Dostupni linkovi

Prošlo je vrijeme vojnih kišobrana


Krešimir Ćosić

Intervju sa Krešimirom Ćosićem, poslanikom hrvatskog Sabora.


Ćosić je predvodio delegaciju svoje zemlje na prije dva dana završenoj Parlamentarnoj skupštini NATO-a u Rejkjaviku, gdje je odlučeno da se ta zemlja zajedno sa Albanijom i Makedonijom sljedeće godine pozove najvećoj vojnoj alijansi. O tome kao i o sastanku u Splitu predstavnika Jadranske povelje, uz učešće Sjedinjenih Država, gdje Crna Gora ima status posmatrača razgovaramo sa našim gostom.

RSE: Gospodine Ćosiću, Parlamentarna skupština NATO-a je odlučila da na zasjedanje sljedeće godine pozove na pregovore o članstvu Hrvatsku, Albaniju i Makedoniju. Da li se ovim pojačava bezbjedonosni štit na Balkanu pod kontrolom Brisela, odnosno Vašingtona?

ĆOSIĆ: Prvo, ljepi pozdrav slušateljima u Crnoj Gori. Što se tiče štitova ja bih rekao da su ipak ta vremena iza nas. U svakom slučaju, pozivnica Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji važna je i zajednički interes je jer proširenje NATO-a treba gledati u kontekstu širenja sigurnosti i stabilnosti na ovim prostorima kako se, nadamo se, nikad ne bi dogodilo ono što se događalo devedesetih godina. Prema tome, ja bih rekao dugoročno puno više mira, sigurnosti, stabilnosti i predvidivosti, novih radnih mjesta i gospodarskog razvoja i rasta.

RSE: Ove tri države bile su i članice Jadranske povelja. Šta će biti sa njom nakon praktično poziva dosadašnjim članicama da se pridruže NATO porodici? Ovo pitam s obzirom da Crna Gora ima status posmatrača u Jadranskoj povelji.

ĆOSIĆ: To je svakako važno pitanje i mislim da zaslužuje pažnju građana Crne Gore. Američko-jadranska povelja bila je važna inicijativa Sjedinjenih Američkih Država. Ona je uspostavljena 2003. godine nakon činjenice da države balticke skupine dobile pozivnice za punopravno članstvo u NATO. Svakako, nadamo se, ulaskom i dobivanjem pozivnica od Bukurešta za ove tri države Američko-jadranska povelja ili proces proširenja ima svoj kontinuitet. On se neće time završiti i mislim da je važna odluka koja je nedavno donešena oko priključenja ovih država Partnerstvu za mir, to je dobar temelj da Američko-jadranska povelja, možda pod nekim drugim nazivom, ima svoj kontinuitet i ona će predstavljati mehanizam koji će omogućiti, nadamo se, svakako Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, ali i Srbiji ulazak u NATO, ali svakako i u Evropsku uniju.

RSE: Sjutra se u Splitu održava sastanak predstavnika članica Povelje na visokom nivou uz učešće SAD-a, koje su praktično i pokrovitelj čitavog projekta. Da li će tamo biti riječi o novim modalitetima saradnje za ove tri zemlje, mislim na Crnu Goru, Srbiju i Bosnu?

ĆOSIĆ: Da li će biti riječi o novim modalitetima to ne znam i ne mogu reć, ali će sigurno biti riječi o nastavku te suradnje jer to je jedan proces koji zaslužuje pažnju, a mora biti i je briga i odgovornost svih, posebno na ovim prostorima, ali i međunarodne zajednice, svakako Hrvatske, Albanije, Makedonije koji se približavaju punopravnom članstvu u NATO-u i tu istu perspektivu i taj isti put treba osigurati i Crnoj Gori i Srbiji i Bosni i Hercegovini u tom smislu treba gledati i na ovaj sastanak u Splitu, ali i na sve sljedeće aktivnosti jer one imaju upravo taj zajednički cilj da uokviru NATO-a ove države međusobno surađuju ne samo na vojnim pitanjima, to je samo dio smisla i cilja zbog kojeg NATO funkcionira, nego prije svega jačanje političkog razumijevanja i uopće sigurnosti i stabilnosti na ovim prostorima.

RSE: Da li po Vašem mišljenju ove tri zemlje imaju iste predispozicije, mislim prije svaga na političke koje ste upravo pomenuli za dalje integracije kroz Jadransku povelju ka NATO-u?

ĆOSIĆ: Ja bih rekao da moraju imat iste političke predispozicije jer ako to ne bi bilo tako onda bi značilo da postoji nekakva razlika u statusu nekih država, da su neke favorizirane, neke druge to nisu i mislim da takav pristup u međunarodnoj zajednici nije prisutan. Svi su jednako dobrodošli, ali svi moraju ispunjavat sve one kriterije koje nameće i Evropska unija i NATO. I u tom smislu mislim da će ove tri države zajednički surađivati kao novi projekt nastavka procesa širenja, ali isto tako da će i ta suradnja u tom regionalnom prostoru u Jugoistočnoj Evropi u širem smislu svim ovim inicijativama svakako jačati i nadamo se posebno da će i suradnja između Republike Hrvatske i Crne Gore u narednom razdoblju biti još intenzivnija, kako na političkom tako prije svega i na gospodarskom planu u području turizma, infrastrukture, energetike i tako dalje.

RSE: Koliko se ove pojačane aktivnosti mogu posmatrati u kontekstu situacije na Kosovu kao posljednje neuralgične tačke na Balkanu?

ĆOSIĆ: Sve ove aktivnosti i ovo u Splitu što će se dogoditi narednih dana to je bilo planirano i u tom smislu većinu onoga što se danas dešava i dešavaće se u narednom razdoblju treba gledati u tom širem kontekstu procesa širenje sigurnosti i stabilnosti. Svakako, u pravu ste, Kosovo je jedno otvoreno, neuralgično, sigurnosno, ali i političko pitanje. No, vjerujem da međunarodna zajednica ima instrumente i prije svega sposobnosti političkog razgovora i dogovora kako bi se našlo rješenje koje neće biti sigurnosna prijetnja nego, naprotiv, doprinos sigurnosti. No, isto tako postoje i snage međunarodne zajednice i vojne i tehničke i političke na Kosovu i oko Kosova koje u slučaju moguće eskalacije bilo kakvih sukoba s bilo čije strane biće u stanju to spriječiti, a mislim da je to i u interesu svih nas da se ne bi događalo više ono što se nekad na ovim prostorima dešavalo, pa i na Kosovu.

  • 16x9 Image

    Slavica Brajović

    Za Radio Slobodna Evropa radi od početka 1997. godine, a na mjestu šefa podgoričkog biroa je od juna 2000., kad je startovala i polusatna emisija Radija Slobodna Evropa o događajima u Crnoj Gori.

XS
SM
MD
LG