Predsjednik Narodne skupštine Igor Radojičić do momenta izbora predsjednika Republike Srpske će obavljati dio neodložnih poslova iz njegove nadležnosti. Premijer RS-a Milorad Dodik:
“Ovim omogućavamo da se nesmetano obavljaju ustavno - pravna pozicija i Ustavom predviđene nadležnosti. Ovo nije preuzimanje funkcije, nego dijela poslova iz te nadležnosti i na ovaj način, dakle, otklanjamo ovaj problem.”
Potez Narodne skupštine i Vlade RS-a u dane žalosti, za potpredsjednika RS-a Adila Osmanovića bio je iznenađujući:
“I donošenje odluke na prijedlog Vlade koja je direktno kršenje Ustava RS-a. U Ustavu RS-a tačno stoji da predsjednika u slučaju njegove spriječenosti mijenja jedan od potpredsjednika. Narodna skupština, koja je uzela sebi za pravo da to riješi, mogla je kazati koji je to potpredsjednika i sve bi stvari išle svojim tokom. Radi se o nekih dva, tri mjeseca najviše do raspisivanja vanrednih izbora.”
Predsjednik Kluba delegata hrvatskog naroda u Vijeću naroda RS-a Tomislav Tomljanović smatra da je odluka Narodne skupštine bila ishitrena, te da nije u skladu s Ustavom ovog entiteta:
“Sa puno argumenata se da obrazložiti da ovo nije u skladu s Ustavom. Međutim, mi smo na Klubu već razmatrali to pitanje i nismo postigli suglasnost da postavimo pitanje vitalnog interesa jer je to dosta široko područje sada za tumačiti. Mi kao Hrvati imamo svoga predstavnika koji je potpredsjednik, a Ustav decidirano ne kaže da potpredsjednik zamjenjuje predsjednika, ili koji ga zamjenjuje. One od nadležnosti u Ustavu koje su propisane da predsjednik ovlašćuje jednog od potpredsjednika da ga zamjenjuje, podrazumijevaju, dakle, da je predsjednik privremeno spriječen bilo kojim razlogom da to može učiniti.”
Muharem Murseilović, šef Kluba poslanika Stranke za BiH, kaže da je Narodna skupština na ovaj način samo još jednom ismijala jednakopravnost Srba, Hrvata i Bošnjaka u RS-u:
“Moram reći da sam sam bio ne iznenađen nego to je bilo normalno očekivati, ali ovoliki stepen nepovjerenja koji je pokazan prema konstitutivnim narodima, druga dva konstitutivna naroda u RS-u nije dobar i o tome se može i nadugo i naširoko pričati.”
Istog mišljenja je i potpredsjednik Narodne skupštine, član Stranke demokratske akcije Šefket Hafizović:
“Motiv je očito da ne bi bio jedan od dva potpredsjednika Republike, da ne bi vršili dužnost predsjednika. Mislim, ako ćemo iskreno govoriti, to je motiv sigurno da oni u 24 sata od smrti gospodina Jelića zakazuje skupština i da se prenosi izvan tih institucija nadležnost obavljanja dijela funkcije predsjednika Republike.”
Centralna izborna komisija još nije dala svoj zvanični stav o ovom slučaju. Ipak, tumačenja pojedinih članova Komisije da bi ukoliko se raspišu prijevremeni izbori, pored predsjednika, građani RS-a trebali ponovo birati i potpredsjednike naišla je na neodobravanje bošnjačkih i hrvatskih političara. Adil Osmanović:
“Mislim da zaista to nema nigdje u Izbornom zakonu. Mi smo birani svako pojedinačno, nismo birani sa jedne izborne liste. Kod mene stoji da mi je mandat 4 godine. Prestanak mog mandata je tačno određen, da je to u slučaju smrti ili neopozive moje ostavke na tu funkciju, ili bolesti koju bi potvrdio ljekarski konzilijum - da nisam sposoban obavljati tu funkciju. Prema tome, ako bi došlo do raspisivanja izbora, onda to treba izbore za predsjednika Republike. S obzirom da je pobijedio čovjek iz reda srpskog naroda, znači bira se predsjednik Republike iz reda srpskog naroda.”
Tomislav Tomljanović:
“Dakle, mi ne vidimo nikakvu potrebu za biranjem dopredsjednika, niti vidimo potrebu za bilo kakvom dopunom bilo čega. Nema razloga za izbor ljudi koji nisu birani kao predsjedništvo. Oni su birani, podvlačim još jednom, sa posebnih izbornih lista.”
Ovo je samo potvrda koliko su nam hitno potrebne izmjene Ustava, kaže Šefket Hafizović:
“Koliko zapravo je Ustav nejasan, neodređen i nedefinisan i koliko postoji potreba da se napravi ustavno uređenje ove države koja će biti zaista po uzoru na evropske zemlje.”
“Ovim omogućavamo da se nesmetano obavljaju ustavno - pravna pozicija i Ustavom predviđene nadležnosti. Ovo nije preuzimanje funkcije, nego dijela poslova iz te nadležnosti i na ovaj način, dakle, otklanjamo ovaj problem.”
Potez Narodne skupštine i Vlade RS-a u dane žalosti, za potpredsjednika RS-a Adila Osmanovića bio je iznenađujući:
“I donošenje odluke na prijedlog Vlade koja je direktno kršenje Ustava RS-a. U Ustavu RS-a tačno stoji da predsjednika u slučaju njegove spriječenosti mijenja jedan od potpredsjednika. Narodna skupština, koja je uzela sebi za pravo da to riješi, mogla je kazati koji je to potpredsjednika i sve bi stvari išle svojim tokom. Radi se o nekih dva, tri mjeseca najviše do raspisivanja vanrednih izbora.”
Predsjednik Kluba delegata hrvatskog naroda u Vijeću naroda RS-a Tomislav Tomljanović smatra da je odluka Narodne skupštine bila ishitrena, te da nije u skladu s Ustavom ovog entiteta:
“Sa puno argumenata se da obrazložiti da ovo nije u skladu s Ustavom. Međutim, mi smo na Klubu već razmatrali to pitanje i nismo postigli suglasnost da postavimo pitanje vitalnog interesa jer je to dosta široko područje sada za tumačiti. Mi kao Hrvati imamo svoga predstavnika koji je potpredsjednik, a Ustav decidirano ne kaže da potpredsjednik zamjenjuje predsjednika, ili koji ga zamjenjuje. One od nadležnosti u Ustavu koje su propisane da predsjednik ovlašćuje jednog od potpredsjednika da ga zamjenjuje, podrazumijevaju, dakle, da je predsjednik privremeno spriječen bilo kojim razlogom da to može učiniti.”
Muharem Murseilović, šef Kluba poslanika Stranke za BiH, kaže da je Narodna skupština na ovaj način samo još jednom ismijala jednakopravnost Srba, Hrvata i Bošnjaka u RS-u:
“Moram reći da sam sam bio ne iznenađen nego to je bilo normalno očekivati, ali ovoliki stepen nepovjerenja koji je pokazan prema konstitutivnim narodima, druga dva konstitutivna naroda u RS-u nije dobar i o tome se može i nadugo i naširoko pričati.”
Istog mišljenja je i potpredsjednik Narodne skupštine, član Stranke demokratske akcije Šefket Hafizović:
“Motiv je očito da ne bi bio jedan od dva potpredsjednika Republike, da ne bi vršili dužnost predsjednika. Mislim, ako ćemo iskreno govoriti, to je motiv sigurno da oni u 24 sata od smrti gospodina Jelića zakazuje skupština i da se prenosi izvan tih institucija nadležnost obavljanja dijela funkcije predsjednika Republike.”
Centralna izborna komisija još nije dala svoj zvanični stav o ovom slučaju. Ipak, tumačenja pojedinih članova Komisije da bi ukoliko se raspišu prijevremeni izbori, pored predsjednika, građani RS-a trebali ponovo birati i potpredsjednike naišla je na neodobravanje bošnjačkih i hrvatskih političara. Adil Osmanović:
“Mislim da zaista to nema nigdje u Izbornom zakonu. Mi smo birani svako pojedinačno, nismo birani sa jedne izborne liste. Kod mene stoji da mi je mandat 4 godine. Prestanak mog mandata je tačno određen, da je to u slučaju smrti ili neopozive moje ostavke na tu funkciju, ili bolesti koju bi potvrdio ljekarski konzilijum - da nisam sposoban obavljati tu funkciju. Prema tome, ako bi došlo do raspisivanja izbora, onda to treba izbore za predsjednika Republike. S obzirom da je pobijedio čovjek iz reda srpskog naroda, znači bira se predsjednik Republike iz reda srpskog naroda.”
Tomislav Tomljanović:
“Dakle, mi ne vidimo nikakvu potrebu za biranjem dopredsjednika, niti vidimo potrebu za bilo kakvom dopunom bilo čega. Nema razloga za izbor ljudi koji nisu birani kao predsjedništvo. Oni su birani, podvlačim još jednom, sa posebnih izbornih lista.”
Ovo je samo potvrda koliko su nam hitno potrebne izmjene Ustava, kaže Šefket Hafizović:
“Koliko zapravo je Ustav nejasan, neodređen i nedefinisan i koliko postoji potreba da se napravi ustavno uređenje ove države koja će biti zaista po uzoru na evropske zemlje.”
