Dostupni linkovi

Kosovsko-srpska ekonomska razmena


Zoran GLAVONJIC, Gëzim BAXHAKU

Prema podacima Privredne komore Srbije za prvih šest meseci ove godine Srbija je na Kosovo isporučila proizvode vredne 72 miliona dolara, dok su nabavke sa Kosova bile svega 4,5 miliona. U 2006. godini taj odnos je bio 160 miliona dolara naspram 15 miliona, dok je u 2005. na Kosovo otišla roba u vrednosti 130 miliona dolara, a stiglo je proizvoda vrednih 3,5 miliona. Radi poređenja, treba navesti da su, na primer, nabavke sa Kosova u 2006. iznosile 0,12 odsto ukupnog uvoza Srbije iz sveta. Kada se sve sabere, u poslednje dve i po godine u toj trgovinskoj razmeni napravljen je pozitivan saldo od oko 340 miliona dolara. Ovaj odnos ekonomisti uglavnom objašnjavaju činjenicom da je privreda Srbije znatno jača od kosovske, ali Milan Kovačević, konsultant za strana ulaganja kaže za nas program da je to i odraz nasleđenog:

“Ipak je, generalno, Kosovo dosta dugo bilo otvoreno i bez barijera pa je dosta izvora snabdevanja bilo u ostatku Srbije, što je logično za jedan manji deo iz te republike – to je onda samo nastavak.”

Najprodavanija roba iz Srbije na Kosovu u 2006. bila su elektronska integralna kola, više od 10 miliona dolara, a slede lekovi (sedam miliona), hrana (oko šest miliona), pšenica (pet), cement, pivo, mleko i brašno. U rafovima prodavnica na Kosovu ima i dosta proizvoda konditorskih firmi iz Srbije. Miroslav Miletić, direktor požarevačkog koncerna Bambi-Banat, proizvođača legendarnog «plazma” keksa, kaže za naš program da je ta firma tradicionalno prisutna na kosovskom tržištu:

“To je za nas jedno neodvojivo tržište naše zemlje a i celog ovog regiona imajući u vidu da godišnje na to tržište izvozimo veliku količinu od 1000 tona godišnje prodaje. Kompletan naš asortiman je zastupljen dole po vrlo korektnim uslovima zajedno sa svim drugim, ili većinom, srpskih konditora ali i jakom konkurencijom.”

Najčešća roba koja dolazi sa Kosova u Srbiju su proizvodi od cinka, koji su u 2006. isporučeni u vrednosti od pet miliona dolara, a slede sirovo olovo (600.000), rude olova, ručni alat, pečurke, cevi, šipke, profili i žice, kao i voće. Ali, ekonomista Milan Kovačević upozorava da se ne beleži baš sav promet robe između Kosova i Srbije, i da ima puno sivih tokova:

“Tu nemate registrovane cigarete. Sigurno da ima tokova droge, lekova, cigareta i naročito tih artikala koji u malim količinama imaju veliku vrednost – sigurno nije registrovano sve ukupno koliko se trguje između Kosova i ostatka Srbije.”

Zvanični promet roba između Srbije i Kosova je slobodan, bez naplate carina od strane Unmik-a, ako su u pitanju domaći proizvodi. Miroslav Miletić iz Bambija kaže da prodaja «plazma” keksa i drugih proizvoda te firme na Kosovu ide odlično:

“Možemo slobodno reći da, kada je generalno u pitanju tržište Kosova, ne postoji nikakav animozitet prema proizvodima sa područja uže Srbije, a posebno naših proizvoda. Činjenica je da je negde polovinom prošle godine pokušano da se, od strane jednog pokreta, napravi jedna kampanja bojkota srpskih proizvoda koja je očigledno neuspela imajući u vidu da mi nastavljamo da rastemo na tom tržištu.”

Dakle, ovog puta ekonomija je ispred politike, ali Mijat Lakićević, glavni urednik magazina Ekonomist, smatra da u tom segmentu ima prostora za napredak:

“Jer, sigurno se dobar deo te robe nabavlja iz možda nekih drugih zemalja. Mislim da je taj nivo ekonomske saradnje između Kosova i Srbije znatno manji nego što bi trebalo i mogao da bude.”

Zato, zaključuje Mijat Lakićević, trgovinska perspektiva postoji, ali i sadašnja saradnja Kosova i Srbije na ekonomskom planu može biti ozbiljan znak normalizacije odnosa:

“Ljudi moraju da trguju i mora da se radi i to je ono što je u celoj ovoj stvari najpozitivnije – da se stvori jedna vrsta atmosfere u kojoj će ekonomska saradnja biti izvan i iznad svega ostalog.”

Trgovinska saradnja na štetu Kosova

Ekonomski odnosi između Kosova i Srbije su uglavnom u oblasti trgovine i njih karakterišu asimetrički odnosi, kaže profesor Muhamed Sadiku, potpredsednik Instituta za razvojna istrazivanja Riinvest iz Prištine.

«Ekonomsku saradnju između Kosova i Srbije karakterišu asimetrčna trgovinska kretanja koja nisu sankcionisani sporazumima», kaže Sadiku, ističući kako trgovnska razmena između Kosova i Prištine dostiže iznos od više od 150 miliona evra i čudno je, smatra on, da ta razmena nije postavljena na osnovu međudržavnog sporazuma.

I direktor Kancelarije za međunarodne odnose Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu ističe kako se trgovinska razmena sa Srbijom odvija stihijski, bez konkretnog dokumenta kojim bi se ti odnosi regulisali:

«Pokušali smo da stvorimo institucionalne odnose na nivou Privrednih komora, pošto imamo takvu tradiciju sa drugim zemljama regiona, međutim sa srpskom stranom je to bilo nemoguće.»

On ističe da ovakav oblik trgovinske razmene više koristi Srbiji:

«Zato ne treba da iznenađuje da je prisutvo Srbije u trgovinskoj razmeni sa Kosovom u tako velikom postoku, što na indirektan način finansira razvoj privrede u Srbiji.»

Profesor Sadiku ističe da ima u vidu politička kretanja u odnosima između Kosova i Srbije, ali smatra da bi bilo u obostranom interesu da se ta razmena zasniva na sporazumu:

«U interesu je obeju strana i Kosova i Srbije da se ti odnosi konačno uređuju sporazumno, što bi omogućilo postojanost tih odnosa.»

On ističe kako sve to doprinosi i sivoj trgovinskoj razmeni, posebno sa severnog dela Kosova, gde se jedan deo roba polulegalno ili ilegalno dovozi do Kosova, što izaziva velike financijske štete budžetu. I profesor Sadiku i Gërxhaliu iz Privredne komore ističu kako su kosovski trgovci uglavnom prinuđeni da kupuju robu u Srbiji dok se istovremeno zbog različitih zakonskih, ali i administrativnh barijera onemogućava kretanje roba sa Kosova prema Srbiji. Portparol Carinske službe Kosova Adriatik Staviljeci ističe kako je prošlogodišnja trgovonska razmena između Kosova i Srbije iznosila 199 miliona evra.

«Srbija je na Kosovo izvezla robu u iznosu od 188 miliona evra dok je u Srbiju sa Kosova otišla roba u vrednosti od 11 miliona evra.»

Pored nesrazmernog ekonomskog razvoja između Kosova i Srbije, naši sagovornici ističu kako je mnogo administrativnih i drugih barijera koje su vlasti u Srbiji uspostavile uvozu robe sa Kosova. Profesor Sadiku kao primer tome navodi činjenicu da Srbija ne priznaje kosovsku deklaraciju o poreklu robe, ne dozovoljava ulazak na njenoj teritoriji vozila sa kosovskim registarskim tablicama bez nadoknada i onako kako čini kosovska strana za vozila iz Srbije. Poseban problem je prema njemu i nepriznavanje kosovskih odnosno UNMIK-ovi dokumenata.
XS
SM
MD
LG