnik sa bonskim ovlastima, to je odluka koja se ne donosi u ovoj zemlji.»

XS
SM
MD
LG