Dostupni linkovi

Gdje je nestala opozicija?


Opozicija ipak postoji, smatra psiholog Srđan Puhalo i dodaje da je problem kako ona funkcioniše:

„Činjenica je da na našim prostorima još uvijek ko dođe na vlast u principu kontroliše cjelokupan život na toj teritoriji. On kontroliše skoro sve mehanizme moći - to znači medije, javno mnijenje i sve državne institucije. Samim tim opozicija veoma teško može da svoje stavove iznese u javnost, a da to na neki način ne bude pod kontrolom vlasti.“

Profesor sa Mostarskog sveučilišta Slavo Kukić takođe kaže da Bosna i Hercegovina ima opociziju, ali potpuno nesrazmjernu drugim evropskim demokratskim državama:

„Hoću reći da je temeljna varijabla koja određuje političko organiziranje nacionalno pripadanje. Izvan te varijable nalazi se samo nekih desetak, petnaest posto biračkog tijela u BiH. Ono što je ostalo izvan tog kruga to je, po mom sudu, SDP BiH još uvijek, tako da faktički u tom smislu BiH je naprosto premrežena različitim formama nacionalnog predstavljanja, nacionalnog zastupanja i utoliko je atipična za evropske okvire.“

Glavna urednica sarajevskog magazina „Dani“ Vildana Selimbegović objašnjava da u Federaciji BiH već dugo postoji zvanična opozicija - Socijaldemokratska partija BiH, ali da je ona postala minorna otkako njen lider Zlatko Lagumdžija nije uspio pronaći modus ni za predizbornu kampanju:

„Socijaldemokratska partija, nažalost, unutar stranke, odnosno sama sa sobom i sa svojom okolinom očito ne može napraviti dovoljno političkog nesuglasja da bi funkcionirala kao opozicija. U ovom času u Federaciji je otprilike sve bazirano na potezima prije svega lidera Stranke za BiH Harisa Silajdžića, kojeg onda poprilično zdušno prate ostale stranke koje su uspjele doći do vlasti.“

Eldin Karić, glavni urednik sarajevskog magazina „Start“, smatra da u cijeloj BiH, a posebno Federaciji, postoji „višak opozicije“:

„Taj paradoks je u tome što vlasti, znači stranke koje čine vlast, koje čine koaliciju, jedne drugoj su tolika opozicija da se jednostavno teško može ovdje napraviti neka kvalitetnija opozicija koja bi se suprotstavila njihovom ponašanju. U tom smislu smatram da trenutno u Federacije nema neke stranke. SDP, u koji svi gledaju kao jedinu opoziciju ne samo u Federaciji nego na čitavom prostoru BiH, teško se uspijeva snaći u ovoj situaciji gdje se mnogo pažnje posvećuje nekim iracionalnim stvarima, dok problemi koji stvarno razvaljuju ovu državu ostaju nekako skriveni od očiju javnosti i nisu u pažnji ni opozicije, a čak ni jednog dijela medija u BiH.“

Direktor banjalučkog magazina „Reporter“ Igor Gajić kaže da je objašnjenje zašto nema kvalitetne opozicije u RS-u vrlo jednostavno:

„Ova opozicija sačinjava neku bivšu, oronulu vlast koja je duboko u sebi bila cijelo vrijeme dok su bili na vlasti korumpirana i oni sad više strepe od zatvora nego od nekog političkog djelovanja. Vidite da su to samo otpatci stranaka koje su dugo vrijeme vladale ovim prostorima. SDS se više bori za sopstveni opstanak i spriječavanje totalnog urušavanja partije nego što gleda šta radi SNSD.“

Glavni urednik banjalučkog magazina „Patriot“ Slobodan Vasković objašnjava da ima nekoliko razloga zbog kojih u RS nema opozicije, niti će je, po njegovom mišljenju, biti u sljedećih godinu - dvije. Prvi je nacionalna homogenizacija koju treba posmatrati u kontekstu ukupnih odnosa u BiH:

„Sve stranke sa srpskim predznakom, ili sve stranke iz Banje Luke pričaju jednu te istu priče, a na čelu te priče je Milorad Dodik, novopostavljeni vožd. Upravo zbog te svesrpske priče malo ko je voljan da obraća pažnju na ono što se dešava unutra, a posebno niko nije voljan da se suprotstavlja nacionalnoj homogenizaciji, koja je u ovom trenutku u RS-u apsolutna, iz straha da ne bi bio proglašen za izdajnika.“

Slavo Kukić kaže da Bosna i Hercegovina pred sobom ima dvije mogućnosti: optimističnu - da sve zaoštrenije socijalno pitanje okrene ljude prema građanskim opcijama. Druga je da, kako kaže, „BiH definitivno zaglibi u nacionalnom“- u slučaju čega je mogućnost dezintegracije države mnogo izvjesnija.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG