Dostupni linkovi

Nezavisna Crna Gora dobila prvi Ustav


Podgorica

Skupština Crne Gore u petak naveče je usvojila prvi Ustav od proglašenja nezavisnosti. Usvajanju je prethodila trogodišnja rasprava o Ustavu. Prema dogovoru vlasti i dijela opozicije, vanredni izbori će biti održani u drugoj polovini 2009. godine.

Za Ustav je glasalo 55 poslanika, a 21 je bio protiv. Novim Ustavom Crna Gora je definisana kao država građana, iako su u preambuli pobrojani svi narodi koji žive u njoj. Pitanje državljanstva je riješeno na način što će svi državljani Crne Gore koji su 3.juna prošle godine imali crnogorsko državljanstvo moći da ga zadrže nezavisno od toga da li su u međuvremenu stekli neko drugo. Oni koji su u međuvremenu stekli neko drugo državljanstvo zadržaće to pravo godinu dana, odnosno do potpisivanja bilaterlanog sporazuma sa zemljom o čijem se državljanstvu radi. Predviđeno je da službeni jezik u Crnoj Gori bude crnogorski, a da će u službenoj upotrebi biti: srpski, bosanski, albanski i hrvatski. Kada je riječ o ustavnom definisanju položaja vjerskih zajednica zadržana je formulacija da su vjerske zajednice ravnopravne i slobodne u ostvarivanju svojih prava i odvojene od države. Venecijanska komisija će pratiti rad Sudskog savjeta zbog problematičnog rješenja koje se našlo u Ustavu.

Ustav su podržali vladajuća koalicija i opozicioni Pokret za promjene i Liberalna partija, uz političke predstavnike Albanaca, Hrvata i Bošnjaka, dok su protiv Ustava bile prosrpske političke stranke koje su tokom višednevne rasprave tvrdile da Ustav Crne Gore diskriminiše Srbe u Crnoj Gori, da je usmjeren protiv njih, te da je cilj navodna asimilacija Srba. Predstavnici Srpske liste, Demokratske srpske stranke i Narodne stranke su najavili da neće poštovati novi Ustav Crne Gore. Andrija Mandić:

„Ja želim da pozovem svakog srpskog političara, svakog srpskog građanina u Crnoj Gori na jednu potpunu homogenizaciju jer smo mi dužni i u ovakvoj Crnoj Gori da se borimo za naša prava. Prema ovom Ustavu odnosimo se na isti način kako se parlamentarna većina odnosila prema svim prethodnim ustavima: Ustavu Savezne Republike Jugoslavije i Ustavu državne zajednice Srbija i Crna Gora, odnosno prema Ustavnoj povelji“.

Na drugoj strani, vladajuća kaolicija i dio opozicije koji podržavaju Ustav oštro su kritikovali prosrpske stranke nazivajući njihove nastupe nacionalističko šovinističkim i odbacile su njihovu tezu o diskriminaciji Srba. Novi Ustav je evropski i svima daje jednaku šansu, govorili su podržavaoci novog Ustava, upućujući pitanje prosrpskoj opoziciji u kom se dijelu novog Ustava nalazi odredba koja daje manja prava Srbima ili bilo kom drugom narodu. Odgovora od dijela opozicije nije bilo, a između ostalih Miodrag Živković iz Liberalne partije poručio je Srpskoj listi:

„Politika za koju se vi zalažete apsolutno zagovara getoiziranje Srba u Crnoj Gori. Mislim da je srpski narod u Crnoj Gori puno pametniji, puno zreliji nego što vi mislite“.

Nakon usvajanja Ustava Crne Gore i nedavnog potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom Crna Gora će biti pod većim monitoringom Evropske unije i to je posebna prednost ova dva procesa. Nebojša Medojević iz Pokreta za promjene je najavio da tek sada počinje borba za uspostavljanje punih demokratskih standarda u Crnoj Gori:

„Od dana kada usvojimo ovaj evropski Ustav u Crnoj Gori nećemo biti sami i to je najveća garancija da neće biti ni diskriminacije, da neće biti ni drumskih razbojnika, da neće biti ni tajkuna koji će upravljati Crnom Gorom“.

Zadovoljstvo ustavnim rješenjima izrazila je i vladajuća Demokratska partija socijalista. Miodrag Vuković:

„Ovo je tekst ispisan evropskim jezikom, a iza sebe smo ostavili kvazipatriotski, guslarski deseterac koji nas je kroz istoriju mnogo koštao“.

Ustavom Crne Gore ispunjene su sve obaveze prema zahtjevima Savjeta Evrope. Plenarnoj sjednici je prethodila trogodišnja rasprava o novom Ustavu koja je prekinuta u vrijeme održavanja referenduma o nezavisnosti, a zatim nastavljena u Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore, a potom i međupartijskim razgovorima. Prema dogovoru koji su postigli vlast i dio opozicije vanredni izbori će biti održani u drugoj polovini 2009. godine.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG