Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Prošlo je vrijeme vojnih kišobrana


Krešimir Ćosić

Intervju sa Krešimirom Ćosićem, poslanikom hrvatskog Sabora.


Ćosić je predvodio delegaciju svoje zemlje na prije dva dana završenoj Parlamentarnoj skupštini NATO-a u Rejkjaviku, gdje je odlučeno da se ta zemlja zajedno sa Albanijom i Makedonijom sljedeće godine pozove najvećoj vojnoj alijansi. O tome kao i o sastanku u Splitu predstavnika Jadranske povelje, uz učešće Sjedinjenih Država, gdje Crna Gora ima status posmatrača razgovaramo sa našim gostom.

RSE: Gospodine Ćosiću, Parlamentarna skupština NATO-a je odlučila da na zasjedanje sljedeće godine pozove na pregovore o članstvu Hrvatsku, Albaniju i Makedoniju. Da li se ovim pojačava bezbjedonosni štit na Balkanu pod kontrolom Brisela, odnosno Vašingtona?

ĆOSIĆ: Prvo, ljepi pozdrav slušateljima u Crnoj Gori. Što se tiče štitova ja bih rekao da su ipak ta vremena iza nas. U svakom slučaju, pozivnica Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji važna je i zajednički interes je jer proširenje NATO-a treba gledati u kontekstu širenja sigurnosti i stabilnosti na ovim prostorima kako se, nadamo se, nikad ne bi dogodilo ono što se događalo devedesetih godina. Prema tome, ja bih rekao dugoročno puno više mira, sigurnosti, stabilnosti i predvidivosti, novih radnih mjesta i gospodarskog razvoja i rasta.

RSE: Ove tri države bile su i članice Jadranske povelja. Šta će biti sa njom nakon praktično poziva dosadašnjim članicama da se pridruže NATO porodici? Ovo pitam s obzirom da Crna Gora ima status posmatrača u Jadranskoj povelji.

ĆOSIĆ: To je svakako važno pitanje i mislim da zaslužuje pažnju građana Crne Gore. Američko-jadranska povelja bila je važna inicijativa Sjedinjenih Američkih Država. Ona je uspostavljena 2003. godine nakon činjenice da države balticke skupine dobile pozivnice za punopravno članstvo u NATO. Svakako, nadamo se, ulaskom i dobivanjem pozivnica od Bukurešta za ove tri države Američko-jadranska povelja ili proces proširenja ima svoj kontinuitet. On se neće time završiti i mislim da je važna odluka koja je nedavno donešena oko priključenja ovih država Partnerstvu za mir, to je dobar temelj da Američko-jadranska povelja, možda pod nekim drugim nazivom, ima svoj kontinuitet i ona će predstavljati mehanizam koji će omogućiti, nadamo se, svakako Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, ali i Srbiji ulazak u NATO, ali svakako i u Evropsku uniju.

RSE: Sjutra se u Splitu održava sastanak predstavnika članica Povelje na visokom nivou uz učešće SAD-a, koje su praktično i pokrovitelj čitavog projekta. Da li će tamo biti riječi o novim modalitetima saradnje za ove tri zemlje, mislim na Crnu Goru, Srbiju i Bosnu?

ĆOSIĆ: Da li će biti riječi o novim modalitetima to ne znam i ne mogu reć, ali će sigurno biti riječi o nastavku te suradnje jer to je jedan proces koji zaslužuje pažnju, a mora biti i je briga i odgovornost svih, posebno na ovim prostorima, ali i međunarodne zajednice, svakako Hrvatske, Albanije, Makedonije koji se približavaju punopravnom članstvu u NATO-u i tu istu perspektivu i taj isti put treba osigurati i Crnoj Gori i Srbiji i Bosni i Hercegovini u tom smislu treba gledati i na ovaj sastanak u Splitu, ali i na sve sljedeće aktivnosti jer one imaju upravo taj zajednički cilj da uokviru NATO-a ove države međusobno surađuju ne samo na vojnim pitanjima, to je samo dio smisla i cilja zbog kojeg NATO funkcionira, nego prije svega jačanje političkog razumijevanja i uopće sigurnosti i stabilnosti na ovim prostorima.

RSE: Da li po Vašem mišljenju ove tri zemlje imaju iste predispozicije, mislim prije svaga na političke koje ste upravo pomenuli za dalje integracije kroz Jadransku povelju ka NATO-u?

ĆOSIĆ: Ja bih rekao da moraju imat iste političke predispozicije jer ako to ne bi bilo tako onda bi značilo da postoji nekakva razlika u statusu nekih država, da su neke favorizirane, neke druge to nisu i mislim da takav pristup u međunarodnoj zajednici nije prisutan. Svi su jednako dobrodošli, ali svi moraju ispunjavat sve one kriterije koje nameće i Evropska unija i NATO. I u tom smislu mislim da će ove tri države zajednički surađivati kao novi projekt nastavka procesa širenja, ali isto tako da će i ta suradnja u tom regionalnom prostoru u Jugoistočnoj Evropi u širem smislu svim ovim inicijativama svakako jačati i nadamo se posebno da će i suradnja između Republike Hrvatske i Crne Gore u narednom razdoblju biti još intenzivnija, kako na političkom tako prije svega i na gospodarskom planu u području turizma, infrastrukture, energetike i tako dalje.

RSE: Koliko se ove pojačane aktivnosti mogu posmatrati u kontekstu situacije na Kosovu kao posljednje neuralgične tačke na Balkanu?

ĆOSIĆ: Sve ove aktivnosti i ovo u Splitu što će se dogoditi narednih dana to je bilo planirano i u tom smislu većinu onoga što se danas dešava i dešavaće se u narednom razdoblju treba gledati u tom širem kontekstu procesa širenje sigurnosti i stabilnosti. Svakako, u pravu ste, Kosovo je jedno otvoreno, neuralgično, sigurnosno, ali i političko pitanje. No, vjerujem da međunarodna zajednica ima instrumente i prije svega sposobnosti političkog razgovora i dogovora kako bi se našlo rješenje koje neće biti sigurnosna prijetnja nego, naprotiv, doprinos sigurnosti. No, isto tako postoje i snage međunarodne zajednice i vojne i tehničke i političke na Kosovu i oko Kosova koje u slučaju moguće eskalacije bilo kakvih sukoba s bilo čije strane biće u stanju to spriječiti, a mislim da je to i u interesu svih nas da se ne bi događalo više ono što se nekad na ovim prostorima dešavalo, pa i na Kosovu.

  • 16x9 Image

    Slavica Brajović

    Za Radio Slobodna Evropa radi od početka 1997. godine, a na mjestu šefa podgoričkog biroa je od juna 2000., kad je startovala i polusatna emisija Radija Slobodna Evropa o događajima u Crnoj Gori.

XS
SM
MD
LG