Dostupni linkovi

Branitelji drugog reda


„Obično se kaže - Mujo Bošnjače, kada je trebalo ginuti, ti si dobro došao. A kada se to treba očitovati, onda ti stani u drugi red i nemoj previše o tome govoriti. To vrijeđa. “

Zastupnik bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru, Šemso Tanković, govori o impozantnom broju Bošnjaka koji su se 1991. godine priključili Hrvatskoj vojsci:

„Nemojte brojku od 25 hiljada Bošnjaka dragovoljaca smatrati prenapuhanom. Preko 1000 Bošnjaka je poginulo u obrani Hrvatske. Na žalost, nekim ljudima ne odgovara da se to tim riječima iskaže. “

Zastupnik Hrvatske stranka prava, Pero Kovačević, stranke preko koje se, uz Islamsku zajednicu, u Hrvatskoj najviše Bošnjaka i uključilo u Domovinski rat:

„Podjela među braniteljima nema. Tu podjelu su unijeli politika i neodgovorni državni činioci. U trome smislu i predlažem da Hrvatski memorijalni dokumentacijski centar iz Domovinskog rata sredi arhivsku dokumentaciju, a da institucije pravne države daju konkretni odgovor kada će se riješiti pitanje prijema u hrvatsko državljanstvo 1231 hrvatskoga branitelja Bošnjaka.“

Saborska zastupnica češke nacionalne manjine, Zdenka Čuhnil, podsjeća da su se Česi na samom početku rata, zbog rasta hrvatskog nacionalizma, držali neutralno, govorili da se ne zna tko puca, a tko napada i tko je agresor, no, da su se stvari vrlo brzo razjasnile, a oni se, zbog zapadne tradicije, religije, straha od druge strane i straha za Dom, poistovjetili s hrvatskom državom:

„Srpsko stanovništvo se otisnulo u šume. Dio viđenih Hrvata se povukao u pravcu Zagreba. Česi čine, u jednom momentu, većinu dragovoljaca i većinu u obrani grada Daruvara.“

Nikola Mak, saborski zastupnik njemačke, austrijske, ukrajinske i ostalih brojčano malih hrvatskih manjina:

"Na vukovarskom groblju možete naći i ime Alfred Hil, zapovjednik specijalne policije u obrani Vukovara. Kada pogledate to vukovarsko braniteljsko groblje, svako deseto-petnaesto ime će vas asocirati na Rusina, Ukrajinca, Nijemca, pa i Srbina.“

Organizatori kažu da su na Okrugli stol pozvali i saborske zastupnike srpske manjine, no Vojislav Stanimirović tvrdi da poziv do njega nije došao. Ističe da je 1991. godine, sa područja zahvaćenih ratom, vrlo mali broj Srba otišao na hrvatsku stranu, ali ih se u ostalim dijelovima zemlje dosta priključilo. No, sve ove godine, zaključuje Stanimirović, ta se činjenica neopravdano prešućivala, a Srbi, hrvatski branitelji, teško ostvarivali svoja prava:

„Znam ih iz Vukovara nekolicinu koji su sa svojim suprugama bili uključeni u Hrvatsku vojsku. Oni tek sada, u posljednju godinu-dvije dana, ostvaruju ista onakva prava kakva su ostvarili hrvatski branitelji, većinski narod, što je nedopustiva stvar. Ako su se borili na istoj strani, treba im se omogući isto pravo koje je ostvario svaki pripadnik većinskog naroda.“

Udruga vukovarskih branitelja pravnika kaže da je već davno uočila hrvatski „fenomen prekomjernog i uskraćenog prava“, što su, prema riječima predsjednika Udruge, Zorana Šanguta, osobito iskusili mnogi njihovi vukovarski suborci Srbi:

„Iako imaju iskaze nas Hrvata da su s nama branili i Vukovar i ostale krajeve Republike Hrvatske, do dan danas ne mogu dobiti status hrvatskog branitelja. Upravo sam i sam svjedok u jednom takvom slučaju, gdje nas 30 branitelja s Trpinjske ceste svjedočimo da je jedan Srbin bio sa nama branitelj, ali, niti Ured za obranu, niti Ministarstvo obrane do dana današnjeg mu ne da potvrdu o pripadnosti.“

Procjenjuje se da je samo u obrani Vukovara, ravnopravno s Hrvatima, sudjelovalo 10 do 15 posto tamošnjih Srba, Mađara, Muslimana, Ukrajinaca i drugih nacionalnosti. Akademik Tonko Maroević:

„Ono što su manjine, sudjelovanjem u Domovinskom ratu, uzvratile u osjećanju zajedništva, to je nenaplativo, to je nešto što moramo posebno cijeniti i na neki način se ispričati ako nismo taj ulog do sada znali vrednovati.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG