Dostupni linkovi

Kako se troše naše pare?


Nezadovoljni načinom na koji vlasti u Bosni i Hercegovini troše novac poreskih obveznika, predstavnici nevladine organizacije Građansko organizovanje za demokratiju, ili skraćeno Grozd, odlučili su organizovati podjelu više od 50.000 letaka kojima građane žele informisati na neregularnosti prikazane u brojnim revizorskim izvještajima. Portparol Grozda Šefko Bajić navodi kako revizorski izvještaji o radu institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine najčešće pokazuju da i se dalje obavljaju javne nabavke bez tendera, da se vrše netransparentne raspodjele sredstava, te da se veliki novci troše za poklone, prezentacije i vjerske praznike:

„Evo naprimjer: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je u prošloj godini potrošilo preko 28 miliona maraka, registrovana su prekoračenja, nepostojanje izvještaja za trošenje i neadekvatna prateća dokumentacija. Kako objasniti da je Vlada Federacije potrošila za novogodišnje praznike 20 hiljada maraka, za ručne satove 6,5 hiljada maraka? Takve stvari nisu ono što su nam političari obećali.“

Slična situacija je i u RS-u. Od 45 revizorskih izvještaja poslovanja javnih institucija u tom entitetu u toku ove godine, samo 7 je dobilo pozitivnu ocjenu, čak 18 dobilo je potpuno negativnu, a preostalih 20 uslovno negativnu ocjenu.

Menadžer Kancelarije Grozda u Banjoj Luci Ozren Trišić navodi kako revizorski izvještaji pokazuju iste nepravilnosti kao i ranijih godina, a to je da ponegdje uopšte ne postoje interne kontrole, kao ni adekvatni planovi trošenja sredstava:

„Trošenja sredstava na mobilne telefone, na javne prezentacije, na razne naknade i autorske honorare u mnogo većem iznosu nego što oni jesu, to je samo jedan segment koji se ponavlja. To su, ustvari, najmanji gubici, najmanji troškovi. Postoje mnogo veći troškovi. Evo naprimjer ovdje, u Ministarstvu saobraćaja i veza, gdje su podcijenjene obaveze samo po osnovu jednog ugovora za skoro 16,5 miliona maraka, što predstavlja frapantan podatak.“

Trišić upozorava da su posebne neregularnosti uočene na opštinskom nivou, gdje je od 17 izvršenih revizija trošenja opštinskih budžeta čak 12 izvještaja negativno.

Anketa koju je sprovela Radio Slobodna Evropa na ulicama Sarajeva pokazuje da građani nisu zadovoljni načinom na koji se vlasti odnose prema javnim sredstvima:

„Kao što je uvijek bilo: ko bliži do sofre, sitiji je.“

„Pa, bogme, smijeniti ih. Moguće je ako se svi dignemo protiv njih. I trebamo, bogami.“

“Sve para nema bilo za što, za zdravstvo, za bilo... nema veze šta u BiH, para nema, ali kod njih uvijek ...“

„Mislim da se tim trebaju baviti nadležne institucije, ne običan čovjek. On to ne može riješiti.“

„Ona banda nacionalna što je na vlasti, recimo, pokušava povećati plate čak osam puta u odnosu na prosjek, a niko ne razmišlja o penzionerima koji životare i oko kontejnera se snalaze.“

Gotovo isto mišljenje imaju i građani Banje Luke:

„Mislim da nismo upoznati ni deseti, petnaesti dio stvarne količine novca koja je u opticaju.“

„Naravno da troše nekontrolisano. Ko to može kontrolisati?“

„Samo kako su raspoređene pare, to je veliko pitanja. I u šta se sve troše. Nažalost, to je tako, to je tačno, nije to ništa daleko od istine.“

„Nema ovdje, teško će išta biti bolje kad rukovode oni koji su skloni hapanju, krađi.“

Program menadžer Grozda Omir Tufo kaže kako je osnovni cilj podjele letaka da se građani pokušaju animirati da izvrše pritisak na političke predstavnike koje su sami izabrali da odgovornije rade svoj posao. Isto tako očekuje se i od onih političara koji savjesno rade svoj posao da ukažu na odgovorne:

„Mi sada tražimo konkretnu odgovornost za te ljude i to da ih sankcionišu oni koji su stali iza toga da će ti njihovi ljudi odgovorno raditi posao. Znači cilj nam je pokažemo da neko ko ne radi odgovorno taj posao može biti smijenjen. To će biti najbolja preporuka za sve buduće, i za ove naravno aktuelne, da taj svoj posao moraju raditi odgovorno, i to prvenstveno odgovorno prema građanima čiji je to novac.“

Šefko Bajić navodi kako su njihove aktivnosti već dale pozitivne rezultate:

„Mi već imamo pozitivnu akciju. Na nivou države je oformljena komisija koja je pokrenula javna saslušanja i predložila konkretne mjere odgovornosti.“

Sličan princip trebalo bi primijeniti i u entitetskim parlamentima, kaže Bajić i dodaje da bi posebno trebalo uticati na ekspeditivniji rad sudske vlasti, posebno tužilaštava, na ispitivanju odgovornosti zbog neregularnosti u revizorskim izvještajima.
XS
SM
MD
LG