Dostupni linkovi

Rođen je časopis za likovnu kritiku - Vizura


Collegium Artisticum, Sarajevo

Gost je Strajo Krsmanović, direktor sarajevske galerije Collegium Artisticum, pod čijim je okriljem nedavno startao prvi broj časopisa za likovnu kritiku pod imenom Vizura.

RSE: Šta će nama Vizura?

KRSMANOVIĆ: To je jedna nova i originalna priča rođena u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Razmišljajući o činjenici da svakom društvu treba kritika, da nema razvoja zdravog društva bez razvoja kritičkog i teorijskog mišljenja, mi smo u oblasti likovne umjetnosti odlučili da pokrenemo časopis, da otvorimo prostor za dijalog o svim pitanjima iz oblasti likovne umjetnosti, da otvorimo prostor likovnim kritičarima i da otvorimo prostor za razvoj teoretskog mišljenja u toj oblasti, budući da imamo i prvu generaciju istoričara umjetnosti sa katedre Filozofskog fakulteta. Osjećali smo da je to jedan prazni prostor i da nam nedostaje jedan takav časopis.

RSE: Imamo li kadrovske potencijale da sačuvamo tu lijepu zamisao na visokom profesionalnom nivou?

KRSMANOVIĆ: Mislim da ih imamo, ali da nisu imali dovoljno prostora. Prostor u dnevnoj štampi je jedna varijanta i bio je dosta mali. Ovo je časopis koji ima pretenzije da bude visoko stručni časopis, ima pretenzije da bude međunarodno indeksiran, tako da autori koji u njemu objavljuju imaju i reference za naučna napredovanja. Da bi to postigli, moramo ga međunarodno indeksirati, ali prije toga moramo obezbjediti određene uslove koji se traže da bi taj časopis dobio takav status. Krenuli smo i vidjet ćemo kako će to ići.

RSE: Ko sjedi u redakciji?

KRSMANOVIĆ: Aida Abadžić Hodžić je glavna i odgovorna urednica, a unutar redakcije imamo ljude koji nisu striktno iz likovne umjetnosti. Tu su: Ugo Vlaisavljević, Meliha Husedžinović, Dunja Blažević, Sulejman Bosto, Mehmed Zaimović, Fehim Hadžimuhamedović, Vefik Hadžismajlović i Dubravka Pozderac Lejlić, svi oni ljudi koji su u likovnom životu, u teoretskom dijelu, značajni u Bosni i Hercegovini. Izašao je prvi broj. Odjeci su dosta dobri. Razaslali smo ga i po regiji i po Evropi na neke referentne galerije. Dobivamo povratne informacije da im se časopis dopada. Od početka iduće godine trebali bi početi redovno izlaziti, a to je svaka četiri mjeseca. To je standard ispod kojeg se ne smije ni ići da bi smo bili međunarodno indeksirani.

RSE: Imali smo zaista izvanredne likovne kritičare. Čini mi se da u Bosni i Hercegovini niko ne piše ozbiljnu likovnu kritiku u novinama. Može li Vizura biti poticaj i na tom nivou?

KRSMANOVIĆ: Mislim da će katedra za Istoriju i umjetnost, u koju polažem velike nade, biti poticaj. Izvršit će se određeni pritisak i na medije i na druge. Imat ćemo mlade pametne teoretičare i istoričare likovne umjetnosti. Onda će mediji moći da ih regrutuju za svoje potrebe. Naravno da će trebati vremena i da se mediji naviknu na njih i oni na medije, ali to je posao koji se održava kao engleska trava. Vizura ima pretenziju da bude visoko stručni teoretski časopis. On, kao takav, nam je nedostajao, da bi upotpunio ono što je medijska prezentacija likovne umjetnosti na jedan drugi, visoko sofisticirani, teoretski i, ono što posebno ističem, kritički način.

RSE: Časopis koji će se baviti ovom tematikom po definiciji zahtijeva kvalitetan papir i još kvalitetniju štampu. To je skupo. Kako osigurati sredstva?

KRSMANOVIĆ: To je uvijek teško pitanje, ali se nadam da se nećemo spotaći o njega. Ovaj nulti broj je koštao poprilično i finansirao ga je sam Collegium Artisticum. Collegium Artisticum nema samo izlagačku obavezu, pošto slijedi tradicije grupe Collegium artisticum iz 1939. godine. Ima obavezu da se eksponira i u drugim oblastima umjetničkog stvaralaštva, pa i izdavaštva, ali to nije časopis jedne galerije, nego časopis jedne sredine. Svako ko želi da se pridruži kao suizdavač je dobrodošao. Naravno da očekujem razumijevanje naših ministarstava kulture, naročito kantonalnog. Ideja je bila da nulti broj uradimo sami, da bi sada, kada kucamo na vrata za novac, imali šta da pokažemo, da to ne bude samo prazna priča, nego da možemo da kažemo da je to časopis koji je dobio pohvale. Sada smo u toj fazi. Imam običaj reći da je najteže napraviti prvi broj, a odmah zatim i drugi broj. Jeste skup. Mislim da je ovaj broj koštao oko 20 hiljada maraka. Tehnički i dizajnerski je jako dobro opremljen. Radili su ga apsolventi grafičkog dizajna sa sarajevske Likovne akademije. Sve je dosta ambiciozno i sada smo u fazi da razgovaramo kako da u idućoj godini objavimo tri broja. Collegium Artisticum može garantovati finansijska sredstva za prvi naredni broj, ali za dva sljedeća, vidjet ćemo koliko može da pomogne Fondacija za izdavaštvo, koliko Ministarstvo kulture Kantona, koliko pretplata i marketing. Sve se uključuje i vjerujem da su Sarajevo i Bosna i Hercegovina sredine koje će uspjeti sačuvati jedan takav projekt.

RSE: Taj period kucanja na vrata dolazi u vrijeme vapaja likovnih umjetnika da skapavaju od gladi u vrijeme kada se gase neki naši ugledni časopisi, časopisi sa tradicijom.

KRSMANOVIĆ: Znamo gdje živimo, ali mislim da se bez ambicije ne može i nema smisla živjeti. Vjerujući u poruke koje smo dobili kroz promociju časopisa, vjerujući u potražnju za pretplatom na časopis, pa i nešto malo iz marketinga, nadam se da ćemo uspjeti. Želim da vjerujem da taj projekt možemo iznijeti kao ozbiljnu stvar
XS
SM
MD
LG