Dostupni linkovi

I dalje u inozemstvo sa osobnom kartom


"Kćer mi je u Dolinama, ja sam ovdje. Na par metara smo. Kakao sada da pređem preko, ne znam. Četiri kilometra nas dijeli. I zemlju imam prije granice, ali sve smo zapustili jer je komplicirano obrađivati. Naši, koji su pregovarali u Zagrebu, i ovi u Ljubljani nemaju blage veze o graničnom području."

Hinko Horvat iz Bregane, mjesta uz slovensku granicu, pokazao nam je nekoliko malih lokalnih prijelaza koje su stanovnici tih pograničnih sela koristili otkad znaju za sebe, čak i nakon uspostavljanja nove slovenske i hrvatske države. Ali jučer, kaže, nije mogao svojom stazom:

"Veli on meni - Ne može. Pitam - Kako ne može? Tuda sam išao od kada sam rođen, a već mi je 59 godina. Ovdje je došao neki sa austrijske granice, on me ne pozna i on meni kroji pravdu. On mene vraća. On bi da me vraća. Gdje će da me vraća? Ja sam planinar, pa prelazim granicu kako ja hoću. Možemo ići na taj drveni most ili gore, četiri kilometra dalje. Tu sam se rodio, ali život je takav. "

Osposobljavanje granice po "shengenskom režimu", rušenje malih mostova, čemu se seljaci najviše protive, glavna je tema i u ostalim naseljima uz granicu:

"Mostove ruše. Tko to više zna. Oni ulaze u taj Shengen i gotovo. Kada bi nas pričekali i mi bi smo ušli i Shengen i bilo bi svima dobro. A kakve samo troškove prave!"

"A šta kada mi uđemo u Europsku uniju, pa se Shengen napravi prema Bosni? Treba to pokrit, ta brda i doline."

Ovotjednu odluku Vijeća Europske Unije za pravosuđe i unutarnje poslove, prema kojoj se Hrvatskoj ostavlja povlastica ulaženja u Shengenski prostor s osobnom iskaznicom, makar u samo tri zemlje - Sloveniju, Italiju i Mađarsku, pomoćnik hrvatske ministrice vanjskih poslova, Neven Pelicaric, smatra vrlo bitnom u hrvatskom približavanju Uniji:

"Radi se o iskoraku od uobičajene Shengenske procedure. Samo će hrvatski državljani biti u mogućnosti koristiti ovu povlasticu prelaska granice sa osobnom iskaznicom. Sve druge 'treće' zemlje moraju koristiti putovnicu. To je, po našem mišljenju, dokaz o posebnom položaju Republike Hrvatske u odnosu na Europsku uniju."

Pojašnjava da dodatni karton nije i dodatni dokument, već besplatan jednokratni obrazac:

"Karton je jednokratan i besplatan. U trenutku kada slovenski ili mađarski carinik, ili granični policajac, udari u njega žig, on je poništen i baca se. Kada idete drugi put preko granice opet dobijete drugi kartončić. Ako deset puta dnevno prelazite granicu, dobijete deset kartončića i sve ih bacite u smeće nakon što su ispunili svoju funkciju. Ne ide se na čekanje. Nema novih šaltera. Nema novog vađenja određenih dokumenata, nema slikanja, nema provjera, nema ničega."

I još jedanput građani:

"Ako Europska unija zahtijeva da imamo tako nešto, onda je to za nas povlastica. Ne trebamo imati putovnicu."

"To će ipak biti komplicirano jer ćeš uvijek morati čekati da se to potvrdi. Ovako je bio samo pokaz."

"A što bi išao gore kada imam svega tu?!"

"Oni k nama dolaze. Sve se to mijenja."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG