Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Ko su najbogatiji Srbi?

Nebojša BUGARINOVIĆ Na najnovijoj listi stotinu najbogatijih ljudi Srednje i Istočne Evrope poljskog magazina “Vprost” nalaze se trojica biznismena iz Srbije – Filip Cepter sa 4,4 milijarde dolara na 23. mestu, vlasnik kompanije “Delta” Miroslav Miškovic na 41. mestu sa dve milijarde i trgovac cigaretama Stanko – Cane Subotic, čiji se kapital procenjuje na 600 miliona dolara i koji se nalazi pri dnu liste, na 96. mestu. Ko su srpski bogataši i kako su dospeli u ekskluzivni klub finansijski najmoćnijih ljudi u ovom delu Starog Kontinenta?

Filip Cepter, nekada Milan Janković, vlasnik je poslovne imperije sa sedištem u Monte Karlu, svoj poslovni uspon je započeo pre dvadesetak godina, proizvodnjom visokokvalitetnog posuđa. Sada se pod firmom Zepter u više od 40 zemalja proizvode i prodaju kućni aparati i kozmetika, dok se vlasnik u Srbiji bavio i finansijama i poslovima u osiguranju. Poslednja akvizicija se očekuje u obliku kupovine šecerane u Zrenjaninu. Svojevremeno su ga za pomoć Miloševiću i internacionalni šverc oružja sumnjičili Srpski pokret obnove i Međunarodna krizna grupa, Cepter je na to odgovarao tužbama, a u domaćoj javnosti je bio najprisutniji nakon 2000. godine, kao lični prijatelj premijera Zorana Đinđića.

Za razliku od Filipa Ceptera, Miroslav Mišković nije morao da menja ime, jer je najveći deo kapitala sticao na domaćem tržištu. Nekadašnji direktor hemijske industrije “Župa” i potpredsednik socijalističke vlade s početka devedesetih, brzo je otkrio prednosti kapitalizma i povlašćenog položaja u uslovima sankcija i međunarodne izolacije. Njegova “Delta” je vrlo brzo postala jedan od najvećih uvoznika brojnih svetskih brendova. “Nike”, “Fiat”, “Nestle”, samo su neke od njih. Tokom devedesetih šuškalo se o tome da je do ekstraprofita dolazio šticovanjem, a kao jedan od najblistavijih poslovnih poteza diskretnog Kruševljanina ističu se prodaje “Delta banke” i “Delta osiguranja” italijanskim džinovima “Intezi” i “Đeneraliju”, koje su mu donele blizu pola milijarde evra. Mišković se, za razliku od već pomalo zaboravljene “Braće Karić”, nije libio da kupuje proizvodne firme i desetine hiljada hektara zemlje. Svoj trgovački lanac počeo je da širi u regionu, a za potrebe Univerzijade 2009, na Novom Beogradu zida 2000 stanova koje će posle igara ponuditi tržištu.

Od sve trojice srpskih bogataša najmanje se zna o Stanku Subotiću, trgovcu cigaretama čije se ime vezuje za bivšeg premijera Crne Gore Mila Đukanovića i ubijenog predsednika srpske vlade Zorana Đinđića. Subotićeva kompanija “Bonareks” osumnjičena je da je švercom duvana oštetila Srbiju za najmanje je 40 miliona evra, a dvadesetak bliskih saradnika već se nalazi u zatvoru. Vlasnik, koji je kupovinom niza firmi u Srbiji, već obezbedio disperziju kapitala, za sada se se nalazi na sigurnom – u Švajcarskoj.

Ekonomski analitičari zapažaju da je, za razliku od većine ruskih i ukrajinskih tajkuna koji, zahvaljujući vlasništvu nad ogromnim sirovinskim resursima, zauzimaju sam vrh liste najbogatijih, uglavnom reč o ljudima koji su se u mutna tranziciona vremena pozicionirali kao vodeći igrači u sferi trgovine i usluga. To je slučaj i kod trojice srpskih biznismena, kaže u razgovoru za RFE ekonomski komentator nedeljnika NIN Ruža Ćirković:

“Koliko mi znamo, iz njihovih oficijelnih priznanja, gospodin Cepter se obogatio trgujući šerpama, gospodin Mišković i dan danas trguje uvoznom robom široke potrošnje, i gospodin Cane Subotić je, kao što je poznato, trgovac cigaretama. To je jedna od stvari koja mi dovoljno govori a to je da su svi oni obogatili trgovinom u uslovima sankcija i tranzicije. Naša država je propustila da uradi nešto kako bi zaštitila opšte državno i narodno bogatstvo i da je, za razliku od bogatijih država u regionu, dopustila da se pojedinci obogate preko svake mere. Bruto društveni proizvod Slovenije po stanovniku je 2004. godine iznosio oko 14.000 eura, veći 4-5 puta od bruto društvenog proizvoda Srbije - i vaši slušaoci i moji čitaoci mogu da provere da li ispred ovih naših bogataša ima ijednog tako visoko plasiranog Slovenca, sa tako velikim bogatstvom. Moramo da zaključimo da je naša država privilegovala i stvorila privilegovane uslove trgovcima ovoga tipa. Moram i da napomenem da je država, po našim saznanjima, napravila i mnogo teže propuste što se toga tiče - obogatili su se ljudi koji su bogatstvo stekli i krivičnim delima.”

Urednik časopisa “Preduzeće” Vojislav Stevanović ne spori da su srpski bogataši do kapitala došli u vreme kada se zakon nije mnogo poštovao, ali upozorava da ne treba smetnuti s uma ni izuzetan poslovni nerv koji poseduju ovi ljudi:

“Očigledno je da su oni uspeli da u određenom vremenu iskoriste sve moguće prilike koje su im se ukazale i da na taj način neki početni kapital koji su imali uvećaju. Bez obzira na sve što se priča mislim da ne treba isključiti mogućnost da su oni uspeli da se dokažu i kao dobri menadžeri. Nisu oni jedini koji su imali poslovne prilike koje su im se ukazale, ali su, eto, jedini koji su isplivali između ostalih.”

RSE: Pretpostavljate da je moguće za života doći od nule do milijardu dolara na računu?

“Da, to se događalo. Jeste da je teško, to je kombinacija raznih okolnosti – umeća i društvenih okolnosti pa i možda nekih moralnih osobina. Više puta je pokazano u svetu da je moguće, za čak i kraće vreme doći do jako velikog bogatstva.”

S prostora bivše Jugoslavije, i to pri dnu liste, su još trojica biznismena iz Hrvatske, ali njihov kapital još uvek nije dosegao prvu milijardju dolara. Vlasnik “Agrokora” Ivica Todorić je sa 830 miliona dolara kapitala na 81, Ante Vlahovć iz “Adris Grup-a” na 92. mestu sa 650 miliona, dok je 99, sa 540 miliona dolara poljoprivredni magnat Enver Moralić.

Pogledajte najnovije vesti dana

Američka vojska postavila bodljikavu žicu na granici sa Meksikom

Američki vojnici postavljaju bodljikavu žicu

Američka vojska postavila je bodljikavu žicu i podigla barikade, dok se stotine migranata iz Centralne Amerike približavaju granici Meksika i SAD-a.

Oko 400 migranata, koji su se odvojili od glavnog dijela karavana u Meksiko Sitiju, stigli su u pogranični grad Tihuanu autobusom, rekli su očevici.

Očekuje se da će veće grupe migranata stići narednih dana, rekle su grupe za ljudska prava. Nekoliko hiljada migranata u najmanje tri karavanske grupe kreću se kroz Meksiko prema granici sa SAD-om.

Američki ministar odbrane Džejms Matis najavio je da će sutra posjetiti region na granici sa Meksikom i ovo je njegova prva posjeta od kada je Vašington najavio slanje više od 7.000 vojnika kako bi SAD spriječilo ulaz karavanu migranata, većinom državljana Hondurasa.

Američka Agencija za carinu i zaštitu granice (CBP) saopštila je da će zatvoriti saobraćajne trake na prelazima San Isidro i Otaj Mesa iz Tihuane, a nakon toga će vojska postaviti bodljikavu žicu, kao i barikade i ograde.

Đukanović: Napredak na Balkanu doveden u pitanje

Milo Đukanović predsjednik Crne Gore

Napredak na Zapadnom Blakanu doveden je u pitanje, izjavio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i poručio da samo aktivnija Evropa može spriječiti da Balkan padne pod uticaj Rusije i Turske.

Đukanović je to rekao u intervju za francuski “Le Figaro” koji prenosi portal Antenam, prilikom boravka u Parizu na godišnjici obilježavanja završetka Prvog svjetskog rata, na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Na pitanje koje su glavne prijetnje za Zapadni Balkan, Đukanović je rekao da je doveden u pitanje napredak u cijelom regionu.

„To objašnjavam dvijema glavnim okolnostima. Prva se odnosi na interese velikih koji se ponovo sudaraju na Balkanu“, naveo je Đukanović. Nije nikakva novost da je region u istoriji uvijek korišćen kao „moneta za potkusurivanje u rješavanju problema velikih sila“

„Druga okolnost je to što od devedesetih godina vučemo tri problema koji truju region: Makedoniju paralisanu od 2008., konflikt Srbije i Kosova čiji je krajnji rezultat svima nepoznat i nefunkcionalna Bosna i Hercegovina“, rekao je Đukanović.

On je istakao da novi pregovori između predsjednika Srbije i Kosova stvaraju posebnu nervozu u regionu.

„Nestabilnost je pojačana nedavnim pogoršanjem odnosa između Srbije i Hrvatske. Plašim se da takav razvoj situacije daje polet pristalicama Velike Srbije. Neki od njih ponovo počinju sa osporavanjem crnogorske nezavisnosti tvrdeći da Srbija ima prirodno pravo na Crnu Goru“, rekao je Đukanović i upozorio da je takva retorika opasna u vremenu nestabilnosti.

Đukanović je, na pitanje da li je Rusija prihvatila članstvo Crne Gore u Alijansi, rekao da se Moskva generalno protivi NATO integraciji Zapadnog Balkana.

„Budući da smo mi bili jedina zemlja kandidat, to se protivljenje prirodno okrenulo prema nama“, naveo je Đukanović.

Kaže da cilj Crne Gore uvijek bio da se pridruži zapadnoj porodici čije vrijednosti dijeli i dodao da je taj proces započeo ulaskom u NATO, a da će se završiti učlanjenjem u Evropsku uniju (EU).

Đukanović je rekao da je Crna Gora istorijski i kulturno uvijek bila bliska Rusiji, ali da su se posljednih godina odnosi dvije države značajno pogoršali.

„Mogao bih čak da kažem da nikada ranije nijesu bili tako loši. Crna Gora je podržala politiku evropskih sankcija protiv Rusije nakon aneksije Krima. Moskva je odgovorila primjenom sankcija prema nama“, istakao je Đukanović.

Upitan da li su i dalje evidentni pritisci Rusije, kao što je bio slučaj tokom crnogorksog pristupanja NATO-u, Đukanović je rekao da je ruska politika na Balkanu vrlo jasna i nepromijenjena, protiv ulaska u NATO i u EU.

Kako je naveo, sve je počelo političkim porukama iz Moskve, koja se protivila toj integraciji. Đukanović je ukazao da je nakon toga Kremlj formirao filijale ruskih medija na Balkanu, a Moskva finansijski podržavala protivnice NATO i EU integracije.

Crnogorski predsjednik je rekao da su pojačane i obavještajne aktivnosti pa je Moskva na kraju podržala i pokušaj državnog udara 2016. godine.

„Uspjeli smo se oduprijeti tom prijetećem zemljotresu, ali pritisci se nastavljaju. Rusija pokušava, kao i drugdje u Evropi, da dovede u pitanje evropski sistem vrijednosti“, ocijenio je Đukanović.

Upitan da li je turski uticaj jednako problematičan kao ruski, Đukanović je rekao da je osnovni problem nedostatak entuzijazma u EU, u odnosu na Crnu Goru.

Prema njegovim riječima, ta nezainteresovanost podstiče treće zemlje da se angažuju na Balkanu.

„Rusija i Turska, koje se smatraju važnim međunarodnim faktorima, u tome nalaze svoj interes. Samo aktivnija Evropa može spriječiti da Balkan ne padne pod njihov uticaj“, poručio je Đukanović.

Na pitanje da li podržava ideju prema kojoj bi približavanje Srbije i Kosova išlo preko razmjene teritorija, odogvorio da je pominjanje eventualne razmjene teritorija novost.
Tačno je, kaže on, da su neke zapadne prijestonice promijenile mišljenje, vrlo eksplicitno.

„Drugim riječima, došla su druga vremena. Mislim da treba sačuvati opreznost i voditi računa o tome da se ne stvori presedan koji će izazvati domino efekat u regionu. Sačekajmo odluke dva predsjednika“, poručio je Đukanović.

Otpravnica ambasade SAD: Kosovo ništa ne dobija povećanjem taksi Srbiji i BiH

Otpravnica poslova Američke ambasade na Kosovu Colleen Hyland (Kolin Hajland) ocenila je da Kosovo ništa ne dobija od povećanja taksi prema drugim zemljama članicama CEFTA-e.

Ona je na Twitter napisala kako se time "stvara nesigurnost za poslovanje i ekonomska nestabilnost".

"Povećanje obaveza drugim članicama CEFTA-e nema dobrobiti za Kosovo. Samo stvara nesigurnost za posao i proizvodi ekonomsku nestabilniost. Bolje je više napora uložiti u obezbjeđivanje prosperitetne budućnosti kroz dijalog," napisala je otpravnica poslova američke ambasade na Kosovu.

Vlada Kosova je prošle sedmice donijela odluku o uvođenju takse od 10 odsto za proizvode koji se iz Srbije i Bosne i Hercegovine uvoze na Kosovo. Premjer Ramuš Haradinaj je mjeru objasnio kao recipročnu i u svrhu zaštite interesa Kosova.

To je međutim izazvalo oštre kritike i negodovanje Srbije i BIH, i prijavljivanje Kosova zbog kršenja ugovora o slobodnoj trgovini CEFTA-e.

Oštro je reagovala i Evropska komisija koja je zatražila od Kosova razjašnjenjje i povlačanje odluke za koju su takođe naveli da je u suprotnosti sa pravilima CEFTA-e.

Makedonija će tražiti hapšenje Gruevskog

Nikola Gruevski

Makedonija će zatražiti hapšenje bivšeg premijera Nikole Gruevskog po međunarodnom nalogu za hapšenje, nakon što je potvrđeno da je pobjegao u Mađarsku i da je u Budimpešti zatražio politički azil, da bi izbjegao služenje dvogodišnje zatvorske kazne za korupciju, objavio je MUP te zemlje skoro pet sati nakon što je sam Gruevski na Facebooku napisao gdje se nalazi.

Makedonsko Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) ranije je potvrdilo je da se bivši premijer Nikola Gruevski nalazi u Budimpešti i da je u toj zemlji zatražio politički azil.

Nikola Gruevski za kojim je rapisana potjernica jer se nije pojavio radi izdržavanja zatvorske kazne, na Facebooku je ranije danas objavio da se nalazi u Mađarskoj, u Budimpešti, gdje traži azil.

Mađarska vlada nešto ranije u utorak na pitanje RSE da li je bivši premijer zatražio azil u toj zemlji, nije niti potvrdila, niti demantovala tu informaciju.

"Ne možemo niti da potvrdimo, niti da demantujemo. Nijesmo u mogućnosti da komentarišemo individualne zahtjeve za azil, koji su još uvijek u procesu," odgovorili su na upit RSE.

Makedonski MUP izdao je u ponedjeljak potjernicu za bivšim premijerom Gruevskim prema nalogu Krivičnog suda.

Gruevski je trebao da se u petak 9. novembra dobrovoljno javi na izdržavanje dvogodišnje zatvorske kazne. On je pravosnažno osuđen zbog nezakonite kupovine blindiranog "mercedesa S 600 gard" 2012. godine kada je bio premijer.

U sudskom postupku prvostepeno je na šest godina zatvora osuđena tadašnja ministarka unutrašnjih poslova i bliska saradnica Gruevskog, Gordana Jankulovska, dok je njen pomoćnik Đoko Popovski pravosnažno osuđen na četiri i po godine.

Nikola Gruevski je bio premijer Makedonije od 2006-2016. Bivši je lider sada opozicione konzervtivne stranke VRMRO-DPMNE, iz koje tvrde da je žrtva političkog progona.

Osim ove pravosnažne osuđujuće presude Gruevski se suočava sa još tri sušenja za korupciju, uključujući i najveći skandal nezakonitog prisluškivanja političara i građana.

Britanija i EU 'dogovorile tekst' Brexita

Theresa May će se nasamo susresti sa svakim ministrom uoči sjutrašnje sjednice kabineta

Velika Britanija i Evropska unija dogovorile su nacrt teksta sporazuma o Brexitu i što, prema navodima BBC-ja, predstavlja značajan pomak u pregovorima.

Izvor iz kabineta premijerke Therase May je za BBC naveo da je dokument dogovoren na tehničkom nivou od strane zvaničnika obje strane, nakon intenzivnih pregovora.

Poseban sastanak kabineta britanske premijerke zakazan je za sjutra u 14 sati, gdje će May zatražiti podršku svojih ministara.

Takođe se navodi da je od svakog ministra u njenom kabinetu za večeras zatraženo da održi sastanak jedan na jedan sa premijerkom.

Budućnost granice između Sjeverne Irske i Republike Irske bilo je posljednje veliko pitanje koje je trebalo riješiti zbog razmimoilaženja oko toga kako dobiti garancije da tu neće postojati fizičke kontrole koje bi se uvele nakon Brexita.

Kabinet ministra je ranije u utorak brifovan o stanju u pregovorima kada im je rečeno da je "mali broj važnih pitanja preostao za riješiti".

Ministri su sada pozvani na poseban sastanak "da razmotre nacrt sporazuma pregovaračkih timova koji je postignut u Briselu i da odluče o sljedećim koracima".

Prije nego što to učine, biće im omogućeno da pročitaju relevantnu "dokumentaciju."

BBC-jev glavni politički izvještač navodi da neki ministri imaju "duboke brige" oko oblika izvjesnog sporazuma, za koji kritičari kažu da bi Britaniju mogao ostaviti u carinskom sporazumu sa EU.

Navodi se da će oni morati da odluče da li to mogu podržati, ako ne da li će podnijeti ostavku u vladi Therese May.

U drugom razvoju događaja, ambasadori preostalih 27 članica EU susrešće se u srijedu u Briselu.

Britanska premijerka je pod žestokim pritiskom kod kuće i zagovornika Brexita i pro-EU orijentisanih poslanika britanskog parlamenta, dok pokušava da ugovori takozvani sporazum o razvodu sa EU, odnosno uslovima pod kojima će Britanija izaći iz EU 29. marta 2019.

Glavni dokument, sporazum o povlačenju, prema The Guardianu, ima više od 400 stranica gustog zakonskog teksta. Ministrima će biti data prilika da pročitaju tekst prije sastanka i biće pažljivo razmotren da bi se vidjelo na koji je način riješeno pitanje granice Sjeverna Irska-Republika Irska i šta sadrže njegove odredbe.

Nigel Dodds iz desničarske Demokratske unionističke partije (DUP) koja podržava vladu May, za BBC je rekao da će sporazum o Brexitu biti "veoma teško prodati". Ključno pitanje za May je može li zadovoljiti sve, konstatuje.

"Ključno će biti šta će se dogoditi kad prijedlog stigne u kabinet, a onda kada stigne u parlament. Još nijesmo vidjeli nijedan detalj, vidjećemo šta će biti. Ljudi znaju našu poziciju veoma jasno i mi ćemo suditi šta god dođe pred nas u skladu sa pozicijama koje smo ranije postavili", rekao je Dodds.

Brexiteri u kabinetu May, kao što su Andrea Leadsom i Penny Mordaunt, neprekidno ponavljaju da Britanija ne može potpisati dokument koji će ih vječno zatvoriti u carninsku uniju sa EU.

I drugi su, navodi The Guardian, iskazali nezadovoljstvo na nedavnim sastancima uključujući i ministra unutrašnjih poslova Sajida Javida i vanjskih poslova Jeremy Hunt, a obojica slove za potencijalne alternativne lidere konzervativaca. Takođe se šire glasine od prošle sedmice i da je Dominic Raab bio pred ostavkom zbog nezadovoljstva.

"Brexiteri u kabinetu će morati sada dobro da zavire u svoje duše", naveo je jedan konzervativni izvor za The Guardian.

Laburistička stranka koja je rekla da će se usprotiviti svakom sporazumu koji ne zadržava "tačno iste" ekonomske benefite koje imaju sada sa EU, saopštila je da nije izgledno da je najavljeni sporazum odgovarajući za Britaniju, prenosi Reuters.

Poznati Brexiteri kao što su bivši šef diplomarije Boris Johnson, te lider desnog krila konzervativaca Jacob Rees Mogg, tvrde da je May prodala Ujedinjeno Kraljevstvo i najavljuju da će biti protiv.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG