Dostupni linkovi

Povijest treba da piše moralni pobjednik


Zagreb

Povodom izvješća „Rat u Hrvatskoj 1991-1995“ : Moralni pobjednik može biti samo onaj ko se odredi spram svega zlog što je ta strana učinila u ratu, smatra Ozren Žunec.

Bez poznavanja nedavne prošlosti i uzroka tih zbivanja, postoji opasnost od mitomanije i njezinog ponavljanja, rečeno je na okruglom stolu povodom izvješća „Rat u Hrvatskoj 1991-1995“. Na okruglom stolu, održanom u Zagrebu, sudjelovali su znanstvenici iz Srbije i Hrvatske.

Treba razgovarati, kazao je beogradski znanstvenik Mile Bjelajac, koji je zajedno sa zagrebačkim sociologom Ozrenom Žunecom autor teksta „Rat u Hrvatskoj 1991-1995“, u kojem su pobrojane kontroverze između hrvatske i srpske historiografije na tu temu:

„Treba razgovarati, da se što više zna šta se dešavalo i šta je tome prethodilo. Ukoliko to ne budemo činili, otići ćemo u jednom pravcu mitomanije i nečega što će kad-tad ponovo otvoriti probleme. Prema tome, potrebna je neka vrsta pomirenja, ne samo u ovom praktičnom, ekonomskom smislu, ali i u nekom mentalnom smislu. Svakako, znati daleko više i iz vlastite i iz drugih istorija okolnoih naroda, jednostavno je oslobađajuće.“

Jedinstvena povijest nedavnih zbivanja može se pisati samo sa stajališta univerzalnih vrijednosti, a može je pisati samo moralni pobjednik u ratu, kazao je njegov zagrebački kolega Ozren Žunec:

„Hrvati su vojno pobijedili. Da li sad oni mogu pisati povijest, odnosno da li njihova povijest treba biti obvezujuća za taj događaj? Po mom sudu, samo u slučaju ukoliko ta strana bude i moralni pobjednik u ratu. Međutim, ukoliko se ne odredimo prema zločinima koje je počinila hrvatska strana, onda ona nije moralni pobjednik. Moralni pobjednik može biti samo onda kad se odredi spram onoga zloga što je učinila u ratu. Onda će biti moralni pobjednik rata i onda će ona pisati povijest. Ali to onda više nije hrvatska povijest, nego je to onda povijest koja stoji na stajalištu univerzalnih vrednota koje dijeli većina čovječanstva.“

Ubijanje srpskih civila nakon „Oluje“ i pljačka i palež imovine velikih razmjera dovode u pitanje Žunecovu ocjenu o Hrvatskoj kao moralnom pobjedniku, kazao je zagrebački povjesničar Drago Roksandić. Plan „Z 4“ kao mogućnost mirnog rješenja propao je, jer ga je Milošević odbio, a odbio ga je jer bi potom nešto slično morao ponuditi i Kosovu, što mu nije padalo na pamet, kazao je Roksandić:

„Ljudi koji su odlučivali o svim tim pričama, nacionalna prava nisu doživljavali kao ljudska, kao građanska, nego kao instrumente vlasti, moći i tako dalje. I tu onda dolazimo do jedne stvari koja je civilizacijski sasvim sigurno bila pogibeljna.“

Novosadski povjesničar Ranko Končar upozorio je na potrebu da se istraživanje o ratu u Hrvatskoj dopuni uzrocima sukoba:

„Nedostaje jedno istraživanje tih političkih procesa na prostorima cele Jugoslavije od osamdesetih godina. To je vreme prodora stravičnog nacionalizma. Ja mogu da govorim o srpskoj stvarnosti, koja je i politički i intelektualno i državno generirala nacionalizam. Imam takođe određena saznanja i o prilikama u Hrvatskoj i tako dalje. To kažem zato što mislim da nijedan od tih nacionalizama ne voli tu jugoslovensku državu. Oni se pojavljuju kao njen istorijski i politički antipod.“

Zagrebački sveučilišni profesor socijalne medicine Slobodan Lang sugerirao je da se studija o ratu u Hrvatskoj dopuni humanitarnim aspektom – od konvoja za Dubrovnik 1991. godine do akcije zbrinjavanja srpskih civila nakon „Oluje“. Voditelj Informacijsko-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor sugerirao je da se nakon popisa kontroverzi napravi i popis najvažnijih datuma, odnosno događaja u ratu. A povjesničar Josip Jurčević upozorio je na neuravnoteženost izvora, odnosno na činjenicu da su u izradi studije o ratu u Hrvatskoj korištena 72 izvora, i to 18 međunarodnih, jedan slovenski, 13 hrvatskih i čak 40 srpskih.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG