Dostupni linkovi

Članstvo u Vijeću sigurnosti posredno će olakšati hrvatski ulazak u NATO i Europsku uniju, ocjenjuje se u Zagrebu.

Od 1. siječnja sljedeće godine, Hrvatska će dvije godine biti nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. Opći je zaključak da je to veliki uspjeh Hrvatske i nešto što će olakšati hrvatski ulazak u NATO i Europsku uniju. Predsjednik Republike Stipe Mesić komentirao je činjenicu da je Hrvatska na tu funkciju izabrana sa 184 glasa, uz četiri suzdržana i jedan – vjerojatno hrvatski – za Češku:

«Podršku smo dobili i iz Evrope, ali i iz drugih kontinenata, i iz razvijenih zemalja, ali i iz onih u razvoju. Dobili smo glasove zemalja koje su velike i moćne, ali i onih koje su male i slabe. Nitko nam nije u bloku izrazio povjerenje, ali se posvuda našlo dovoljno onih koji su nas prepoznali kao zemlju što će u Vijeću sigurnosti znati izraziti i njihove interese.»

U kratkom razdoblju, Hrvatska je, od kriznog područja postala sudionik u odlučivanju o drugim kriznim žarištima u svijetu, ocijenio je premijer Ivo Sanader:

«Od međunarodnog priznanja do sada, ovo je trenutno vrhunac učvršćenja i snage međunarodnog položaja Hrvatske.»

Kako će se Hrvatska ponašati na novoj funkciji u odnosima prema susjedima i u rješavanju problema u široj regiji jugoistoka Europe? Okvirni odgovor dao je premijer Sanader, odgovarajući na pitanje – kako će hrvatsko članstvo u Vijeću sigurnosti utjecati na rješavanje otvorenih pitanja sa Slovenijom?

«Može utjecati samo indirektno, na način da imamo čvršći položaj. Ali sigurno da mi nećemo stavljati bilateralna pitanja na dnevni red Vijeća sigurnosti. To bi bilo neodgovorno i to ne bi bilo sukladno ulozi koju ima članica Vijeća sigurnosti.»

"Ovo je trenutno vrhunac učvršćenja i snage međunarodnog položaja Hrvatske" - Ivo Sanader

Sanader ocjenjuje da je njegov govor u Glavnoj skupštini UN-a motiviran nezadovoljstvom prvostupanjskom haškom presudom za Ovčaru pridonio izboru Hrvatske i najavljuje da će se boriti da se nastavi progon ratnih zločinaca sa prostora ex-Jugoslavije i nakon završetka mandata Haškog tribunala:

«Ukoliko HDZ pobijedi na izborima i bude kontinuitet, mi ćemo insistirati da se i nakon prestanka rada Haškog suda po rezoluciji Vijeća sigurnosti osigura mehanizam da se i ovi ratni zločinci koji nisu uhićeni uhite i privedu pravdi. Na tome će Hrvatska insistirati.»

To je priznanje i Hrvatskoj i njezinoj diplomaciji, procjenjuje zamjenik ministra vanjskih poslova u Račanovoj vladi i profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivan Šimonović, koji je bio hrvatski veleposlanik u UN-u 1999. godine, kada jer Hrvatska i aplicirala za mjesto nestalnog člana Vijeća sigurnosti UN-a. Hrvatska će na ovoj funkciji promicati svoje interese, što ponekad i nije tako jednostavno kako se to nekome čini, kaže Šimonović:

«Ali ja vas s druge strane uvjeravam da dok vi sjedite u Vijeću sigurnosti, sve ostale države paze da vam ne stanu na prste. Naime, vaša moć, ne samo u Ujedinjenim narodima, nego i u međunarodnim odnosima, u to vrijeme je velika. Ja, dakle, mislim da ćemo imati puno i indirektnih koristi od našeg članstva, uključujući i ubrzanje našeg uključivanja u Evropsku uniju.»

Čuju se i upozorenja kako fotelja u Vijeću sigurnosti nije samo čast nego i obaveza. Hrvatska vanjska politika mora biti definirana i ozbiljno utemeljena, sa jasnim stavovima o svim kriznim situacijama u svijetu i u regiji, kaže profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Branko Caratan:

«To ne može postići ako ne bude aktivna, ako samo slijedi instrukcije vanjske politike EU, jer ni ta politika često puta nije jedinstvena i dolazi u kolebljivoj formi. Prema tome, Hrvatska sada mora imati veoma jasnu vanjsku politiku i u tom slučaju će naše sudjelovanje u radu Vijeća sigurnosti sigurno biti jedan pozitivan faktor u svim međunarodnim raspravama.»

Tko je najzaslužniji za izbor Hrvatske u Vijeće sigurnosti? Sanader je apelirao da to ne bude predmet predizbornih prepucavanja, a predsjednik Socijaldemokratske parije Zoran Milanović ipak je apostrofirao predsjednika Mesića, bez kojeg – kaže – ovoga ne bi bilo:

«Jer je odradio onaj nateži i najnezahvalniji dio posla, na najvišoj razini: Nesvrstane, Organizaciju islamske konferencije, Organizaciju afričkog jedinstva, lidere zemalja trećeg svijeta u New Yorku i – nažalost – katkad bio komentiran s podsmijehom i neodobravanjem. Sad vidimo rezultate.»

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG